Rusija i saudijski “princ kaosa” Mohammed bin Salman

Kako prenose neki ruski izvori i Zero Hedge, koji citira agenciju AWD News,  novi prestolonasljednik saudijskog režima, princ Mohammed bin Salman, rekao je “kako Rusija širi terorizam na Bliskom istoku”, kao i da s Rusijom “više neće postupati mirno, jer su vojne sposobnosti Saudijske Arabije dovoljne da unište ruske snage u Siriji za 3 dana”.

Iako nema potvrde da je princ Mohammed bin Salman ovo negdje izjavio službeno, uopće se ne treba čuditi da on zaista tako razmišlja.

Naime, novog prestolonasljednika  saudijskog režima se naširoko smatra odgovornim za sve radikalniju i destabilizirajuću vanjsku politiku režima u Rijadu, a njegova je želja bila pokretanje rata protiv Jemena i povećanje tajnog slanja pomoći terorističkim skupinama u Siriji, Iraku i šire. Mnogi također tvrde da upravo Mohammed bin Salman arhitekt aktualne blokade Katara, države članice Zaljevskog vijeća za suradnju.

Osim toga, ratoborni princ je sastavio ultimatum od 13 točaka Kataru, koje Doha mora ispuniti u roku od deset dana. No, ne zaboravimo da su ovo potezi moćnog, ludog i djetinjastog princa koji ne razumije značenje ili način kako funkcioniraju međunarodni odnosi. Stoga treba biti vrlo oprezan s odgovorima na njegove odluke. Međutim, ne zbog straha od Saudijske Arabije, čija vojska bez moćnih saveznika vrijedi kao osrednja taktička bojna, nego zbog mogućih posljedica njegovih nepredvidivih i  suludih odluka.

Portal Zero Hedge izvještava kako je Rijad od Katara tražio smanjenje diplomatskih veza s Iranom, zatvaranje turske vojne baze u zemlji, prekidanje veza s terorističkim organizacijama, zatvaranje Al-Jazeere i svih povezanih televizijskih kanala s ovom kućom, itd.

Zahtjevi su izričito usmjereni na demontiranje katarske intervencionističke vanjske politike, jer Doha širi utjecaj novcem kojeg dobiva od velikih rezervi prirodnog plina i nafte. No, paradoks je da Kataru prijeti konzervativna arapska monarhija, koja je poznata po svojoj podršci islamističkim teroristima, iako iste smatraju prijetnjom za dinastiju.

Zero Hedge prenosi kako je službena agencija Saudijske Arabije, Saudi Press Agency, navodno prenijela da je Mohammad bin Salman Al-Saud, novi krunski princ Saudijske Arabije, rekao “kako misli da je ruski predsjednik Vladimir Putin glavna prijetnja Saudijskoj Arabiji”.

“Mislim da u Siriji postoji mnogo terorističkih skupina koje moraju biti poražene. Ali su tamo Rusi koji pokušavaju proširiti terorizam na Bliski istok. Nije teško zamisliti koliko je moral tih terorista narastao, jer im Rusija očito pomaže napadajući militante Slobodne sirijske vojske. Saudijska Arabija neće ‘odustati’ od Rusije, izdat ćemo ultimatum gospodinu Putinu. Ako Rusija nastavi neobuzdano bombardiranje, moramo jasno naznačiti da ćemo poduzeti korake koji će njene snage izložiti većem riziku. Rusija mora imati na umu da su naše vojne sposobnosti dovoljne da uništi ruske snage u Siriji za 3 dana”, navodno je rekao princ Mohammad bin Salman, iako osim agencije AWD News ne postoji dokaz da je ovo službeno izjavio za državnu agenciju saudijskog režima SPA.

No, u dobi od 31 godine Mohammed bin Salman kontrolira obrambenu politiku Saudijske Arabije i nadzire masovne unutarnje gospodarske reforme, koje su preslika mjera štednje, ukidanja socijalnih izdvajanja i subvencija, te privatizaciju naftnog diva Saudi Aramco.

Njegov iznenadni dolazak na položaj krunskog princa je u skladu s politikom režima koji sponzorira kraljevstvo terora.

Što mislite, je li saudijski princ pokušao ucijeniti Rusiju ili vjerujete li u njegovu navodnu izjavu? Čini se da je ovdje riječ o propagandi, ali da je to osobno mišljenje Mohammada bin Salmana, u to ne treba sumnjati.

Osim toga, prije samo četiri tjedna se Mohammad bin Salman u Moskvi sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi i razgovarao o pitanjima od zajedničkog interesa.

Vladimir Putin i Mohammad bin Salman se zalažu za uspjeh globalnog sporazuma koji je smanjio proizvodnju nafte za 1,8 milijuna barela dnevno, kao dio napora za povećanje cijena i smanjenje prevelikih zaliha.

