Rusija obećala potrebnu pomoć Erevanu u slučaju da se borbe oko Nagorno-Karabaha preliju na armensko tlo

Moskva je obećala pružiti “potrebnu pomoć” Armeniji u slučaju da se borbe u azerbajdžanskom području koje je proglasilo samoodređenje, Nagorno-Karabahu preliju na teritorij Armenije. Moskva je pomoć obećala nakon što je Erevan pozvao Kremlj upomoć.

Rusija je nagovijestila da je spremna više se uključiti u sukob između Azerbajdžana i samoproglašene republike Nagorno-Karabah, iza koje stoji Armenija. “Pomoć” će doći samo ako borbe dosegnu teritorij Armenije, koja ima sigurnosne sporazume s Rusijom.

“Rusija će pružiti Erevanu svu potrebnu pomoć, u slučaju da se borbe presele na teritorij Armenije,” priopćilo je u subotu rusko Ministarstvo vanjskih poslova, pozivajući zaraćene strane na trenutno prekidanje neprijateljstva.

Izjava Ministarstva uslijedila je nakon što je armenski premijer Nikol Pašinjan pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina na započinjanje “hitnih” pregovora o mogućoj sigurnosnoj pomoći. Ranije u subotu, armenski čelnik poslao je pismo Putinu, ističući da će borbe uskoro doći do granica njegove zemlje i žaleći se na potporu koju je Turska iskazala Bakuu.

Ankara je otvoreno izrazila potporu svojoj “azerbajdžanskoj braći”, no suočila se i s optužbama za pružanje izravne zračne potpore Bakuu, pa čak i za transport sirijskih militanata u ratnu zonu. Međutim, Turska i Azerbajdžan čvrsto su porekli optužbe.

Intenzivne borbe započele su u regiji Nagorno-Karabah krajem rujna. Ta je regija pretežno naseljena etničkim Armencima. Armenija i Azerbajdžan međusobno su se optuživali za započinjanje nove runde neprijateljstava. Osim toga, međusobno su se optuživali i za napade na civilne ciljeve. Sukob je već rezultirao velikim gubicima i armenskih i azerbajdžanskih trupa, kao i danak kod civilnog stanovništva koje je masovno napustilo ratnu zonu.

Iako su trupe Nagorno-Karabaha uglavnom mogle zadržati svoje položaje na sjeveru i u središtu regije, azerbejdžanske su jedinice mogle napredovati duž granice s Iranom. Borbe se trenutno vode na nekoliko kilometara od granice između Armenije i samoproglašene republike Nagorno-Karabah.

Obje strane odbijaju položiti oružje, dok u isto vrijeme jedna drugu optužuju za nespremnost u traženju kompromisa ili pristajanja na ustupke. Svi međunarodni napori za postizanje prekida vatre, uključujući pokušaje Rusije i SAD-a, propali su, a svako se primirje u najboljem slučaju održalo nekoliko sati.

Iako se Nagorno-Karabah odvojio od Azerbajdžana davnih 1990-ih, nakon krvavog rata, Baku i dalje smatra samoproglašenu republiku dijelom svoje zemlje. Armenija godinama podupire regiju, ali ipak nije uspjela priznati njezinu neovisnost.