Raskol u Zaljevskom vijeću za suradnju je sve dublji i dosegao je razinu početka kraja GCC

U nedjelju je u Rijadu održana godišnja konferencija Zaljevskog vijeća za suradnju (GCC), kojeg čine monarhije Arapskog poluotoka.

Godišnji summit Zaljevskog vijeća za suradnju u Rijadu je bio posebno važan za Saudijsku Arabiju, koja se od prvih dana ove zajednice nameće kao regionalni lider arapskih monarhija. Međutim, kratki sastanak čelnika skupine iza zatvorenih vrata, koji je trajao manje od sat vremena, pokazao je ogromnu eroziju saudijskog prestiža.

Odlučujući test je bilo moguće sudjelovanje katarskog emira Tamima bin Hamada Al-Thanija. Naime, katarski emir je pisanu pozivnicu dobio osobno od saudijskog kralja Salmana, što se smatralo nekom vrstom ispružene ruke pomirenja. No, Katar je na summitu predstavljao ministar vanjskih poslova emirata, Sultan bin Sad Al-Muraiqi.

Izračun čelnika Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata da će Katar dolaskom emira u Rijad konačno biti ukroćen se pokazao velikom pogreškom.

Katar je prošao teško razdoblje, ali je uspješno svladao oštar embargo Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, tako da bojkot sada više šteti njegovim tamničarima, koji su emirat htjeli odsjeći, čak i fizički izolirati od cijelog  od svijeta.

Katar je obljetnicu embarga u lipnju proslavio zabranom uvoza robe iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Bahreina i Egipta, koji su 5. lipnja 2017. prekinuli diplomatske i prometne veze s Dohom.

Ironija je da je od ovog poteza Saudijske Arabije na kraju korist imao Iran. Katar je uspostavio diplomatske odnose s Teheranom i uvozi proizvode iz Islamske Republike. Katar je istovremeno ojačao svoj savez s Turskom, koja je intervenirala i pružila sigurnost Dohi. Turska je osujetila sve planove Saudijaca kojima su u Rijadu planirali slomiti katarskog emira.

Savez s turskom je razumljiv, obzirom da su Doha i Ankara jedini regionalni centri u kojima utjecaj na vlast ili samu vlast obnašaju pripadnici Muslimanskog bratstva. Međutim, suradnja Katara s Iranom je bio pravi šamar u lice saudijskim vladarima. Odsutnost emira Tamima bin Hamada Al-Thanija na summitu u Rijadu je poruka kako on ne želi ni zaboraviti ni oprostiti sve što je morao trpjeti proteklih više od godinu dana.

Isto tako su i Kuvajt i Oman imali probleme koje su morali rješavati sa Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Na godišnjem summitu GCC u Rijadu su na površinu izbile napetosti između Kuvajta i Saudijske Arabije oko dva naftna polja, Qafji i Wafra, koja su zajedničko vlasništvo i proizvodne više od pola milijuna barela nafte dnevno. Oba polja su zatvorena između 2014. i 2015. godine, zbog spora oko suvereniteta nad takozvanom “neutralnom zonom” na njihovoj granici, koji traje gotovo cijelo stoljeće. Saudijci oko ovog pitanja nikako ne žele popustiti.

“Pokušavamo uvjeriti Kuvajćane da razgovaraju o pitanjima suvereniteta, ali da se nastavi proizvodnja sve dok ne riješimo problem”, rekao je u listopadu za Bloomberg saudijski krunski princ Muhammad bin Salman.

Na isti način su Saudijci i UAE rasporedili vojsku u južnoj pokrajini Al-Mahra u Jemenu. Saudijska Arabija i UAE agresiju na Jemena provode od ožujka 2015. godina, ali u jemenskoj pokrajini Al-Mahra, koja graniči s Omanom, uopće nema Huti boraca. Oman smatra da je raspoređivanje trupa trećih zemalja prijetnja njegovoj nacionalnoj sigurnosti. Zanimljivo je i da je umjesto sultana Omana, zemlju na summitu na vrhu GCC predstavljao zamjenik ministra Vijeća ministara Sayid Fahd bin Mahmud Al-Said.