Zadnji put su se sastali u Kini u rujnu na marginama summita G20.

Al-Arabiya je priopćila da se razgovaralo o sirijskom sukobu, a bilo je spremno za potpis četiri sporazuma o suradnji između Saudijske Arabije i Rusije.

Prije susreta Putina i saudijskog princa se ruski ministar energetike Aleksandar Novak sastao se sa saudijskim kolegom Khalidom al-Falihom i raspravljao o situaciji na svjetskim tržištima nafte, a razgovarali su o smanjenju proizvodnje nafte za još devet mjeseci, kako su se dogovorili OPEC i Rusija, koja nije članica kartela.

No, unatoč medijskim napisima pojedinih agencija, koje kao službene izjave objavljuju osobna mišljenja pojedinih državnih dužnosnika, ova navodna izjava visokog predsjednika saudijskog režima je približno točna.

Mohammad bin Salman će napraviti kaos na Bliskom istoku

Iako je malo vjerojatno da će se usuditi napasti ruske snage u Siriji, Mohammad bin Salman će napraviti kaos na Bliskom istoku, jer razumije samo jezik sile i uvjeren je kako ima najjaču vojsku u regiji.

Ultimatum od 13 točaka Kataru, kojeg je Doha već odbila, dovest će do kaosa na Arapskom poluotoku, što će se neminovno odraziti na širu regiju.

Stručnjaci su s pravom sumnjali da će Katar ispuniti zahtjeve, ali su isto tako s pravom uvjereni da će Bliski istok još dublje potonuti u kaos, a sve zbog činjenice da je mjesto krunskog princa preuzeo Mohammad bin Salman. Princ ima najveći utjecaj u kraljevskoj obitelji i otac ga sluša više od svih drugih. Zapravo se može reći da režim u Rijadu ne vodi 81-godišnji kralj, nego njegov ratoborni  31-godišnji sin.

“Sva vlast u Saudijskoj Arabiji danas je u rukama mladog, neiskusnog i hrabrog čovjeka, koji je za kratko vrijeme kao ministar obrane zaradio reputaciju bezobzirne osobe”, kaže glavni urednik portala Middle East Eye, David Hearst.

Počeo je zračne udare protiv Hutija u Jemenu, a zatim otišao na odmor na Maldive, gdje ga je tada posjetio  američki ministar obrane.

U Jemenu je ubijeno preko deset tisuća ljudi, ali Huti i dalje kontrolirati prijestolnicu Sanu i oslobodili su jug zemlje, kojeg su oteli snagama odbjeglog jemenskog predsjednika Abd Rabba Mansoura Hadija, podržanog od strane Saudijske Arabije. Bezobzirnost mladog princa pokazuje njegova nebriga za izbijanje epidemije kolere u Jemenu, što za njega nije bio dovoljan razlog da, barem djelomično, ukine blokadu zemlje.

Štoviše, novi prestolonasljednik je najavio smanjenje plaća državnim zaposlenicima, jer je upozoren na mogući bankrot zemlje u sljedećih pet godina.

Zatim, kada se situacija nije poboljšala, ukinuo je odluku, rekavši da je zemlja “povratila stabilnost“.

Potom je Mohammad bin Salman rekao da će kupiti američko oružje za 500 milijardi dolara i uveo dodatni tjedan dana odmora za Ramazanski bajram. Sve ovo dokazuje kako se mladi i bahati princ nimalo ne snalazi u poslovima oko državnih financija, jer Saudijska Arabija, koja je u vrlo kratko vrijeme doživjela demografsku eksploziju, ne može više trošiti kao u vrijeme kada je 1990. imala 16 milijuna, a danas 32 milijuna stanovnika.

Još jedan detalj koji karakterizira prestolonasljednika je može plan prodaje 5% državne naftne kompanije Saudi Aramco na burzama u New Yorku i Londonu. No, obitelji žrtava napada 11. rujna 2001. već prijete pravnim posljedicama.

Ista priča je u Siriji, gdje među militantnim skupinama Saudijska Arabija podržava najnasilnije frakcije, uključujući kriminalce i međunarodne teroriste. Na primjer, saudijski režim je do sada oslobodio 1239 osuđenika na smrt, ali pod uvjetom da idu ratovati u Siriju protiv vladine vojske, piše Middle East Eye.

“Zbog toga je u Jemenu, Siriji i Kataru novi prestolonasljednik Saudijske Arabije dobio titulu “princ kaosa“, piše urednik portala Middle East Eye.

On smatra da blokada Katara nema toliko veze s prekomjernom neovisnosti Dohe, nego je odraz borbe Mohammad bin Salman da se dokopa mjesta krunskog princa.

