Rudarenje Bitcoina može spriječiti Kinu u postizanju svojih ciljeva u pogledu zaštite okoliša

Bitcoin je nedavno kritiziran zbog svog ugljičnog otiska, koji nastaje zbog velike potrošnje energije prilikom rudarenja kriptovalute. Čak je i Bill Gates razmišljao o ovom problemu, nazvavši ga “ne nezanemarivim klimatskim problemom.”

Ako kineska Bitcoin industrija nastavi raditi, suočena s minimalnom političkom intervencijom, očekuje se da će 2024. generirati preko 130 milijuna metričkih tona ugljičnog dioksida, što bi prijetilo kineskom cilju smanjenja emisije stakleničkih plinova. Ovo su rezultati analize tima kojeg je predvodio Guan Dabo iz Pekinga. Stručnjaci tvrde da bi procijenjena proizvodnja emisija Bitcoin stavila u top 10 zagađivača C02 u 182 kineska grada na razini prefekture i 42 glavna industrijska sektora.

Pokrenut početkom 2009. godine, Bitcoin je danas najveća kriptovaluta na svijetu, po tržišnoj kapitalizaciji i količini podataka pohranjenih na njegovom blockchainu.

S cijenom jednog Bitcoina koji se sada kreće nešto ispod 60.000 američkih dolara, rudarenje kriptovalute vrlo je profitabilna aktivnost. Proces rudarenja se oslanja na računala koja se utrkuju u rješavanju matematičkih problema za svaku transakciju; koje računalo prije riješi problem i koje potvrdi transakciju stvara novi novčić. Ponuda kovanica za rudarenje ograničena je na 21 milijun, no od veljače 2021. iskopano je 18 milijuna Bitcoina.

Veći se dio rudarenja obavlja u Kini, prema studiji; rudari kriptovaluta u zemlji čine više od 75 posto računske snage Bitcoin mreže, od travnja 2020. Razlog tomu jest brzina proizvođača specijaliziranog hardvera i pristup jeftinoj električnoj energiji.

Zbog evolucije rudarskog hardvera i rudarskih “farmi”, Bitcoin koristi sve više i više električne energije.

Prethodne studije sugerirale su da bi Bitcoin blockchain mogao trošiti toliko energije godišnje kao mala ili čak srednja zemlja svijeta, poput Danske, Irske ili Bangladeša.

Analiza objavljena u časopisu Nature pokazuje da će, ako se godišnja potrošnja energije za industriju Bitcoina u Kini nastavi uz trenutnu putanju pod minimalnom intervencijom politike, doseći vrhunac 2024. godine na 296,59 teravat-sati energije, što bi premašilo razinu energije iz 2016. godine, kada je rudarenje Bitcoina trošilo otprilike jednako električne energije koliko je potroše države kao što su Italija ili Saudijska Arabija.

Analiza također uključuje nekoliko drugih projekcija, poput scenarija kada se porez na ugljik udvostručuje, što smanjuje količinu energije koju Bitcoin troši na 217,37 teravat-sati.

Postoji i scenarij pristupa tržištu, gdje je profitabilnim rudarima s niskom učinkovitošću zabranjen ulazak na kinesko tržište, plus scenarij regulacije lokacije, gdje se rudare u područjima u kojima je električna energija temeljena na ugljenu nagovara na preseljenje u područja s hidroelektranama.

Oba ta scenarija ukazuju da će ukupna potrošnja energije Bitcoin industrije doseći 350,11 teravat-sati 2024., odnosno 319,80 teravat-sati 2025. godine.

Prema analizi, emisije bi odgovarajuće rasle, a otisak ugljika u Bitcoin industriji dosegao bi 130,50 milijuna metričkih tona godišnje 2024. godine, prema scenariju “referentne vrijednosti.”

Studija sugerira da bi bez ikakvih političkih intervencija emisije ugljika Bitcoin postale “nezanemariva” prepreka kineskim naporima za održivost, s maksimalnom godišnjom potrošnjom energije i emisijom ugljika, koji nastaje tijekom rudarenja Bitcoina u zemlji, koja premašuje zemlje među kojima su Italija, Nizozemska, Španjolska ili Češka.

Kineski predsjednik Xi Jinping postavio je ekološki cilj za gospodarstvo zemlje, najavivši da će Kina postati ugljično neutralna do 2060. Kina već godinama smanjuje svoj ugljični otisak, politikama koje podržavaju vozila s vodikovim gorivnim ćelijama. Kina je ujedno i najveće tržište električnih vozila na svijetu.

Međutim, prošlog mjeseca studija britanske istraživačke skupine Ember otkrila je da na Kinu otpada 53 posto električne energije na ugljen u svijetu, zbog čega je ona postala jedina članica G20, koja je prošle godine zabilježila značajan rast proizvodnje ugljena.