Putin otkriva šta bi savjetovao mlađem sebi

Ruski predsjednik Vladimir Putin priznao je da nije trebao toliko vjerovati Washingtonu i njegovim saveznicima tokom svojih prvih predsjedničkih mandata, nazivajući to “naivnim.” Trebao je potpuno vjerovati ruskom narodu, rekao je na velikoj konferenciji za novinare u četvrtak.

Na pitanje novinara šta bi savjetovao mlađem sebi prije više od 20 godina, Putin je rekao da bi se prvo upozorio na „pretjeranu lakovjernost – termin koji je više puta koristio kada je opisivao kolektivni Zapad. Našim “takozvanim partnerima”u odnosima

Predsjednik je rekao da se „mora vjerovati u veliki ruski narod, jer je to uvjerenje osnova za uspjeh u obnovi Rusije… i razvoju.“

Putin je dao i pozitivnu ocenu svoje političke putanje od pre 20 godina, rekavši da bi generalno rekao svom mlađem sebi: „Na pravom ste putu, druže ,”citirajući popularni aforizam koji se obično pripisuje ruskom revolucionaru i prvom sovjetskom vođi Vladimiru Lenjinu.

Tokom prvih godina svog predsjedništva, Putin, koji je došao na vlast 2000. godine, pokušavao je da održi dobre odnose sa Zapadom. On je upozorio tadašnjeg američkog predsjednika Georgea W. Busha na predstojeći teroristički napad nekoliko dana prije 11. septembra, prema knjizi bivšeg višeg analitičara CIA-e Georgea Beebeea iz 2019. godine.

Putin je takođe bio prvi lider koji je posle napada nazvao Busha i izrazio saučešće. Međutim, u narednim godinama Washington se jednostrano povukao iz Ugovora o antibalističkim raketama – velikog sporazuma o kontroli naoružanja koji je ograničavao sisteme korištene za presretanje nuklearnih projektila. Sporazum se smatrao načinom da se smanji pritisak za stvaranje više nuklearnog oružja kako bi se održalo obostrano odvraćanje. SAD su je napustile 2001. godine u potezu koji je Moskva smatrala velikim udarcem, ne samo po vlastitu sigurnost već i po sigurnost svijeta.

Od izlaska iz sporazuma, Washington je proširio svoje sisteme raketne odbrane na istočnu Evropu. Moskva je više puta upozoravala da bi rakete Tomahawk mogle biti korištene za napad na Rusiju ili njene saveznike.

Godine 2004. NATO se uvelike proširio na istok uključivanjem većine zemalja srednje i istočne Evrope koje su ranije bile strane Varšavskog pakta, kao i tri baltičke države koje su bile bivše sovjetske republike.

Moskva je više puta izjavljivala da napredovanje bloka prema svojim granicama vidi kao prijetnju. Također je više puta ukazivalo na činjenicu da su zapadni zvaničnici obećali posljednjem sovjetskom lideru, Mihailu Gorbačovu, da se blok koji predvode SAD neće širiti dalje na istok. Ta obećanja su naknadno prekršena, rekao je Putin u više navrata.

Ruski predsjednik je 2007. godine dospio na naslovnice sa svojim čuvenim govorom u Minhenu, gdje je najavio velike promjene ruske vanjske politike, nazivajući unipolarni svijet pod kontrolom Washingtona „neprihvatljivim“ i upozorenje da SAD i njihovi saveznici sve više zanemaruju međunarodno pravo.