Rogozin i otkazani put u Teheran – Namjerni spin ili nova provokacija protiv Rusije i Irana?

Prije dva dana su ruski mediji komentirali otkazani posjet Teheranu potpredsjednika ruske Vlade Dmitrija Rogozina. Jedan od provladinih medija je komentirao kako je tema planirane posjete “dovoljno osjetljivo pitanje”, odnosno nabava zrakoplova od strane Irana iz zapadnih zemalja.

“Mi pružamo ogromnu podršku Iranu, a oni uzimaju tehniku ​​od onih koji su ih ponižavali sankcijama”, za ruske medije je izjavio viši izvor iz ruske Vlade.

Nakon što je ova izjava podigla veliku buru u medijima i dio komentatora je čak zaključio da je ovaj potez Rogozina najava “resetiranja rusko-iranskih odnosa”.

Upada u oči da je vijest prvi objavio provladin list Kommersant, što je znakovito. Naime, listovi i internetski portali kao što su Vedomosti, The Moscow Times ili radio Eho Moskve su puni ovakvih lažnih napisa, ali na njih u ruskom javnom mnijenju malo tko obraća pažnju. Dakle, bez obzira na ono što je uslijedilo, ostaje činjenica da je informaciju objavio medij koji, najblaže rečeno, tijesno surađuje s vrhom ruske vlasti.

Nakon ove objave su se svi pitali što se događa ili što će se događati u odnosima između Rusije i Irana u svijetlu novog vanjskopolitičkog kursa američkog predsjednika Donalda Trumpa. Novi stanar Bijele kuće gotovo svakodnevno daje dvosmislene izjave ili mijenja stavove i teško ga je pratiti, a posebno zaključiti kakvu će politiku voditi tijekom mandata. Prvo je izjavio kako SAD nisu obvezne slijediti politiku “jedne Kine”, da bi to ovih dana porekao. Izraelu je obećao “vječno partnerstvo i da SAD želi izvući iz posredovanja u izraelsko-palestinskim pregovorima”, a onda poručio “kako Izrael treba zaustaviti izgradnju naselja na okupiranim područjima”. Iranu prijeti još od predizborne kampanje, a onda njegov ministar obrane izjavljuje “kako ne vidi razlog za dodatno raspoređivanje snaga u području Bliskog istoka i šire”. Sve u svemu, vrlo “zanimljiv slučaj” s novim stanarom Bijele kuće.

Što se tiče otkazanog posjeta Dmitrija Rogozina Iranu, vijest o “resetiranju” odnosa s Islamskom Republikom je vjerojatno bio dogovoreni probni balon, medijski spin lista Kommersant, nakon kojeg je potpredsjednik ruske vlade rekao “kako nema namjeru komentirati medijske napise”.

Kommersant je prije dva dana, “pozivajući se na svoje izvore”, objasnio da je potpredsjednik Vlade odlučio ne posjetiti Iran zbog činjenice da je iranska strana otkrila ne samo vijest o posjeti, nego i teme rasprave. Brojni su komentatori još jednom objavili informacije o navodnom “nedostatku pouzdanosti u Iran kao strateškog partnera Moskve”.

“Ja ne komentiram ono što se komentira u tisku“, rekao je Rogozin za Tass.

Međutim, ovim tema nije zatvorena i brojni “stručnjaci” su počeli dovoditi u sumnju iskrenost prijateljstva između Moskve i Teherana.

Prva očita pogreška u izjavi o otkazivanju putovanja jest da se to dogodilo iz “tehničkih razloga”, što je vidljivo iz činjenice da službena Moskva uopće nije odgovorila na otkrivanje “tajnog puta” od strane Iranaca. Rogozin se tijekom otkazanog posjeta trebao sastati s iranskim potpredsjednikom za znanost i tehnologiju Sorenom Sattarijem i ministrom obrane Hosseinom Dehghanom.

