Za ekonomski uspjeh, kao što znamo, nije dovoljna proizvodnja dobara. Takođe je potrebno isporučiti robu kupcu. Zato transportni putevi svakim danom postaju sve kritičniji. I zašto, uz korištenje već dobro poznatih transportnih puteva, Kina, na primjer, stvara sopstveni Novi put svile, gradeći alternativu Panamskom kanalu u Nikaragvi, dok Turska gradi Istanbulski kanal paralelno sa svojim tradicionalnim Bosforskim. Ovi napori podstaknuti su nesrećom 28. maja u Sueckom kanalu, koja je mnoge zemlje navela na traženje alternativa ovoj egipatskoj transportnoj arteriji. Izvršni direktor Soren Skou Danskog brodskog giganta A.P. Moller-Maersk, rekao je za Financial Times o bezuslovnom ubrzanju promjena u globalnom lancu snabdijevanja robom nakon blokiranja Sueckog kanala.
S obzirom na poseban značaj u ovim uslovima stvaranja održive i isplative transportne rute za učesnike u međunarodnoj trgovini između Evrope i jugoistočne Azije, Rusija je aktivno uključena u potragu za alternativama.
Kao što je ranije naznačeno, jedna od najvećih logističkih kompanija na planeti, danska AP Moller-Maersk Group, specijalizovana za transport kontejnera, već je krenula putem povećanja svog teretnog prometa kroz Rusiju slanjem kontejnera iz Azije morem do luke Vostočni (Primorski kraj), a zatim željeznicom u Rusiji. Kontejneri će biti isporučeni ruskim transportnim putevima do luke Novorosijsk (Krasnodarski kraj), odakle će se brodovima transportovati do istočnog Sredozemlja. Ovaj novi transkontinentalni posao, priznaju Danci, prepolovit će vrijeme transporta. Danska kompanija je 2019. pokrenula još jednu sličnu rutu između ruskih luka Vostočni i Sankt Peterburg, koja je prevezla oko 2.000 kontejnera od početka 2021. godine.
Ruske željeznice su saopštile da bilježe stalni priliv novih kupaca sa narudžbama za tranzitni saobraćaj u kontejnerima, ne samo u pozadini situacije u Sueckom kanalu. Od aprila 2020. godine, od početka pandemije, Ruske željeznice bilježe značajno povećanje obima tranzitnih kontejnera na relaciji Kina-Evropa-Kina. Prosječna brzina transporta kontejnera na glavnim rutama je u prosjeku 1100-1200 kilometara dnevno, uzimajući u obzir carinske granice. Prema ruskim željeznicama, ovo je mnogo više nego za pomorski transport, više nego za drumski transport, i uporedivo je sa vazduhoplovstvom – uzimajući u obzir prvu i posljednju milju, sve operacije rukovanja kontejnerima na terminalima. Osim toga, Ruske željeznice primjećuju omogućavanje stabilne tarifne politike: stope za tranzit kontejnera kroz mrežu Ruskih željeznica nisu porasle od 2011. Kompanija je saopštila da je spremna za rast obima i da će za to razviti potrebne usluge.
Kao što je ruski preduzetnik Oleg Deripaska više puta izjavio, njegova ranija ideja o rekonstrukciji vodećih željezničkih pruga, takozvana ruta sibirskog kedra, mogla bi postati konkurentna alternativa kineskom Novom putu svile, pružajući Rusiji priliku da se razvije u ključno čvorište, potpuno-zaključena veza između Evrope i Azije. Prema njegovom mišljenju, potrebno je ovu inicijativu učiniti nacionalnim projektom.
Drugi projekat je autoput Zapadna Evropa-Zapadna Kina (WE-WC). Njegove ključne tačke: Sankt Peterburg, Moskva sa dionicama M11 i centralnom obilaznicom, Samara i Orenburg, pristup Kazahstanu i dalje u Kinu. Značajna prednost projekta su carinski sindikati EAEU i Evropske unije – prevoznici su morali da prođu samo dva carinjenja na cijeloj ruti – na granici sa Kinom i sa Evropskom unijom. Memorandum o projektu potpisan je 2008. godine, a izgradnja je počela u isto vrijeme. Od 2021. godine, Kina i Kazahstan su već pokrenule svoje dionice, dok se Rusija bavila samo autoputem M11.
Pored ovih opcija, Sjeverni morski put (NSR) nedavno je sve više istican kao jedna od ruskih transportnih alternativa. Krajem maja Ministarstvo industrije i trgovine Ruske Federacije ponudilo je transport nafte i gasa duž Sjevernog morskog puta brodovima ruske proizvodnje koji će moći da prevoze ugalj i ugljovodonike, kao i da se angažuju na obalama, probijanju leda i pilotaža. Ruske vlasti su predložile da se NSR smatra alternativom ruti kroz Crveno more na putu iz Azije u Evropu, obezbjeđujući saobraćaj Sjevernim morskim putem tokom cijele godine zahvaljujući floti ledolomaca, koju Rusija aktivno gradi.
