Putin i Merkel složili su se oko toga da nema svrhe u nametanju sankcija Iranu

U srijedu su ruski predsjednik Vladimir Putin i njemačka kancelarka Angela Merkel obavili telefonski razgovor, tijekom kojeg su raspravljali o različitim pitanjima, uključujući rješavanje sukoba u Ukrajini i napore za održavanje zajedničkog sveobuhvatnog plana djelovanja u vezi s iranskim nuklearnim programom.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i njemačka kancelarka Angela Merkel izjavili su, tijekom svog telefonskog razgovora 15. srpnja, kako “nema smisla” nametati pritisak protiv Irana, navodi Kremlj.

“Prilikom rasprave o Iranu, ruski je predsjednik naglasio da je pritisak na Teheran sankcijama besmislen te da su umjesto toga potrebni napori za očuvanje Zajedničkog sveobuhvatnog plana u pogledu djelovanja iranskog nuklearnog programa, odobrenog rezolucijom 2231 Vijeća sigurnosti UN-a”, priopćio je ured za novinstvo iz Kremlja.

Prema izjavama, dvoje političara razgovarali su o “velikom broju hitnih pitanja”, posebice onih bilateralne prirode, uključujući i odgovor na Covid-19.

JCPOA i sankcije prema Iranu

Sporazum o zajedničkom sveobuhvatnom planu djelovanja (JCPOA), koji je mnogima poznat jednostavno kao Iranska nuklearna operacija, potpisali su Iran, Rusija, Sjedinjene Države, Kina, Francuska, Britanija, Njemačka i Europska unija, 14. srpnja 2015. godine. Tim sporazumom, Iran je trebao obustaviti svoj nuklearni program i smanjiti rezerve urana u zamjenu za ukidanje sankcija toj zemlji i okončanje embarga UN-a na oružje.

Međutim, Trumpova administracija jednostrano je prekršila sporazum u svibnju 2018., ponovno uvodeći sankcije protiv Teherana. U početku je Iran pozvao druge potpisnike sporazuma na očuvanje JCPOA no također službeni je Teheran izjavio kako će početi poništavati neke svoje obaveze iz sporazuma ako se i drugi ne budu pridržavali svoje strane pogodbe.

Teheran je započeo ispunjavati svoje obećanje od svibnja 2019. nadalje, rekavši da će se povlačiti iz svojih obveza iz sporazuma svakih 60 dana, zbog nepostojanja adekvatne zaštite od američkih sankcija. U studenom 2019. zemlja je udvostručila broj centrifuga za obradu urana i nastavila obogaćivati uran, povećavajući postotak na 5 %.

U međuvremenu, Velika Britanija, Francuska i Njemačka, koje se često naziva E3, uvele su trgovinski mehanizam INSTEX kako bi pomogle olakšati trgovinu između Irana i EU, usprkos američkim sankcijama. Međutim, iranski dužnosnici, uključujući ministra vanjskih poslova Javada Zarifa, više su puta kritizirali svoje europske partnere zbog toga što se nisu adekvatno suočili s ekonomskim pritiscima koji su došli iz SAD-a. “E3 mora prestati biti pasivan i skriven te trebaju javno reći ono što misle tajno”, rekao je u svome apelu Zarif u lipnju.

Sporazumi iz Minska

Tijekom telefonskog razgovora, Putin i Merkel razgovarali su i o provedbi sporazuma iz Minska iz 2014., koji je trebao riješiti status u istočnoj Ukrajini nakon tanošnjeg vojnog sukoba. Putin je tijekom razgovora naglasio da je od Kijeva ”kontraproduktivno to što je iskrivio odredbe sporazuma iz Minska”.

“Naglašeno je da politika Kijeva o djelomičnom izvršavanju svojih obveza u skladu s ovim dokumentima ne vodi nigdje”, priopćila je tiskovna služba Kremlja. Dodala je i da su oba političara negativno ocijenila nedavne izjave Ukrajine kojima se traži revizija sporazuma iz Minska.

Sporazumi iz Minska nizovi su mjera koje su 2014. godine prvotno potpisali predstavnici Ukrajine, Rusije, takozvane Narodne republike Donjeck (DNR), Narodne republike Lugansk (LNR) i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OEBS) ), potpomognuti Normandijskim formatom koji uključuje Ukrajinu, Rusiju, Njemačku i Francusku. Cilj im je okončati vojna događanja na istoku Ukrajine koji traju od 2014. godine.