No, stručnjaci podsjećaju da je Rogozin odgovoran za ruski vojno-industrijski kompleks, nuklearnu i svemirsku industriju, također ima ovlasti u sferi vojno-tehničke suradnje, a takvi sastanci ne može biti klasificirani kao “tajna”. Sastanak je dogovoren kao normalni format suradnje s iranskim kolegama i ništa ne upućuje na nešto posebno zbog čega bi službeni predstavnik ruske vlade ovaj susret trebao skrivati.

Druga tvrdnja je da je iranska strana, navodno, otkrila teme rasprave, ali sve što su iranski mediji mogli pronaći je protokol posjete Rogozina, koji je objavljen na službenim stranicama ministarstava Islamske Republike.

Pozivajući se na izvješće iranske novinske agencije IRNA, to je izjavio ambasador Irana u Rusiju, Mehdi Sanai.

Na kraju se saznaje da će rusko izaslanstvo na čelu s Rogozinom stići u Iran do kraja iranske kalendarske godine, dakle 21. ožujka 2017. Iran će posjetiti i prvi potpredsjednik Vlade, Igor Šuvalov, te ruski ministar energetike Aleksandar Novak.

Zadaća Šuvalova će biti poboljšanje gospodarskih i trgovinskih odnosa, te jačanje suradnje između Irana i Euroazijske ekonomske unije. Ruski ministar energetike će se sastati s iranskim ministrom nafte Bijanom Zangenehom i drugim iranskim dužnosnicima.

Točni datumi posjete nisu objavljeni i samo se pojašnjava da će se sastanci odvijati u okviru programa jačanja gospodarskih odnosa između Irana i Rusije. Osim toga, u okviru predstojećih planova za jačanje suradnje će Iran uskoro posjetiti i ministrica trgovine Euroazijske ekonomske komisije, Veronika Nikišina.

O temi pregovora Rogozina IRNA nije napisala nijedan redak. Osim toga, bilo bi naivno povjerovati da je ambasador Irana u Rusiji samoinicijativno razgovarao s novinarima o određenim pitanjima u pregovorima zamjenika premijera Rogozina i iranskog ministra obrane Hosseina Dehghana. Prema toj logici je moguće i ruskog veleposlanika u Teheranu optužiti za otkrivanje “tajne” o planiranom posjetu krajem ožujka Moskvi predsjednik Irana Hasan Rohanija.

Službeni predstavnik Teherana je kratko izvijestio da je svrha posjete iranskog predsjednika Moskvi razvijanje suradnje s Rusijom, kao što čini tijekom svojih redovitih kontakata s ruskim kolegom.

Nije jasno zašto je i kako u Moskvi procurila vijest da je putovanje Rogozina “tajna”. Potpredsjednik Vlade je ujedno supredsjedatelj Zajedničkog odbora za znanost i tehnologiju Rusije i Islamske Republike, koji će uskoro održati planirani sastanak.

Kommersant se poziva na svoj tajanstveni izvor u vrhu ruske vlade “koji vidi veliki problem što iranski partneri kupuju zapadne zrakoplove”.

“Mi pružamo ogromnu podršku Iranu, a oni uzimaju tehniku od onih koji su ih ponižavaju sankcijama”, rekao je neimenovani izvor.

Do sada je neriješeno pitanje opskrbe u Irana zrakoplovima “Suhoj Superjet 100“. Ruski izvoznici i iranski zračni prijevoznik su potpisali Memorandum o razumijevanju, a se dalje nisu vodili pregovori. Iran možda treba oko 100 zrakoplova tog tipa, ali su zanimljivi odnosi kompanije “Suhoj – Civilno zrakoplovstvo” (АО ГСС), posebno ako se u obzir uzme realno stanje iranske flote.

Iran je na američku inicijativu dugo bio pod gospodarskim embargom i svjetskim proizvođačima zrakoplova je bilo zabranjeno prodavati zrakoplove Islamskoj Republici. Iransko civilno zrakoplovstvo, kao jedan strateških stupova ekonomske strukture zemlje, nije se uspjelo prilagoditi režimu sankcija i zrakoplovna flota je gotovo potrošena. Iranu je Bliskom istoku zemlja s prosječno najstarijim zrakoplovima i civilni zrakoplovi su prosječno stari 21 godinu. Na primjer, u UAE ova brojka ne prelazi 5 godina, u Turskoj 7 godina, Kataru 5 godina, dok je u Saudijskoj Arabiji prosjek starosti civilnih zrakoplova 9 godina. Iran u pogonu ima 143 zrakoplova, a UAE 431 zrakoplov, Turskoj 385 zrakoplova i Saudijska Arabija 201 zrakoplov.