Naravno, kao duh nad skupom u Rijadu je lebdjelo ubojstvo saudijskog disidenta Jamala Khashoggija. Države članice GCC, uključujući Katar, nisu kritizirale saudijskog krunskog princa Muhammada bin Salmana, ali su znali da ova priča nepopravljivo potkopava ugled Saudijske Arabije, posebno s američkom Senatu koji je gotovo u zavadi s Trumpovom upravom. Sada je veliko pitanje za zemlje regije kojim će putem dalje ići Saudijska Arabija?

Naravno, ako se Zaljevsko vijeće za suradnju raspadne zbog svih ovih proturječja, Saudijska Arabija će biti veliki gubitnik, jer će se raspad  zajednice koja je trebala postati “arapski NATO” odraziti na regionalno vodstvo Rijada.

Ali, razumiju li to Saudijci? Nakon svega što se događalo tijekom nekoliko sati “godišnje konferencije”, saudijski ministar vanjskih poslova Adel Al-Jubeir nije pokazao nikakve znakove kajanja.

“Članovi Zaljevskog vijeća za suradnju su zadovoljni što kriza s Katarom nije utjecala na GCC. Ali to ne znači odustajanje od uvjeta koji su nametnuti Kataru. Doha mora prestati podržavati terorizam i ekstremizam i mora se prestati miješati u poslove drugih država. Isto tako mora zadovoljiti uvjete arapskih zemalja, kako bi mu se otvorio put za povratak u GCC. Stav prema Kataru će prisiliti Dohu na promjenu politike”, rekao je saudijski ministar Adel Al-Jubeir.

Glavni saudijski analitičar, Abdurahman Al-Rashid, pucao je u Katar na sam dan summita Zaljevskog vijeća za suradnju. U kolumni naslova “Je li vrijeme da raspustimo GCC?”, za saudijski dnevni list Asharq Al-Awsat, inače u vlasništvu kraljevske obitelji, Abdurahman Al-Rashid je napisao: “Katar je postavio staviti prepreke na putu GCC i uspio je u onome u čemu nisu uspjeli ni Saddam Hussein ni Iran. Uspio je uništiti i raskomadati Zaljevsko vijeće za suradnju. Katar je organizirao je unutarnju i inozemnu oporbu protiv Ujedinjenih Arapskih Emirata, a sada je glavni financijer najvećih napada na Saudijsku Arabiju i stoji iza politizacije ubojstva Khashoggija. Danas na summitu se nije mogao sakriti tamni politički oblak koji je lebdio nad glavama arapskih čelnika. Također se otvara ozbiljno pitanje o budućnosti GCC-a, kao i sumnje u vrijednost ove zajednice. U Zaljevsko vijeće za suradnju je zabijen klin”.

Važno je naglasiti da bilo kakav poremećaj u odnosima zemalja članica Zaljevskog vijeća za suradnju nedvojbeno znači pad utjecaja Sjedinjenih Država na Bliskom istoku. Na kraju, države Perzijskog zaljeva uopće nisu obraćale pažnju na više puta ponovljene  zahtjeve Sjedinjenih Država za jedinstvom u GCC-u.

Pozivi Washingtona su logični, jer je GCC u američkoj strategiji trebao biti čvrsta platformu za pokretanje plana smjene vlasti u Iranu. Na kraju se Zaljevsko vijeće za suradnju podijelilo na Katar, Oman i Kuvajt koji se slažu s Teheranom, a na drugoj strani su ostali tvrdolinijaši UAE i Saudijska Arabija.

Dok se obraćao dužnosnicima na summitu u Rijadu, emir od Kuvajta, Šeik Sabah Al-Ahmad, bio je fokusiran na novonastalu situaciju i kratko je rekao: “Najopasnija zapreka s kojom se suočavamo je borba u Zaljevskom vijeću za suradnju”. Ovim je riječima možda započeo proces raspada velike vojno-politike koalicije i bloka koji je osmišljen za uništenje Irana. Bez Zaljevskog vijeća za suradnju, koje kao monolitan blok ne postoji od kada je Oman prije nekoliko godina odbio sve vojske staviti pod jedno zapovjedništvo, da bi se kasnije raspalo napadom UAE i Saudijaca na Rijad, svaki pokušaj napada na Iran od strane Sjedinjenih Država nema nikakvu perspektivu.

VIDEO – Kratki prilog katarske Al-Jazeere s konferencije Zaljevskog vijeća za suradnju