Rafael Correa osuđen na 8 godina robije i 25 godina zabrane bavljenja politikom

Ni pandemija ne zaustavlja politički pravosudni progon u Latinskoj Americi koji se pokreću protiv glavnih vođa bliskih socijalističkim idejama i zagovornika „Bolivarskog jedinstva“ latinoameričkih naroda, kojeg je pokojni predsjednik Venezuele Hugo Chavez prepoznao kao temelj jedinstva u borbi za očuvanje nacionalnih suvereniteta i otpora američkom imperijalizmu.

Ako je prvo desetljeće novog milenija izgledalo kao općenarodni preporod, nakon uspješno provedene kampanje takozvanog „institucionalnog državnog udara“ protiv Fernanda Luga u Paragvaju, sličan obrazac je proveden u Brazilu protiv bivših čelnika Lule da Silve i predsjednice Dilme Rousseff, nedavno protiv Eva Moralesa, te pokušaj koji nije dao rezultate u Venezueli protiv Nicolasa Madura, ali samo zato što je Chavez promijenio ustav i kao mogućnost na narodnom referendumu osigurao stvaranje Nacionalne ustavotvorne skupštine. U Argentini i Ekvadoru su na vlast došle neoliberalne političke frakcije odane Washingtonu, ali je Mauricio Macri prošle godine izgubio izbore nakon samo jednog predsjedanja i na vlast se vratila stranka bivše predsjednice Cristine Kirchner, koje je postala zamjenica predsjednika i svog kolege Alberta Fernandeza.

Kako do sličnog ishoda ne bi došlo u Ekvadoru, Nacionalni sud zemlje je u utorak bivšeg predsjednika Rafaela Correu osudio na 8 godina zatvora zbog navodnog zločina “otežane korupcije”. Proglašen je krivim u „sudioništvu“ s bivšim potpredsjednikom Jorgeom Glasom.

Correa ne samo da je osuđen na prilično dugu zatvorsku kaznu pod sumnjivim optužbama, već mu je zabranjeno društveno i političko djelovanje u Ekvadoru sljedećih 25 godina.

Bivši ekvadorski predsjednik je negirao optužbe i proces opisao kao „politički progon pokrenut od strane aktualnog predsjednika, izdajnika Lenina Morena“.

Podsjetimo, Moreno je bio potpredsjednik od 2006. do 2013. upravo u predsjedništvu Rafaela Corree, razdoblje tijekom kojeg je uspješno prikrivao svoju odanost Washingtonu i predstavljao se kao „revolucionar i dosljedni borac za socijalističke ideje“. Ovo je bila kardinalna greška Coree i tajnih službi, što se vidi iz odluke da se nakon isteka zadnjeg ustavnog mandata 2017. godine za njegovog nasljednika kandidira Lenin Moreno. Za potpredsjednika je postavljen Jorge Glas.

Nakon što je izabran, a glasove je dobio  obećavajući politički kontinuitet Rafaela Corree, Moreno odjednom pravi radikalan zaokret i usvaja neoliberalne politike. Ne samo to, već za kredit Međunarodnog monetarnog fonda doslovno „prodaje“ Juliana Assangea Londonu, zbog čega poznati novinar sada u Velikoj Britaniji, u zatvoru najveće razine sigurnosti, čeka izručenje u SAD.

Prema kazni koju su izrekli suci Iván León, Marco Rodríguez i Iván Saquicela, u slučaju zvanom “Korupcije 2012. -2016.”, Correa i Glas smatraju se “odgovornim za poticanje otežane korupcije”.

Sudsko tijelo je preciziralo da je „žrtva“ u ovom slučaju država i da je tužitelj to dokazao.

“Pokazalo se da su isplate prenesene na gornju hijerarhijsku razinu, a time su upravljali Rafael Correa i bivši potpredsjednik Jorge Glas”, stoji u presudi.

Odgovor bivšeg predsjednika Rafaela Corree, koji nije u zemlji, stigao je putem Twittera.