Iranska zračna flota danas ima samo 50% od broja zrakoplova potrebnih kako bi se u cijelosti zadovoljile potrebe zračnog prijevoza. Uzimajući u obzir razvoj resursa, broj zrakoplova i moguću povećanju potražnje za zračnim putovanjima, Irana što prije mora razviti svoje civilno zrakoplovstvo.

Kako bi zadovoljio trenutnu potražnju na tržištu zračnog prometa, Iranu trenutno treba oko 300 zrakoplova. U programu razvoja zemlje se planira da će do 2025. godine iranski flota imati 550 zrakoplova.

Međutim, kupnja regionalnih zrakoplova, kao što je “Suhoj Superjet 100“, za iransko civilno zrakoplovstvo uopće nije prioritet. Najveća iranska zrakoplovna kompanija “Iran Air” trenutno s manje od 50 zrakoplova prevozi putnike u više od 30 zemalja. Iran je u narednih pet godina odlučio kupiti oko zrakoplova 300 Airbus i Boeing. Regionalno transportno tržište i dalje ostaje otvoreno, a Iran je dobio ponude od drugih tvrtki, koje su također tek u fazi razmatranja.

Dakle, potpuno je besmisleno tvrditi da je Moskva demonstrativno odustala od planirane posjete zato što Iran nije naručio civilne zrakoplove Suhoj. Pitanje “razloga kupnje zrakoplove iz zapadnih zemalja od strane Irana”, a ne zrakoplova “Suhoj Superjet 100” nikada nije otvoreno.

Međutim, Rusija ima izrazitu prednost u drugom segmentu zrakoplovnog tržišta Irana. Iransko Ministarstvo obrane je zainteresirano za kupnju ruskog višenamjenski lovca Su-30. To je već potvrđeno u pregovorima i radi se na pitanju transfera Iranu određenih tehnologija i zajedničkim ulaganjima. Međutim, konkretna transakcija je još uvijek daleko. Nabava borbenih zrakoplova je moguća samo uz suglasnost Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, a zbog naglog pogoršanja odnosa između nove američke administracije i Teherana, čini se da će ovo u bliskoj budućnosti biti nemoguća zadaća za rusku diplomaciju.

Opet, to ne može biti ozbiljan razlog za “pretrpljenu uvredu” visokih predstavnika vojno-tehničke suradnje Rusije i Irana. U konačnici, cijela priča izgleda namjerno tempirana, obzirom da je krenula od provladinog lista Kommersant. S kojim ciljem? Teško je reći, ali je sigurno da se u Moskvi i medijima, čiji su glavni urednici u izravnom kontaktu s Vladom i Kremljom, ništa ne događa slučajno.

Savjetnik predsjednika iranskog parlamenta: “Između Moskve i Teherana nema razlika u stavovima”

Uoči priče koja je naširoko komentirana u ruskim, a posebno u zapadnim medijima, savjetnikom za vanjsku poslove predsjednika iranskog parlamenta, Husein Amir Abdollahiyan, dao je intervju za RT u kojem je rekao kako “između Moskve i Teherana nema razlika u stavovima”. U prvom je redu govorio o sirijskoj krizi.

“Amerikanci ne igraju nikakvu konstruktivnu ulogu u Siriji, ni na Bliskom istoku u cjelini. U Siriji i Iraku SAD igraju na kartu “Islamske države” i samo se pretvaraju da se bore protiv terorizma”, rekao je Husein Amir Abdollahiyan.

RT – Počnimo s najnovijim porukama oko iranskog testiranja balističkih projektila, koje je potvrdio i ministar odbrane, general Hussein Dehghan. Po vašem mišljenju, je li bilo pravo vrijeme za test, obzirom da je proveden u prvim danima dolaska u Bijelu kuću predsjednika Donalda Trumpa?

