Rusija ima inicijativu u ukrajinskom sukobu

Rusija ima inicijativu duž linije angažmana u sukobu u Ukrajini i ima slobodu da vodi vojnu akciju kako smatra prikladnim, izjavio je predsjednik Vladimir Putin na sastanku Ministarstva odbrane u utorak.

Predsjednik je analizirao situaciju na liniji fronta u sklopu izvještaja o ruskim vojnim dostignućima u 2023. On je također zahvalio vojnicima i oficirima na njihovom doprinosu tokom događaja.

Putin je u svom govoru naglasio da zemlja nema nameru da menja ciljeve koje je sebi postavila kada je odlučila da rasporedi trupe protiv Ukrajine početkom 2022. godine.

Opisujući trenutnu situaciju, Putin je rekao: “U trenutnoj situaciji “na terenu”, na liniji dodira, možemo sa sigurnošću reći da naše trupe imaju inicijativu.”

“U suštini, mi radimo ono što smatramo potrebnim, ono što želimo. Gdje god… komandanti odluče da je aktivna odbrana najbolja, ona se i odvija. A gdje je potrebno, mi poboljšavamo naše položaje”, nastavio je.

Ukrajina je pretrpjela značajne žrtve i ponestaje joj rezervi, dodao je predsjednik. Tvrdio je da je vojna strategija Kijeva motivisana željom „da svojim pravim gospodarima pokažu barem neke rezultate svoje takozvane kontraofanzive“.

Ministar odbrane Sergej Šojgu ranije je procijenio da su ukrajinske žrtve od početka juna do kraja novembra premašile 125.000. Tokom događaja u utorak, ministarstvo je procijenilo gubitke Kijeva od početka neprijateljstava na preko 383.000.

Putin je izjavio da su pokušaji Zapada da nanesu “strateški poraz” Rusiji u ukrajinskom sukobu osujećeni hrabrošću i odlučnošću ruskih vojnika. Vojska zemlje je postala moćnija, a njena odbrambena industrija sposobnija, rekao je on.

Ruski vojni istraživači i radnici „brže reaguju [nego zapadnjaci] na aktuelne događaje, na potrebe onih koji se bore na bojnom polju“, kaže Putin. Fabrike za odbranu povećale su proizvodnju oružja u prosjeku 2,7 puta u 2023. godini, a do sedam puta za najtraženije proizvode, rekao je on.

SAD i njihovi saveznici obećali su da će pomoći Ukrajini protiv Rusije oružjem i sredstvima “koliko god bude potrebno” da je poraze. Ali usred slabih rezultata kontraofanzive, Kijevu je teže osigurati dugoročnu vojnu i finansijsku pomoć Zapada.

U SAD-u, republikanski zastupnici blokirali su zahtjev Bijele kuće za preko 110 milijardi dolara inozemne bezbjednosne potrošnje, od čega je više od 60 milijardi bilo namijenjeno Ukrajini. Opozicija traži ustupke od administracije predsjednika Joea Bidena, demokrate, po pitanju imigracije i sigurnosti granica.

U međuvremenu, EU nije uspjela usvojiti prijedlog Evropske komisije da se potroši 50 milijardi eura (54 milijarde dolara) iz zajedničkog budžeta Unije za podršku Ukrajini u naredne četiri godine. Mađarska, dugogodišnji skeptik zapadne strategije za sukob, prošle sedmice je stavila veto.