Korak po korak je Mohammad bin Salman došao na vlast, a posljednja prepreka mu je bio bivši prestolonasljednik Mohammed bin Nayef , kojega je uspio ukloniti s puta. U početku je preuzeo kontrolu nad kraljevskim dvorom, a zatim uz pomoć Nayefa stvorio Vijeće za nacionalnu sigurnost. Tada je pokrenuo “Operaciju Katar”, kojom je izolirao Mohammeda bin Nayefa, najbližeg saveznika, ali i jedinog suparnika.

Prema Davidu Hearstu, sada princ Saudijske Arabije prima instrukcije iz UAE i tamošnjeg prestolonasljednika Mohammeda bin Zayeda.

Rijad je prvo otvorio kanal za komunikaciju s Izraelom i bliži je nego ikad da uspostavi trgovinske odnosa sa židovskom državom. Drugo, Mohammad bin Salman je oštro smanjio utjecaj vjerskih vođa na svakodnevni život u zemlji. Istovremeno su mu prisegnuli na vjernosti obitelj i društvo, koristeći se vjerom, što su učinili 27. noći Ramazana u Meki, koji se smatra najvažnijom noći u islamskom kalendaru.

Na drugoj strani nastaje klan koji se ne slaže s odlukom kralja Salmana i preko 20 prinčeva i dužnosnika je potpisalo peticiju kojom traže poništenje “neustavne odluke o imenovanju njegovog sina za krunskog princa”.

Mnogi ne žele povezati aktualne događaje s Washingtonom, ali je blokada Katara započela nakon posjete Rijadu Donalda Trumpa i plana prestolonasljednika UAE o uspostavi diktature u cijelom arapskom svijetu, a ova zemlja je bliski saveznik Washingtona na Bliskom istoku.

Osim toga, Mohammad bin Salman je obećao Mohammedu bin Zayedu, krunskom princu UAE, da će ukloniti jemenskog predsjednika Hadija i zamijeniti ga premijerom Khaledom Bahahom, bliskim saveznikom UAE.

Međutim, Mohammad bin Salman na vlasti može učiniti što želi s vladarima malih susjednih zemalja. No, znakovit je primjeru Egipta, gdje je bivši ministar obrane Abdel Fattah Al-Sisi dobio podršku Rijada i postao predsjednik, ali je onda odbio sudjelovati u kampanji protiv Irana i rekao kako neće biti dio nikakve koalicije koja bi napala Siriju Bashara Al-Assada.

Isto se može dogoditi s drugim zemljama koje su deklarativno saveznici Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Turska, Kuvajt i Oman se vrlo lako mogu pomiriti s Iranom, a Hamas i Hezbollah, posebice nakon smjene Khaleda Meshaala u Gazi, brzo mogu zakopati “ratnu sjekiru”.

“Kad su otac i sin došli na vlast nakon smrti kralja Abdullaha, bio je nade da će se suniti moći ujediniti i naći jednog vođu kada to bude potrebno. Umjesto toga, oni su se podijelili i polarizirali i teško se mogu vratiti na stari put”, zaključuje David Hearst.

Ranije je njemačka obavještajna služba BND upozoravala “kako stare i oprezne diplomate u Rijadu zamjenjuju impulzivni ljudi s intervencionističkom politikom”. Njemačka Savezna obavještajna služba (BND) smatra kako su želja za moći i vodstvom u arapskom svijetu doveli do toga da je Bin Salman pokrenuo intervenciju u Jemenu i ojačao podršku militantima u Siriji, samo kako bi se suprotstavio s Iranom.

No, to nije sve.  BND navodi rastući interes Rijada u Libanonu, Bahreinu i Iraku, gdje je Saudijska Arabija bila spremna da bez vojske, ali financijski i politički kontrolira događaje u tim zemljama.

U Rusiji je imenovanje Mohammad bin Salmana za krunskog princa izazvalo proturječne komentare analitičara. Za stručnjaka iz ruskog Vijeća za međunarodne poslove,  Maksima Sučkova, novi krunski princ ima dobre radne odnose s ruskim predsjednikom  Putinom i bio je glavni kontakt Saudijske Arabije u Moskvi o svim pitanjima.

“Saudijski krunski princ vidi Rusiju kao važnog igrača na Bliskom istoku s kojim odnose treba ojačati i razvijati, tako da ovim potezom Rijad Moskvi nudi obećavajuću priliku”, rekao je stručnjak.

Međutim, arabist s Visoke škole za ekonomiju, Leonid Isajev, rekao je za RIA Novosti da zbog njegova avanturizma princ Bin Salman nije najbolji kandidat za Rusiju.

“Mi ćemo se u saudijsko-katarskim odnosima sada nositi s vrlo ambicioznom osobom, a ako nešto nije po njegovoj volji, on neće zazirati od naglih koraka, nakon čega će biti vrlo teško graditi odnose”, rekao je Leonid Isajev.