Husein Amir Abdollahiyan: Obrambena politika Islamske Republike je unutarnja stvar naše zemlje. Obzirom na složenost današnjeg svijeta, pažljivo radimo na poboljšanju razine naše obrane. Smatram da su manevri i testovi naprednih projektila u Iranu unutarnja stvar s ciljem jačanja obrambenih struktura u zemlji.

RT – Ali, možda je ovo pitanje važno za neke susjedne države i države u regiji? Zar ne uzimate u obzir njihove interese?

Husein Amir Abdollahiyan: Iranski programi obrane su dizajnirani kako bi zaštitili područje Islamske Republike Iran. Osim toga, oni postoje i kako bi zaštitili naše prijatelje u regiji. Prema nekima su neprijateljski raspoloženi na Zapadu, Aziji, Bliskom istoku i Perzijskom zaljevu. Iran nastoji ojačati svoju obrambenu strukturu i odoljeti neprijateljima u regiji.

RT – Novi američki predsjednik Donald Trump je dekretom zabranio ulazak u SAD građanima sedam zemalja, uključujući Iran. Hoćete li se odlučiti na zabranu Amerikancima da uđu na teritorij Irana?

Husein Amir Abdollahiyan: Predsjednički dekret Trumpa je svrhovit korak. Međutim, osobno mislim da ako Trump želi zabraniti građanima bilo koje države da uđu u SAD, onda to mora zabraniti građanima zemalja koji su sudjelovali u događajima “11. rujna”. No, popis gospodina Trump ne uključuje države koje podržavaju terorizam, ni države koje su stvorile Al-Qaedu i ISIL.

RT – Dakle, vi pozivate Trumpa za zabrani ulazak u SAD, na primjer, Saudijcima?

Husein Amir Abdollahiyan: Naravno. Saudijska Arabija je jedna od zemalja koje su puno pridonijele širenju terorizma u regiji u posljednjih nekoliko godina. Saudijska Arabija, a posebno njeni sadašnji vladari, vode politiku rata i agresije, toleriraju nepravdu i napadaju jemenski narod. Provode vojnu intervenciju u Bahreinu i podržavaju terorizam u Siriji.

RT – Naravno, govorimo o Siriji, Jemenu i eventualno Bahreinu. Ali i dalje ostanimo na temi o uredbi koju Trump donosi nekoliko dana nakon inauguracije. Prije svog izbora je obećao da će ukinuti nuklearni sporazum, ili ga barem izmijeniti. Ne bojite li se da će on to stvarno učiniti?

Husein Amir Abdollahiyan: Nuklearni sporazum između Teherana i supersila postala je postao rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a. Dakle, međunarodni ugovor. Određene izjave gospodina Trumpa, kako treba raskinuti nuklearni sporazum, naišle su na tvrd odgovor iranskog vodstva. Ako Amerikanci žele raskinuti ugovor, mi smo ga isto spremni spaliti. Stoga treba pažljivo pratiti što će Trump odlučiti ​​o sporazumu. Naš odgovor na njegovu odluku će biti učinkovit i neposredan.

RT- Dakle, ako SAD otkažu dogovor, to bi mogao učiniti i Iran?

Husein Amir Abdollahiyan: Naravno da Iran mora odgovoriti, jer se ne može misliti da pogrešna politika Trumpa neće imati posljedice, ali ćemo o tome govoriti u okviru Komisije za praćenje provedbe sporazuma. U svakom slučaju, naš odgovor na bilo koju akciju SAD-a će biti učinkovit i odlučan.

RT – Odgovor bi mogao biti nastavak iranskog nuklearnog programa, kao prije dogovora?

Husein Amir Abdollahiyan: Prvo, Iran nikad nije težio da proizvede nuklearno oružje. Čelnik iranske revolucije, Ali Hamenei, vjerski vođa Irana, objavio je fetvu kojom to zabranjuje. Dakle, ako to nije dozvoljeno, mi ga nećemo proizvoditi ili koristiti. Naša politika u tom pogledu se neće promijeniti. Međutim, korištenje civilne nuklearne tehnologije za poboljšanje života je ono što želi Iran.

