Rusija se ispravno kladila na zlato – Cijena plemenitog metala dosegla rekord iz 2013.

Cijena zlata je dosegla novi šestogodišnji rekord i rast se nastavlja. Cijenu zlata će i dalje povećavati politički rizici i nagli pad prinosa od državnih obveznica. Dakle, sve zemlje koje su ulagale u zlato, sada su na dobitku i pokazalo se da su njihova predviđanja bila točna.

U utorak je cijena plemenitog metala nastavila rasti i oko podneva je unca (31,1 gram) stajala čak 1535,11 dolara, što je najviša razina od proljeća 2013. Od početka lipnja ove godine cijena zlata je porasla za gotovo 20 posto.

“Situacija s vijestima iz sveta investitore tjera da potraže sigurno utočište u zlatu”, raspoloženje na tržištu opisao je stručnjak Carsten Fritsch iz Commerzbanke.

Nedavno su vladina kriza u Italiji, izgled nereguliranog izlaska Britanije iz EU i trgovinski sukob između SAD-a i Kine više puta poticali neizvjesnost na financijskim tržištima i podržavali sigurnija ulaganja. Rezultat je ponovni pad prinosa od državnih obveznica, što je ulaganje u zlato učinilo privlačnijim.

Osim toga, od početka tjedna otvorilo se novo žarište nevolja, koje je, prema Fritschu, odgovorno i za rast cijena zlata. Izborni poraz argentinskog neoliberalnog predsjednika Mauricia Macrija je izazvao uzbunu na financijskim tržištima i probudio strahove od još jednog državnog bankrota Argentine.

“Tržište je odmah podiglo cijene zlata”, rekao je Edwin Gutierrez, stručnjak za tržišta u nastajanju tvrtke Aberdeen Asset Management.

Trgovac dragocjenim metalima Alexander Zumpfe iz trgovačke kuće Heraeus govorio je o daljnjem trendu rasta cijena zlata. Međutim, rast cijena plemenitog metala posljednjih je dana relativno usporena. Zumpfe nije želio isključiti privremenu korekciju cijene zlata.

Naravno, zemlje koje imaju velike rezerve zlata u riznici su u povoljnijem položaju. Usklađivanje snaga između ključnih igrača na naftnom tržištu se mijenja, piše Bloomberg, a Rusija ima sve veći utjecaj na OPEC jer njezine zlatne i devizne rezerve mogu uskoro premašiti saudijske rezerve. Uz to, trenutni pad cijena nafte nije toliko opasan za Rusiju kao za ostale velike izvoznike crnog zlata, jer se ruski proračun izračunava se na temelju cijene od 40 dolara po barelu, dok nafta sada košta 58 dolara.

Pomak u ravnoteži snaga između naftnih sila sada se može promatrati po takvom pokazatelju kao što su rezerve središnjih banaka, piše Bloomberg.

Prema publikaciji, zlatne i devizne rezerve Središnje banke Rusije prvi put u osam godina mogu premašiti rezerve Saudijske Arabije. Tako se jača pozicija Moskve u pregovorima o količini smanjenja proizvodnje nafte. Bloomberg napominje da je nedavno Saudijska Arabija iscrpila svoje rezerve, dok Rusija bilježi rast.

Ova činjenica, kao i činjenica da Rusija ima sve veći utjecaj na OPEC, pokazuje promjenjivo usklađivanje snaga između dva glavna igrača na naftnom tržištu.

“OPEC više ne može zanemariti Rusiju kao izvoznika nafte i zbog važnosti njenog gospodarstva”, rekla je Elina Rybakova, zamjenica glavnog ekonomista Instituta za međunarodne financije u Washingtonu.

U međuvremenu, svjetske cijene nafte su sada na razini koja većini zemalja OPEC-a ne dopušta da pokriju vladine troškove. U prosincu su se članice organizacije dogovorile o smanjenju proizvodnje, ali nije poznato hoće li isto učiniti i Rusija.

Bloomberg izvještava da su u lipnju prošle godine ruske rezerve porasle na 518 milijardi USD, dok su saudijske rezerve pale na 527 milijardi USD. Ako Rusija nadmaši Saudijsku Arabiju, ona će dostići četvrto mjesto u svijetu po zlatnim i deviznim rezervama.

Osim toga, Rusija je spremna za još niže cijene nafte, jer joj se proračun izračunava na temelju cijene od 40 dolara po barelu, a trenutna je cijena 58 dolara, što će omogućiti Moskvi da dodatno sakuplja rezerve “za kišne dane”, napominje Bloomberg.

Ruske zlatne rezerve porasle su na više od 100 milijardi dolara. Samo u lipnju je Rusija u riznicu dodala više od 18 tona plemenitog metala, koje sada iznose  2208 tona. To znači da Rusija sjedi na planini od zlata u vrijednosti od 100,27 milijuna dolara.

Od početka godine su se ruska ulaganja u dragocjeni metal povećala za oko 96,4 tone, uslijed težnji Moskve za de-dolarizacijom deviznih rezervi. U ruske blagajne je u svibnju dodano više od 6 tona, u travnju oko 16 tona, a u ožujku još 18 tona.

Najveća prodaja zlata dogodila se u veljači, kada su ruske zlatne zalihe u jednom mjesecu porasle za više od 31 tone. Tijekom prvog mjeseca godine dodano je 6 tona zlata.

Rusija je prošle godine proglašena za „najvjernijeg kupca zlata“, jer je kupila gotovo 275 tona, što je prema Svjetskom vijeću za zlato najveći iznos ikad kupljen u jednoj godini.

“Rusija, u ovom trenutku, očito želi kupiti što više zlata, što joj omogućuje izgradnju većih zaliha zlata koja će zamijeniti umanjenu vrijednost dolara kao pričuvne valute“, rekao je prethodno stručnjak Peter Schiff.

Kasnije je analitičar predvidio da će dragocjeni metal uskoro doseći vrhunac iz 2011. i stajati 1900 dolara po unci.

Moskva je nekada bila jedan od najvećih ulagača u američke državne vrijednosne papire, ali je posljednjih godina prodala većinu američkog duga i trenutno posjeduje samo 12 milijardi dolara američkih trezorskih zapisa. Prošle je godine Rusija smanjila svoje udjele za više od 85 posto, s 96,9 milijardi dolara u siječnju na 13,2 milijarde dolara u prosincu. Uz rast cijena zlata je Središnja banka Rusije osigurana od mogućih daljnjih potresa na tržištu nafte, a posebno od udara sada takoreći beskorisnih sankcija Zapada.

Članci na temu: Logično / Zlato

Za SAD je rusko-kineska oklada na zlato opasnija od nuklearnih projektila