Promjene elektroenergetskog sustava – EU i Rusija kidaju veze na vrućim točkama

Europska unija je na sebe preuzela ulogu koordinatora svih zainteresiranih strana zbog odvajanja baltičkih zemalja iz ruske električne mreže.

Proces integracije baltičkih država u europski energetski sustav je navodno pokrenut zbog “osiguranja integriteta europskog energetskog tržišta”.

Europski mediji prenose priopćenje povjerenika Europske komisije za energetiku i zaštitu okoliša, Miguela Ariasa Cañetea, kako je u interesu Europe veća suradnja o ovom pitanju s Rusijom. Cañete je također uvjerio da nijedna zemlja neće snositi štetu od odvajanja baltičkih država iz ruske energetske mreže.

“EU vas uvjerava da će se tijekom pripreme, kao i tijekom provedbe ovog projekta, uzeti u obzir utjecaj na rad elektroenergetskih sustava Bjelorusije, Kalinjingrada i Rusije”, rekao je europski povjerenik.

Podsjetimo, 17. prosinca je o ovom pitanju održan je sastanak s potpredsjednikom Europske komisije za pitanjima energetike Marošem Šefčovičem, te s ministrima energetike Latvije, Litve, Estonije i Poljske, koji su raspravljali o odvajanju, odnosno, desinhronizaciji električnih sustava baltičkih zemalja i Rusije.

U Bruxellesu su 21. prosinca ministri baltičkih država i Poljske razgovarali o tome kako integrirati njihove električne mreže s EU i razdvojiti energetski prsten BRELL, kojeg čine mreže Bjelorusije, Rusije, Estonije, Latvije i Litve. Istovremeno su predstavnici EU uvjereni da će se taj proces provesti postupno i u koordinaciji s Rusijom i Bjelorusijom, piše estonski ERR.

Ministri Estonije, Latvije, Litve i Poljske su u Bruxellesu razgovarali kako pronaći rješenje za integraciju električnih mreža njihovih zemalja s Europskom unijom i odvajanje od energetskog prstena BRELL. Europska unija je uvjerena da će proces biti koordiniran s Rusijom i Bjelorusijom.

Baltičke zemlje su prije nekoliko godina izjavile kako žele smanjiti svoju ovisnost o ruskim energetskim resursima. U ponedjeljak su u Bruxellesu ministri energetike baltičkih država i Poljske s predstavnicima Europske komisije razgovarali o koracima za kidanje energetskog prstena, te kako zemlje moraju djelovati kako bi se Estonija, Latvija i Litva pridružile mreži Europske unije.

“U tijeku su studije za linije potrebne Poljskoj. Pruža li dovoljno električne energije mreža “LitPol 1” ili će biti potreban i “LitPol 2“, te koliko će sve to koštati? Preliminarni rezultati istraživanja namjeravamo dobiti do kraja ožujka, a konačne u svibnju. Na temelju dobivenih podataka ćemo donijeti političku odluku”, rekla je Kadri Simson, ministrica gospodarstva i infrastrukture Estonije.

Bruxelles je također razgovarao o prijelazu na obnovljive izvore energije, smanjenu subvencija za korištenje fosilnih goriva i pravilima unutarnjeg tržišta koja bi promovirala jednaku konkurentnost. Prema Kadri Simson, primjera Estonije trebaju slijediti i druge europske zemlje.

“U tom pogledu je Estonija već nekoliko koraka ispred drugih europskih zemalja. To jest, naši potrošači već vide da imamo povlaštene cijene na burzi električne energije. Istovremeno su u nekim europskim zemljama određene regulirane cijene za ranjive skupine potrošača”, dodala je estonska ministrica.

Posebno su se rasplamsali sporovi s državama koje podržavaju uporabu fosilnih goriva. Tijekom rasprave je postignut kompromis, prema kojem se od 2025. godine ne bi davale subvencije novim elektranama koje koriste ovu vrstu goriva. Međutim, za Estoniju se to ne odnosi na energiju dobivenu iz škriljca, jer država u tom sektoru i ne dodjeljuje subvencije.

Podsjetimo da Estonija ima razgranatu industriju škriljca i jedno se vrijeme govorilo da bi ovim putem zemlja mogla steći punu energetsku neovisnost, što proturječi europskoj politici o ulaganjima u obnovljive izvore energije. Depoziti škriljca su otkriveni krajem ’90-ih godina prošlog stoljeća i iskorištavaju se i danas.

Kompanija Kiviõli Keemiatööstus je 2006. godine počela testirati dva načina “frackinga”, lomljenja škriljca, a kompanija Eesti Energia je 2012. godine počela koristiti novi metodu “frackinga”, koristeći tehnologiju Enefit 280. VKG Oil do studenog 2015. otvorilo tri nova proizvodna naftna kompleksa Petroter. U siječnju 2016. je kompanija priopćila kako će zbog niskih cijena nafte zatvoriti stare naftne tvornice koje koriste Kiviter tehnologiju i otpustiti 500 radnika.

Estonija se ne želi odreći resursa koji joj pružaju profit i relativnu energetsku sigurnost, iako će u sveobuhvatnom dogovoru o izlasku iz energetskog prstena BRELL i ta tema sigurno doći na dnevni red.

No, ovaj odluka baltičkih zemalja i Poljske ima i geostratešku pozadinu. Naime, nemoguće je rasporediti trupe na Baltiku, koje tamo Estoniju Litvu i Latviju brane od navodne “ruske agresije”, a da zemlje istovremeno ovise o energetskom prstenu BRELL, koji je stvoren još u vrijeme Sovjetskog Saveza.

Rusija također nema ništa protiv ove odluke, jer integrirani sustav s tri baltičke zemlje dovodi u pitanje energetsku sigurnost sjeverozapada zemlje, ako prsten BRELL “slučajno” pukne na području zemalja NATO pakta.