Rukavica u lice Washingtonu – Kina gradi „Veliki podmorski zid“ u Pacifiku

Kina je oduvijek bila velika zemlja, div koji je proteklih sto godina mogao računati na mamutsku vojsku koja je zemlji jamčila unutarnju sigurnost od eventualne vanjske prijetnje. Peking danas ima druge potrebe i ambicije, prije svega za širenje svoje sfere utjecaja izvan državnih granica i želi otvoriti nove pomorske trgovačke rute duž ranije neistraženih koridora, te zaustaviti napredak Sjedinjenih Država u indo-pacifičkoj regiji.

Amerikanci su, za razliku od Kineza, uvijek mogli pokazati sjajnu pomorsku silu, onakvu kakvu kineska vlada nikad nije imala. Xi Jinping je shvatio da je za preokret trenda potrebno reformirati vojsku i to je učinjeno. Smanjio se broj kopnenih snaga i ojačale su se specijalne jedince svih rodova vojske i mornarice. U današnjem svijetu uronjenom u globalizaciju, gdje ekonomsko-komercijalni odnosi tvore mrežu koja obuhvaća čitav globus, važno je imati kontrolu nad morima, a Peking to vrlo dobro zna.

Usporedba Kine i Sjedinjenih Država

Osim komercijalnog aspekta, zanimljiva je i analiza obog vojnog. Trenutno je jaz između Sjedinjenih Država i Kine još uvijek očit, ali Washington se nikada nije usudio provocirati Kinu. Zašto? Povijest je pokazala da Amerikanci na bojno polja izlaze samo kad imaju matematičku sigurnost u svoju prednost koja jamči pobjedu.

Gdje god su ignorirali ovu strategiju, suočavaju se s katastrofama. Pentagonom zna da u odnosu na Kinu još uvijek ima prednost, ali ako je tijekom godina ikada razmišljao o ratovanju s azijskim divom, zna da to može biti vrlo opasno. Pogotovo u slučaju ako bi se sukob trebao dogoditi u kineskom “dvorištu”. Takva je pojava, neki će pomisliti, samo politička fikcija. Ipak, mnogi analitičari, i američki i kineski, izrađuju izvješća o mogućim simulacijama hipotetskih sukoba u najrazličitijim okolnostima.

Kineski „Veliki podmorski zid“

S kineskog stajališta je zanimljivo primijetiti kako se Peking usredotočio na to kako biti ubojit u podvodnom ratu . Kao što ističe National Interest, Kina je svjesna da temeljiti mogući sukob samo na balističkim raketama ili preciznim projektilima može biti vrlo opasno. Kao što smo spomenuli,  Sjedinjene Države za sada još uvijek imaju dršku noža u svojoj ruci, jer su se, barem u teoriji, još uvijek sposobne obraniti na više načina.

Kina je stoga odlučila razviti svoje podvodne sposobnosti, usredotočujući se na podmornice i robote raznih vrsta. Azijski zmaj zna da i ovdje započinje s hendikepom, obzirom na to da Sjedinjene Države imaju puno više iskustva u upravljanju podmornicama. Ali to za Kinu ne predstavlja problem.

U svakom slučaju, članak koji se 2015. pojavio u časopisu China Ocean News daje nam valjane razloge da razumijemo kineski cilj. Namjera je izgraditi “Veliki podmorski zid”, temeljen na točnom “sustavu nadzora s podmornicama”. Između ostalog, ova je doktrina usko povezana s raznim nevojnim primjenama ovog sustava, uključujući rano upozoravanje na prirodne katastrofe.

Mine i nekonvencionalne platforme

Prvi elementi kineskog sustava promatranja podmornicama ušli su u vodu 2010. Tijekom sljedećih godina nastali su novi projekti, od onog sadašnjeg na otoku Hainan 2011. do Šangaja 2013. Uz složeni promatrački aparat postoje još dvije novosti. Prva je uporaba nekonvencionalnih platformi, poput ribarskih brodica ili plovila obalne straže za patroliranje operativnim područjima, a druga je izgradnja obrambenog bedema sastavljenog od morskih mina. Zadaća je jasan i ona će biti ispunjena. Kina danas gradi drugi „Veliki zid“, ovaj put uronjen u dubine svojih mora.