Protunapad Kine s 50 milijardi dolara novih carina na američki uvoz – Ide se ka totalnom ratu

Kina je na američke carine na aluminij i čelik odgovorila uvođenjem carina do 25% za 128 proizvoda. Vrijednost uvozne robe za koju je Kina uvela carine doseže 3 milijarde dolara.

Nakon što su SAD potvrdile uvođenje 50 milijardi dolara carina na zrakoplovnu, informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, robotiku i industriju strojeva, čime su se SAD očito usmjerile na kineski sektor visoke tehnologije s ciljem smanjenja kineskog izvoza u SAD, kineski državni list Global Times je u uvodniku napisao “kako Washington mora platiti skupu cijenu za pokretanje trgovinskog rata”. To se i dogodilo.

Žestoki odgovor Kine – Peking uvodi nove carine za američki uvoz u iznosu 50 milijardi dolara

Danas je objavljeno da će Kina uvesti carinske tarife od 25 posto na 106 proizvoda iz Sjedinjenih Država, uključujući soju, automobile, kemijske proizvode i zrakoplove. Službeno priopćenje o ovim mjerama je danas objavilo kinesko Ministarstvo trgovine.

Mjere su odobrene od strane Državnog vijeća i Vlade Kine, a posebna komisija je odlučila ubirati 25 posto carina na 106 proizvoda koji pokrivaju 14 kategorija ukupne vrijednosti od oko 50 milijardi dolara.

Konačni datum implementacije carinskih tarifa bit će objavljen kasnije, dodalo je ministarstvo.

Ovo je hitan slučaj u kojem SAD optužuju Kinu za kršenje međunarodnih obveza i kineska će vlada braniti svoje legitimne interese u skladu s odgovarajućim zakonima i propisima, reklo je kinesko Ministarstvo trgovine.

Geng Shuang, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova, izjavio je u srijedu da SAD ima vodeće svjetske tehnologije i proizvodne sposobnosti na temelju kojih bi se s više samopouzdanja trebale natjecati s drugim zemljama.

“Nije potrebno da SAD poduzimaju jednostrane i proaktivne poteze, koji ograničavaju i narušavaju napore drugih zemalja”, istaknuo je Geng.

“Primijetili smo da su američki poslovni krugovi, obični potrošači, mediji i think tankovi izrazili zabrinutost zbog ozbiljnih posljedica koje bi odluke Washingtona mogle donijeti”, dodao je.

Cijene na američkim burzama poljoprivrednih proizvoda su pale odmah nakon najave Kine o uvođenju novih drastičnih carina. Kukuruz za 3%, soja za 3,3% i pšenica za 1,7%.

Kontranapad Kine u trgovinskom ratu će Americi zadati bolnu lekciju

Ovo je jasno pokazivanje odmazde Pekinga na drugi val carina koje su SAD uvele na kineske proizvode. Peking je u impresivno kratkom vremenu odgovorio osvetom i za manje od 12 sati objavio svoje trgovinske protumjere. Kineski dužnosnici se slažu da protumjere njihove zemlje moraju odgovarati onima koje nameće SAD i žele pokazati odlučnost Kine da pobijedi u ovom ratu.

Vrijedno je napomenuti da je Kina udarila na najvredniji američki uvoz, poput soje, automobila i kemijskih proizvoda. Ovi su sektori ciljani jer predstavljaju ključne stupove američkog uvoza i ugrožena profitabilnost ovih sektora može masovno oslabiti američko gospodarstvo.

Kina će podnijeti financijske gubitke od nametnutih carina, priopćio je državni odjel i šteta Kine će biti blijeda u usporedbi sa štetom koje će američko gospodarstvo pretrpjeti zbog kineske odmazde.

Kineske carine su objavljene na spektakularan način i usredotočene su na američku taktiku nasilničkog ponašanja, ne samo protiv Kine, nego i protiv drugih zemalja kojima se prijeti novim trgovinskim politikama Sjedinjenih Država.

Političari u Washingtonu su očito precijenili svoje sposobnosti i izdržljivost američkog gospodarstva u trgovinskom ratu protiv Kine i vjeruju da mogu činiti sve što požele. Kina je do sada pokazala veliku suzdržanost, ali ako SAD nastave trgovinski rat, Kina je spremna na borbu do kraja.

Washington će na kraju vidjeti što je  izgubio. Ovaj trgovinski rat poslužit će kao dobar primjer za SAD da se ne može koristiti zastrašujućim trgovinskim carinama kao oblikom diplomacije.

Prije nego je Kina priopćila svoje osvetničke carine, Washington je uživao u prijetnjama drugim zemljama uvođenjem trgovinskih sankcija. Sada, kada se Kina odlučila za protunapad, zadovoljstvo Sjedinjenih Država će se pretvoriti u štetu, politička dobit će biti ravna nuli.

Kina i SAD imaju velika tržišta, a tvrtke iz obje zemlje trguju na dobrovoljnim načelima. Taj je odnos bio očiti izbor, jer obje zemlje ostvaruju pozitivne rezultate i komercijalne interese.

Nemoguće je opisati SAD kao žrtvu u bilateralnim trgovinskim sporazumima s Kinom, a zatim reći da SAD mogu nanijeti više štete Kini sabotiranjem trgovinskih odnosa. Ako je između dvije zemlje počeo puni trgovinski rat, obje zemlje će imati gubitke.

Mnogi smatraju da su carine od 50 milijardi dolara Trumpove uprave na kineske proizvode mogle prisiliti Kinu da se povinuje američkim zahtjevima.

Međutim, to se nije dogodilo i Peking će ići do kraja. Kina to može zato što ima podršku svojih građana i spremna je odoljeti svim pritiscima u svojoj borbi protiv Washingtona. U stvari, sve više i više kineskih građana misli da je “epski trgovinski rat” neizbježan i teško je naći trunke zdravog razuma u američkoj vladi koji bi promijenio model suočavanja s Kinom.

Ako se trgovinski rat nastavi, Kina će pokazati da ima jednako, ako ne i više,  rezervnih planova kao i SAD.

Kineski stručnjaci sugeriraju da Kina može poduzeti akcije kojima bi oslabila svoju valutu, a kako je Kina najveća svjetska trgovinska ekonomija i najveći kupac roba poput naftnih derivata, mogla bi iskoristiti svoj utjecaj kako bi gurnula juan na globalna tržišta i smanjila dominaciju američkog dolara. To bi bio teški udarac za Washington, od kojeg se SAD ne bi mogle oporaviti.

Ako ovaj trgovinski rat dosegne tu razinu, to će biti ravno totalnom ratu između kineskog i američkog gospodarstava.

Zabluda je ako SAD misle da će pobijediti na kraju ovog trgovinskog rata. Kina neće dopusti Washingtonu da iskoristi ovu situaciju i u ovom ratu želi pobjedu.

Washington će platiti skupu cijenu za pokretanje trgovinskog rata protiv Kine