RT – Nastavljajući temu novog američkog predsjednika. Pentagon sada studira mogućnost uspostave sigurne zone u Siriji. Rusija je obećala da o tom pitanju može razgovarati sa Sjedinjenim Državama, ali je dodala da ta područja ne mogu biti temelj za rušenje sirijskog vlade, te da bi moraju biti uspostavljena u suradnji sa službenim Damaskom. Što Teheran misli o tim sigurnosnim zonama u Siriji?

Husein Amir Abdollahiyan: Bio sam u Damasku i nedavno se susreo s brojnim visokim dužnosnicima. Razgovarali smo o pitanju stvaranja sigurnih zona u Siriji. Kao prvo, ovaj plan je tijekom predizborne kampanje predložila gospođa Hillary Clinton. Ona i demokrati, da su pobijedili na izborima, ozbiljno bi pristupili stvaranju sigurnosne zone i zabrane zone leta u Siriji, odnosno dijelovima sjeverne Sirije. Najvažnija stvar je odrediti prostor ili zauzeti Raqqu, koju kontrolira ISIL, te tamo prebaciti druge terorističke skupine takozvane “umjerene oporbe”. Onda bi se u okviru političkog sporazuma stvorila vlada u egzilu ili “samostalna sirijska vlada” u tom području. Ali taj plan krši teritorijalnu cjelovitost Sirije i vrši politički pritisak na sirijski vladu na čelu s gospodinom Basharom Al-Assadom. Naravno, promjenom situacije u SAD-u i dolaskom Trumpa je ovaj plan stavljen na stranu. Barem privremeno.

Ako su riječi Trumpa o uspostavi sigurnosnih zona u Siriji nastavak plana Hillary Clinton, to je napadno miješanje u unutarnje poslove Sirije. A čak i ako nema veze s planom Clinton, Sirija je suverena država u kojoj postoje političke institucije i državna vlast. Vjerujemo da je Assad legitimni predsjednik Sirije, što nosu mnoge njegove kolege u arapskom svijetu, koji ne održavaju nikakve izbore – ni parlamentarne, niti predsjedničke.

Naglašavamo da je bilo koji potez Trumpa koji narušava nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet Sirije – pogrešan. Ovaj korak bi dodatno zakomplicirao stanje u Siriji i ugasio nade iz pregovora u Astani.

RT – Spomenuli ste pregovore u Astani. Bili ste protiv sudjelovanja Washingtona u pregovorima. Po vašem mišljenju, je li moguće riješiti sirijski krizu bez SAD-a, obzirom da Turska i Rusija podržavaju njihovo sudjelovanje?

Husein Amir Abdollahiyan: Tijekom proteklih šest godina, Amerikanci su dokazali da u Siriji ne igraju konstruktivnu ulogu. Njihova uloga je poražavajuća. U stvari, Amerikanci u Siriji igrati na kartu ISIL-a. Dok uzvikuju slogane protiv ISIL-a, istovremeno stoje na čelu te organizacije na terenu u Siriji i Iraku. Čak i za vrijeme nedavnih borbi u Aleppu su pokušali prokrijumčariti teroriste iz Aleppa u Idlib ili bilo koje drugo sigurno područje. Oni nisu spremni na eliminaciju terorista i njihovih obitelji. Ako Trump želi odigrati konstruktivnu ulogu u rješavanju sirijske krize, on može dati svoj doprinos kao jedan od igrača u okviru tripartitnog plana UN-a ili plana Teheran – Moskva – Ankara. No, u stvarnosti, Amerikanci, gdje god dođu, ne donose ništa osim problema. Znate za izreku kada je američki ambasador u jednoj od zemalja pitao prisutne da odgovore na pitanje: “Znate li zašto Amerika nikada nije imala državni udar?” Odgovor je bio: “Zato što u Americi ne postoji američko veleposlanstvo!”

