Rusija kaže da Zapad nije dobrodošao na mirovne pregovore

Zapadnim partnerima Moskve „više se ne može vjerovati“, kaže ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

Rusija želi diplomatsko rješenje sukoba u Ukrajini, ali neće prihvatiti nikakvo zapadno posredovanje tokom pregovora sa Kijevom, izjavio je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

„Spremni smo da damo šansu diplomatiji. Zato smo pristali na razgovore, koji se nastavljaju u Istanbulu“, rekao je Lavrov tokom video konferencije u ponedjeljak sa srbijanskim medijima. Nastavak razgovora zakazan je za utorak.

Turska vlada, koja ima dobre veze i sa Rusijom i sa Ukrajinom, uložila je mnogo napora da se dvije strane okupe za pregovaračkim stolom, objasnio je Lavrov. Međutim, nema potrebe da se EU ili SAD – koje podržavaju Kijev u sukobu – uključuju u mirovni proces, smatra ministar.

„Postoji mnogo primjera kada su zapadne kolege srušile dostignuća diplomatije. Njima se više ne može vjerovati“, ocijenio je Lavrov.

„Ne bih želio da vidim nikakvu šatl diplomatiju naših zapadnih partnera, jer su oni već obavili svoje „šatlovanje“ – u februaru 2014. u Ukrajini i u februaru 2015. u Minsku“, dodao je on.

U februaru 2014. EU je postala garant sporazuma između tadašnjeg predsjednika Ukrajine Viktora Janukoviča i demonstranata na Majdanu u Kijevu, podsjetio je Lavrov. „Bio je to vrhunac diplomatije. Ali, sljedećeg jutra, opozicija je pljunula na tu diplomatiju i EU je morala to da proguta.“

Janukovič je na kraju svrgnut nakon nasilnih sukoba i bjega iz zemlje, a nove ukrajinske vlasti su ubrzo poslale svoju vojsku u istočne regione Donjecka i Luganska, gdje je većina stanovništva odbila da prizna državni udar u prestonici.

Septembra iste godine u bjeloruskoj prestonici je postignut sporazum iz Minska I između otcjepljenih republika i Kijeva, koji su pregovarale Ukrajina, Rusija, Njemačka i Francuska u takozvanom Normandijskom formatu. Sporazum je pozvao dvije strane da prekinu borbe, organizuju razmjenu zarobljenika, dozvole isporuku humanitarne pomoći i povuku teško naoružanje.

„Diplomatija je tada dostigla nove visine u februaru 2015. godine, kada su sporazumi koji su potpisani u Minsku okončali rat na istoku Ukrajine i otvorili put za obnavljanje teritorijalnog integriteta Ukrajine davanjem specijalnog statusa Donbasu“, nastavio je ministar.

Drugi sporazum, Minsk II, uveo je još jedan prekid vatre i otvorio put administrativnoj i političkoj reformi u Ukrajini, kao i autonomiji i lokalnim izborima u republikama Donbasa. Međutim, zapadne pristalice Kijeva kasnije nisu uspjele da ubijede ukrajinsku vladu da ispuni svoja obećanja.

„Evropska unija je dokazala svoju nesposobnost kao organizacija koja nije sposobna da ispuni postignute sporazume“, rekao je Lavrov.

Rusija je poslala svoje trupe u Ukrajinu prije više od mjesec dana, nakon sedmogodišnjeg sukoba zbog neuspjeha Kijeva da sprovede uslove dogovorene u Minsku i konačnog priznanja republika Donbasa Donjecka i Luganska od strane Rusije.

Moskva sada zahtjeva da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao silom da povrati dvije republike.