Putin je odlučio da bogati Rusi moraju plaćati izdržavanje obitelji s djecom

Iako smo već ukratko objavili nove antikrizne mjere ruskog predsjednika Vladimira Putina, jedna od mjera podrške poslovanju je za Ruse senzacionalna. To je dvostruko smanjenje plaćanja osiguranja, što će ozbiljno smanjiti troškove poslovanja, a posebno pogoduje malim i srednjim poduzetnicima. I što je važno, ovo nije privremeno, već trajno rješenje. Još jedna poštena odluka su porezi bogatima kroz koje će se plaćati potpora stanovništvu. Vladimir Putin govorio je o nizu mjera potpore zbog situacije s koronavirusom, koje pogoduju stanovništvu, malim i srednjim poduzećima i gospodarstvu u cjelini.

Kako bi financirao ovaj skup ekonomskih poticaja, vitalnih za građane i poslovanje, predsjednik je predložio uzimanje novca od bogatih Rusa.

Naime, nove namete će plaćati oni koji su povukli svoj dohodak u inozemstvo i oni koji primaju dohodak u obliku dividendi na ulaganja u vrijednosne papire i depozite u iznosu od milijun rubalja.

Oni će morati platiti 15% od dividendnog dohotka koji im se uplaćuje na strane račune u off shore zonama. Trenutno je stopa poreza neadekvatna, samo 2%. Ako se partneri Rusije prema sporazumu o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s povećanjem stope ne slažu, Ruska Federacija će se jednostrano povući iz takvih sporazuma.

Građani koji imaju depozite u bankama u vrijednosti većoj od milijun rubalja morat će platiti porez na kamate, ne na iznos,  od 13%. Oni građani koji su uložili više od milijun rubalja u dužničke vrijednosne papire i primili na to prihod platit će isti iznos poreza. Vladimir Putin rekao je da je nepravedno da građani plaćaju porez na dohodak obliku plaća od 13%, a oni koji primaju dohodak u obliku kamata od takvih aktivnosti uopće ne plaćaju porez.

Ispada da će društveno odgovorno poduzeće, uključujući individualne poduzetnike, dobiti neviđene preferencije i ekonomske poticaje kako bi preživjeli u ovom teškom vremenu i zadržali barem dio zaposlenika. Podršku će dobiti i obitelji s djecom koja su bolesna, u obliku bolovanja, čak i oni koji su izgubili posao.

Na primjer, naknade za nezaposlene povećat će se s 8000 rubalja na razinu minimalne plaće od 12 130 rubalja. Obitelji s djecom do tri godine od travnja će dobijati po 5000 rubalja mjesečno za svako dijete, a mjere za podršku obiteljima s djecom u dobi od tri do sedam godina, za koje se ranije očekuje da će se uvesti u srpnju, uvest će se od lipnja.

Dovoljno bogati Rusi će to platiti. Najvjerojatnije neće u potpunosti pokriti vladinu potrošnju na mjere potpore, ali povećanje poreza izgleda fer i izvediva pomoć od strane bogatih.

„Obje se mjere mogu smatrati dodatnim porezima za bogate. Ne uvodimo progresivni porez na osobni dohodak, kako se to dogodilo u velikom broju zemalja. Umjesto toga, u Rusiji se poduzimaju druge mjere”, kaže Pavel Samijev, predsjednik Odbora Rusije za financijska tržišta.

Najavljeno je mnogo mjera za podršku poslovanju i stanovništvu zbog koronavirusa, ali se posebno ističe jedna mjera. Prvo, ona se uvodi ne kao antikrizna mjera na šest mjeseci, već “na duži rok”, kako je rekao predsjednik. Drugo, pružit će zaista snažnu potporu tvrtkama, uključujući male i srednje poduzetnike, kojima su sada prijeko potrebne porezne olakšice.

U uvjetima uvođenja takozvanih poreza za bogate, Rusija smanjuje premije osiguranja za tvrtke s 30 na 15%.

„Naravno, zakup poslovanja su nužni zakup, porez, kreditni odmor i druge stvari. No, ključna točka je smanjenje poreznog opterećenja u obliku dvostrukog smanjenja socijalnih doprinosa. To je posebno važno za mala poduzeća koja će osjetiti smanjenje opterećenja na platni fond, a to je glavni problem u ovoj situaciji”, kaže Pavel Samijev.

Po njegovom mišljenju, ako se ova mjera uvede dugoročno, onda je to zahtjeva veliku poreznu reformu.

„Jer u ovom slučaju primanja za osiguravajuće fondove otpadaju, što će trebati na neki način nadoknaditi. Međutim, nije jasno kako točno. To se ne nadoknađuje dodatnim porezima za bogate, jer su to različiti razredi prihoda”, kaže Samijev.

Što se tiče uvođenja novog poreza na dohodak ostvaren u inozemstvu, to će utjecati na srednja i velika poduzeća i nema potrebe da mala poduzeća o tome razmišljaju. Ankete pokazuju da su glavni razlozi povlačenja kapitala u inozemstvo zaštita imovine, održavanje tajnosti vlasništva nad imovinom i manje plaćanja poreza, rekao je Vitalij Cvetkov, voditelj odjela za informacije i analitiku tvrtke Gradient Alpha ACG.

