Rusija zabrinuta zbog opasnosti od direktnog sukoba sa SAD

Naoružavanje Ukrajine težim naoružanjem od strane Washingtona povećava rizik od direktne američko-ruske konfrontacije bez obzira na američke izjave o ublažavanju takve mogućnosti, izjavio je u srijedu zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergey Ryabkov.

Diplomata je komentarisao vijest da su SAD odlučile da isporuče višecijevne raketne bacače HIMARS Ukrajini. Washington je insistirao da sistem naoružanja neće dozvoliti ukrajinskim snagama da napadnu Rusiju i tvrdi da spriječava scenario u kojem bi Moskva smatrala SAD stranom u sukobu.

„Ne pružamo nikakvo oružje koje bi omogućilo Ukrajincima da napadnu Rusiju iz unutrašnjosti Ukrajine, a predsjednik [Joe] Biden je bio vrlo jasan u vezi sa tim“, rekla je predstavnica SAD u UN Linda Thomas-Greenfield o isporukama. „Nećemo postati [strana] u ratu.”

Ryabkov se nije složio sa obrazloženjem, rekavši da SAD čine sukob opasnijim.

„Svake isporuke oružja, koje se nastavljaju i eskaliraju, povećavaju rizik od takvog razvoja događaja“, rekao je Ryabkov novinarima, govoreći o mogućnosti direktne konfrontacije između Rusije i SAD.

Diplomata je dodao da SAD godinama nisu činile ništa da spriječe eskalaciju tenzija sa Rusijom oko Ukrajine. To je zaustavilo posljednje pokušaje Moskve da pregovara o pravno obavezujućem sporazumu koji bi riješio zabrinutost Rusije u vezi sa širenjem NATO-a u Evropi, istakao je on. Nakon izbijanja otvorenih neprijateljstava u februaru, „ostaci zdravog stava prema situaciji su razbijeni“, rekao je on.

„Washington održava kurs onoga što smo mnogo puta okarakterisali kao namjeru da se ratuje do posljednjeg Ukrajinca, što odražava cilj nanošenja – kako sami kažu – strateškog poraza Rusiji. Ovo je bez presedana. Ovo je opasno“, rekao je Ryabkov.

Posljednje povećanje isporuke oružja Ukrajini suštinski ne mijenja situaciju, samo povećava rizike, naveo je on.

Rusija je napala susjednu državu krajem februara, nakon neuspjeha Ukrajine da sprovede uslove sporazuma iz Minska, prvi put potpisanih 2014, i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Moskve. Protokoli uz posredovanje Njemačke i Francuske osmišljeni su da odcijepljenim regionima daju poseban status u okviru ukrajinske države.

Kremlj je od tada zahtijevao od Ukrajine da se zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dvije republike.