„Oni ne uče iz povijesti. Nisu ništa razumjeli o Luli, Cristini i Evu. Naravno da su ovim progonom kratkoročno napravili štetu. Ali dugoročno nas samo čine nepobjedivima. Oni neće moći promijeniti tijek povijesti. Mi ćemo se oduprijeti i pobijediti“, poručio je Rafael Correa

20 bivših dužnosnika političke stranke pod vodstvom Corree, Alianza PAÍS, također je osuđeno na kazne od 8 godina, a optuženi su za „nezakonito financiranje od strane političke organizacije“.

Za portal RT Actualidad, Correa je iz Bruxellesa rekao: „Očekivali smo to od njih. Očajnički su me morali osuditi za nešto, iako bi u vladavini prava to bilo nemoguće.”

S njegovog stajališta, sudska odluka donesena je da ograniči njegove izborne težnje i odvrati pažnju javnosti od katastrofalne zdravstvene i humanitarne situacije u zemlji u koji su ljudi očajni zbog epidemije i nedostatka odgovora od strane državnog vrha.

„Oni ometaju cijelu zemlju i bolje bi im bilo da se brinu za neukopane mrtve“, dodaje bivši predsjednik Ekvadora i naglašava “kako epidemija u zemlji raste, a vlasti su se usredotočile na likvidaciju političkih protivnika”.

Guayaquil, grad Ekvadora na Tihom oceanu, glavni grad provincije Guayas i kantona Guayaquil i ekonomsko srce andske zemlje, proživljava tešku krizu uzrokovanu pandemijom Covid-19. Mrtvi se ostavljaju na ulicama, a tijela trunu ili se pale na gradskim ulicama.

Pogrebne usluge su prestale s radom, dok u zemlji nema čak ni lijesova. Možda je simbol neuspjeha Lenina Morena to što je uspio vratiti Ekvador u njegova najmračnija vremena. To je posljedica oštrih neoliberalnih politike, koje danas cijeli svijet odbacuje, od kojih se bivši predsjednik distancirao od prvog dana predsjedanja i Ekvador pretvorio u pristojnu zemlju za život, posebno iz latinoameričke perspektive.

Bivši predsjednik je objavio da namjerava upozoriti na svoj slučaj najviše pravde instance.

“Pobijedit ćemo na međunarodnim sudovima”, obećao je Correa.

Ističe da u njegovom slučaju postoje jasni aspekti greški u optužbama.

„Glavni dokazi su nam fascikli savjetnika. Uspjeli smo ih dobiti i s međunarodnom ekspertizom pokazali smo da su „hakirani“ 2016. i modificirani do 2018. Dakle, služili su se potpuno manipuliranim „dokazima“, rekao je Rafael Correa.

O političkoj i pravosudnoj situaciji u Ekvadoru, bivši šef države rekao je da “tamo nema pravde, ali Europa ništa ne govori”.

„Ekvador prolazi kroz dosad neviđenu humanitarnu krizu. Međutim, progon ne prestaje jer se boje da će Rafael Correa i njegova „Građanska revolucija“ opet pobijediti s glasačkim kutijama. Dosta sa zloupotrebama”, napisao je na Twitteru Ricardo Patiño, bivši ministar vanjskih poslova, gospodarstva i obrane tijekom predsjedanja Corree.

Stvar je još ozbiljnija zato što dolazi usred pandemije, kojoj je Ekvador teško izložen, a politika vlade Lenina Morena je neadekvatna, bolje rečeno, nema je uopće.

Situacija je toliko očajna da su čak i CNN, Business Insider, France24, Al-Jazeera, CBS i druge medijske kuće objavile video snimke iz zemlje u kojima navode kako  tijela leže po ulicama i kućama, a ulicama Guayaquila, grada od tri milijuna ljudi, se širi nesnosan smrad. Moreno ovog trenutka ima razloga za slavlje, ali su šanse da očuva vlast minimalne. Jedina mogućnost je zabrana djelovanja Alianze PAÍS ili uvođenje vojne hunte u zemlji, što ne bi podržala ni američka ambasada u Ekvadoru.