Prema njegovim riječima, prihodi Rusa često se prebacuju na Cipar, Švicarsku, Veliku Britaniju, SAD, UAE, Hong Kong, Saint Kitts i Nevis i druge jurisdikcije s niskim porezima. Istodobno su iste te zemlje zabilježene među glavnim ulagačima u rusko gospodarstvo. To jest, barem djelomično preko inozemnih jurisdikcija s niskim porezom povučeni ruski novac ponovno se vraća u rusko gospodarstvo, rekao je izvor.

„Ovo je poseban porez za bolji dio stanovništva, za vlasnike velikih poduzeća. To se može nazvati domoljubnim porezom. Svrha poreza je da profit ne ide u druge zemlje i da se reinvestira unutar zemlje. Učinak će biti prije svega fiskalni i porezni prihodi će rasti“, kaže Pavel Samijev.

Hoće li tih 15% poreza dovesti do toga da se novac ne prebacuje na strane račune, već će ostati u Rusiji, teško je pitanje.

“Taj novac, koji će postati skuplji za prebacivanje, može se pohraniti na računima ili „pod madracima“ unutar zemlje. Tijekom trenutne nestabilnosti, malo tko će riskirati i većina će pričekati i vidjeti konačne odluke. Potrošnja također postaje opasna. Porezne vlasti vide gotovo sve i rade po principu „potrošeno je i zarađeno“. Ali ako ste zaradili novac, platite porez”, kaže Vitalij Cvetkov.

On ne isključuje da će zaoštravanje uvjeta za povlačenje dohotka u off shore zone dovesti do veće popularnosti smanjenja plaćanja poreza u državi.

“Na primjer, razdvajanjem tvrtke. Porezni službenici zabranili su sheme fragmentacije poslovanja, ali još uvijek postoje mnoge „crne rupe“ koje to omogućuju“, kaže Cvetkov.

Drugi učinak je da reinvestiranje dobiti unutar zemlje, više ovisi o investicijskoj klimi i ekonomskoj situaciji u cjelini.

U ovom dodatnom porezu zapravo nema ništa strašno. Naprotiv, to je logična mjera. Rusija se uklapa u svjetski trend. Mnoge se države, počev od Sjedinjenih Država i Europske unije, snažno suočavaju s problemom prihoda koji odlaze u off shore područja i inozemstvo. Plaće ili porezi na nekretnine se u inozemstvu ne mogu se oporezivati, ali porezi na dohodak i drugi porezi se mogu primijeniti. Posljednjih godina ove su zemlje aktivno blokirale priliku za poslovanje i vraćale prihode državi u kojoj tvrtka, koja je de iure u vlasništvu off shore strukture, stvarno djeluje.

Pod pritiskom Europske unije i Sjedinjenih Država je likvidirano nekoliko off shore kompanija. Na primjer, Cipar i brojni mali otoci praktički su prestali biti off shore zone.

Uvođenje 13% poreza na kamate na dohodak od ulaganja u vrijednosne papire i depozite ili na dividende također je logičan korak. U osnovi, ta se dobit izjednačava s oporezivanjem dohotka. Osim toga na ostala primanja, uključujući i obične građane, svi plaćaju porez. Međutim, ti depoziti su stajali izvan zakona, iako se i na njima zarađuje.

“Kako to može utjecati na investicijsku klimu? Nema šanse. To ne pogađa investicijsku klimu. Ovo nije strašna stvar, već porez koji depozit jednostavno izjednačava s drugim vrstama dohotka. U stvari, ovo su dodatna primanja ionako bogatih i više srednje klase“, kaže Pavel Samijev.

Moguće je da bi se granica oporezivanja mogla povećati, jer ovaj porez, koji je određen za dobit na depozite od najmanje milijun rubalja djelomično utječe na prosperitetni sloj srednje klase. Međutim, treba shvatiti da obitelj od dvije odrasle osobe može dobivati dohodak s dva depozita od 999 tisuća rubalja svaki i ne plaćati porez.

Udio ruskih depozita u iznosu većem od milijun rubalja na dan 1. siječnja ove godine iznosio je 55,3% od ukupnog iznosa, proizlazi iz izvješća ruske Agencije za osiguranje depozita. Najveći udio depozita, preko 32%, čine depoziti veći od 3 milijuna rubalja.

„Što se tiče prihoda od vrijednosnih papira, oni se već oporezuju, ali samo oni na dobit od državnih vrijednosnih papira ili državnih obveznica. Ali tu se sada situacija popravlja i nositelji ovih financijskih instrumenata su oslobođeni plaćanja poreza“, rekao je Samijev.

“Ova vijest može utjecati na raspoloženje ulagača, ali ne radikalno. Jer, zapravo, govorimo o izjednačavanju poreza. Bilo bi kontraproduktivno kada bi svi depoziti dobili ovaj novi porez, ali državni vrijednosni papiri nisu”, zaključio je za kraj Pavel Samijev, predsjednik Odbora Rusije za financijska tržišta.

Paket antikriznih mjera Trumpu i Wall Streetu osigurao malo predaha, ali što dalje…?

Vladimir Putin predložio za Rusiju neviđene antikrizne mjere