Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je azerbejdžanske i jermenske lidere Ilhama Alijeva i Nikola Pašinjana u Rusiju kako bi razgovarali o regionalnim pitanjima nakon nedavnih tenzija između Jerevana i Bakua. Prema riječima glasnogovornice ruskog ministarstva vanjskih poslova Marije Zaharove, koja je u ponedjeljak potvrdila tu vijest, Moskva je zabrinuta zbog “alarmantnih trendova” u regionu, “gdje Zapad očito pokušava prenijeti konfrontacijske šeme testirane u Ukrajini”.
„Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je predsednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva i premijera Jermenije Nikola Pašinjana u Rusiju na sledeći trilateralni samit, gde je planirano da se razgovara o čitavom nizu trilateralnih i bilateralnih pitanja“, navodi se u saopštenju.
Komentarišući proces okončanja višedecenijskog sukoba između Jermenije i Azerbejdžana, portparolka je optužila Zapad za „netaktičan i agresivan“ pristup.
“Pravi ciljevi Vašingtona i Brisela nikako nisu potraga za kompromisom ili balansiranim rješenjima, već samopromocija i istiskivanje Rusije sa Južnog Kavkaza”, rekla je Zaharova.
Isti pristup, dodala je, može se vidjeti u očiglednim “pokušajima vanjskih sila da posiju neprijateljstvo između Moskve i Jerevana” i u njihovim nastojanjima “da diskredituju rusku politiku u regionu”. Pokušaji ovih „spoljnih snaga“ da obezbjede povlačenje ruskih mirovnih snaga iz Nagorno-Karabaha – regiona koji je u središtu spora između Jerevana i Bakua – „upravo imaju za cilj destabilizaciju Južnog Kavkaza“, rekla je Zaharova.
Ranije ovog mjeseca, Putin je predložio održavanje trilateralnog samita “bilo gdje i bilo kada: u Sočiju, u Sankt Peterburgu, u Moskvi”. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u ponedjeljak Interfaxu da su pripreme za samit u toku, a datum i lokacija će biti otkriveni u dogledno vrijeme.
Kako navodi list Vedomosti, pozivajući se na sopstveni diplomatski izvor, sastanak bi mogao biti održan krajem oktobra, najvjerovatnije u Sočiju.
Poslednji trilateralni samit Rusije, Jermenije i Azerbejdžana održan je u novembru prošle godine u Sočiju.
Pašinjan i Alijev održali su dva sastanka ranije ovog mjeseca u Pragu, jedan uz učešće turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, a drugi – sa francuskim liderom Emmanuelom Macronom.
Jermenija i Azerbejdžan su već dugo u međusobnom sukobu oko niza pitanja, a najistaknutije je sporni region Nagorno-Karabaha. Godine 2020. dvije su nacije vodile 44-dnevni rat oko teritorije, koji je okončan primirjem uz posredovanje Rusije, ustupanjem Bakuu nekih područja koja su prethodno bila pod kontrolom trupa koje su podržavale Armenija i raspoređivanjem ruskih mirovnih snaga da poštuju sporazum.
Tenzije na granici Armenije i Azerbejdžana ponovo su eskalirale u septembru ove godine, kada je navodno ubijeno na desetine ljudi, civilnog i vojnog osoblja, pri čemu su obje strane krive za nasilje jedna drugu.
Sta ih ima sad zvati. Dogovorili su se da EU poslaje posmatrace, a slasticari ce ih potaknuti na daljnje ratovanje. Treba ih pustiti da malo iskrvare, pa onda zovnuti.
Važno je sprečiti žarišta i konflikte, koje , oko Rusije, podstiču izuzetni.
Rusiji nije u interesu da se te dvije države međusobno tuku.
Mislim da će na sastanku doći do ozbiljnog (raz)govora Putina prema ovim proameričkim patuljcima, te da će sastanak kratko trajati. Skupa s ručkom, desertom i kavom…