Usporedimo borbu protiv ISIL-a u Mosulu i borbu protiv terorizma u Aleppu. U Aleppu je postojalo vojno i političko jedinstvo između Irana, Rusije, Sirije i Hezbollaha. Rezultat je bio oslobađanje Aleppa. Što se tiče Mosula, dogovoreno je da Amerikanci iračkim snagama i paravojnim postrojbama daju zračnu podršku. Ali Amerikanci nisu ispunili svoja obećanja. Oni i u Mosulu igraju na kartu “Islamske države”. Sada, ako su slogani Trumpa u borbi protiv terorizma iskreni, narednih nekoliko dana ćemo morati vidjeti praktične korake na terenu i promjenu američke politike po tom pitanju. Hoće li se to dogoditi ili ne? Moramo čekati.

RT – Kažete da nemate povjerenja u Ameriku, ni u Siriji, ni u Iraku, a ruska i turska strana? Postoji li proturječje između Irana, s jedne strane, i Rusije i Turske, s druge, u odnosu na buduću ulogu Washingtona u Siriji?

Husein Amir Abdollahiyan: Postoji opći stav o ulozi Amerike u regiji, posebice u Siriji, a on je da Amerika ne igra konstruktivnu ulogu. No, procjena Ankare i Moskve može se malo razlikovati, ovisno o razini njihovih odnosa s Washingtonom.

RT – Nakon susreta u Astani je Moskva je ponudila da se razmotri nacrt novog sirijskog ustava. Je li Moskva tražila vaše mišljenje o tome?

Husein Amir Abdollahiyan: Ne znam pojedinosti o problemu. No, tijekom mog zadnjeg posjeta Siriji smo razgovarali sa sirijskim političkim vodstvom kako, uz potporu Rusije, promicati političko rješenje i dijalog. Možda će u nekom trenutku naši ruski prijatelji izraziti neku ideju ili prijedlog, ali u prvoj fazi, važno je da se složimo sa svojim ruskim prijateljima da koordiniramo aktivnosti u glavnim i strateškim pitanjima u Siriji. I možemo reći sa sigurnošću da Teheran i Moskva imaju isti stav i zajednički plan djelovanja.

RT – Neki vjeruju u rusko-iranske razlike. Je li to istina?

Husein Amir Abdollahiyan: Ne između Moskve i Teherana nema neslaganja – bilo na razini politike i na razini sigurnosti ili vojske.

RT – Čak ni oko Hezbollaha u Siriji i snaga koje podupire Irana?

Husein Amir Abdollahiyan: Mi smo se s našim ruskim prijateljima složili da Hezbollah igra konstruktivnu ulogu u Siriji, te da u velikoj mjeri pomaže Vladi i narodu da se suprotstavi terorističkim skupinama, a što je najvažnije, Hezbollah štiti sirijsko-libanske granice.

RT – Za kraj se vratimo obećanju novog američkog predsjednika Donalda Trumpa, ali ovaj put o palestinskom pitanju. Jedno od njegovih obećanja u kampanji je da će preseliti američko veleposlanstvo u Jeruzalem. Prema Vašem mišljenju, do kakvih posljedica može doći, ako to bude učinjeno?

Husein Amir Abdollahiyan: Taj problem može uzrokovati vrlo oštre reakcije u Palestini i regiji. Pitanje Jeruzalema je pitanje principa za muslimanski svijet. Gospodin Trump se, igrajući se s ovim pitanjem, igra s vatrom. Muslimani i arapske države snažno trebaju reagirati na moguće američke poteze. No, činjenica je da su neke od arapskih država u regiji u posljednjih nekoliko mjeseci tražile, tajno ili otvoreno, normalizaciju odnosa sa židovskom državom. Te države istovremeno podupiru terorizam, jer su se hranili iluzijom da će podupirući teroriste protiv Sirije i Iraka oni ostati sigurni. Međutim, cijelom svijetu je dobro poznato da oni koji podržavaju terorizam, izvan i unutar regije, neće i ne mogu ostati sigurni.

Stoga, oni koji danas nastoje normalizirati odnose s Izraelom štete sami sebi i protiv premještanja američkog veleposlanstva u Jeruzalem trebaju ustati sve muslimanske i arapske zemlje.