Prije neki dan su postali poznati planovi za otvaranje nove ruske transportne alternative, riječnog međunarodnog transportnog koridora sjever – jug. Aleksej Rahmanov, glavni izvršni direktor Ujedinjene brodograđevne korporacije (USC) Rusije, izvijestio je o tome 22. jula ruskog predsjednika Vladimira Putina i o dizajnu kontejnerskog broda sposobnog za isporuku tereta od Kaspijskog mora do Baltičkog mora.
Konkretno, predloženo je da se teret preveze sa sjevera Irana ili zapada Kine i, shodno tome, kroz luku Olja u regionu Astrahan da se isporuči u Helsinki u roku od sedam do osam dana. Prema riječima izvršnog direktora USC, kontejnerski brodovi mogu isporučivati teret duž rijeke Volge, zatim Volga-Baltički plovni put i dalje na sjever do Sankt Peterburga. Ako je potrebno, moguća je i isporuka tereta u Bijelo more. Međunarodni transportni koridor sjever – jug usmjeren je prvenstveno na Iran, Indiju i druge zemlje koje graniče s Indijskim okeanom. Pretpostavlja se da će glavni protok robe proći kroz luku Mumbai, zatim morskim putem do luke Chabahar u Iranu, nakon čega će biti isporučen automoputem ili željeznicom kroz Iran do Kaspijskog mora, zatim vodom do Olje. Kako će pošiljka biti praćena preko teritorije Rusije, pitanje je ekonomske izvodljivosti. Podsjetimo, probna lansiranja na ovoj ruti održavana su od 2014. do 2017. godine.
Za robu iz Nebeskog carstva Rusija gradi transportni koridor istok – zapad i transportni koridor zapadna Evropa – zapadna Kina. Planirano je da ovo posljednje bude u obliku mreže autoputeva, čiji će bitan dio biti M-12. U ovom slučaju, teret će se akumulirati u kazahstanskoj luci Aktau na Kaspijskom moru.
Tako će put Astrahan – Helsinki preuzeti dio tranzitnog tereta iz Sueckog kanala. Za sjevernu Evropu takva ruta je brža od prolaska kroz Egipat. Naravno, još je rano govoriti o troškovima rute i o tome koliko će novca donijeti Rusiji. Međutim, već je sada jasno da je ovaj projekat od suštinskog značaja za Rusiju, u toj mjeri da će osigurati ruske brodograđevinske kapacitete.
Autor: Valeri Kulikov, politički ekspert
Rusima nedavno poplava odnese zeljeznicki most na transibirskoj zeljeznici. Saobracaj je bio obustavljen dva dana dok rusi nisu podigli novi most.
S. Filipoviću, kakve su ovo teorije zavjere???
Zar nije “službena” verzija da kontejnera nema dovoljno i da zbog toga cijene svega skaču strelovito gore?
Opet vi s geopolitikom.
Pa jasno je da su ovdašnji logičari kao komentatorska avangarda uvidjeli da je tkz geopolitika samo maska za naivne i da je to ništa drugo nego igrokaz.
Mašta se o povezivanju Kaspijskog mora sa Arapskim/Persijskim zalivom. U opciji su 2 kanala preko Irana – istočni i zapadni. Zapadni kanal ide nižim krajevima, ali nema odakle da ser napuni vodom. Istočni pak obrnuto – ima vodu, ali bi negde trebalo da se ukopava do 1000m. Ja sve nešto mislim – sabiramo babe i žabe, dok se ne pojave Kinezi sa krticom prečnika 60m, i iskopaju 2 tunela radi lakše regulacije saobraćaja.
Svi napreduju. Rusija kina poljska…. Samo balkan se jos ne da. Dapace, cak je nazadovao barem 40 godina.
Svaka alternativa nečemu je dobra. Tako treba pozdraviti i alternativu Sueskom kanalu. Ali, da li je željeznički prijevoz od istoka do zapada Rusije alternativa Sueskom kanalu? Da bi dali odgovor na ovo pitanje trebamo se zabaviti cijenama prijevoza. Pomorski prijevoz je daleko najjeftiniji. Drugi problem je kapacitet željezničkog prometa u Rusiji. Navodi se da je od početka 2021. prevezeno preko 2000 kontejnera na jednom pravcu. Neupućenom čitaocu to je interesantan podatak. No međutim, probajmo se poigrati brojkama. Kontejnerski brod prevozi od 5000 do 10000 TEU (za one koji nisu prometne struke to je srednje veliki kontejner, 20 stopa). Znači da je željeznica uspjela pretovariti pola jednog kontejnerskog broda u pola godine. Sad si zamislite da vam dođe 10 brodova s po 5000 kontejnera. Ispred Singapura na sidrištu se nalazi po 50 do 100 brodova koji čekaju ukrcaj ili iskrcaj. I kao zaključak bi se moglo kazati da željeznica preko cijele… Čitaj više »