Ruska Federacija i Iran su se obvezali da će ojačati uzajamnu trgovinu i ulaganja kako bi se zajednički suočili sa sankcijama koje su uvele Sjedinjene Države, izjavio je predsjednik Državne dume Vjačeslav Volodin, koji je u ponedjeljak boravio u službenom posjetu Teheranu.
“U trenutnoj situaciji, kada Sjedinjene Države nameću sankcije i vrše pritisak na europske zemlje da otkažu projekte pokrenute zajedno s Rusijom i Iranom, moramo stvoriti potrebne uvjete kako bismo osigurali komercijalnu stabilnost i zaštitili ulaganja”, rekao je Volodin, ponavljajući da je trgovina između Moskve i Teherana iznosila je 1,59 milijardi dolara u prvih devet mjeseci 2019. godine.
Kako bi potvrdio ovu misao, iranski predsjednik Rohani je naglasio da Iran ni na koji način nije zainteresiran za širenje napetosti u cijeloj regiji nego za regionalnu stabilnost. Iranski predsjednik je također napomenuo da trilateralni odnosi Irana, Rusije i Kine, kao i zajedničke vojne pomorske vježbe u Omanskom moru ukazuju na to da je trio odlučan u razvijanju još bližih veza.
Vjačeslav Volodin se sastao i s predsjednikom iranskog parlamenta Alijem Laridžanijem, koji se slaže s ovom vizijom, optužujući Sjedinjene Države da regiji prijete međunarodnom diktaturom. Ovo je bio peti sastanak ruskog dužnosnika s iranskim kolegom u posljednjih godinu i pol.
Ovaj susret je bio prilika da dvojica kolega zaključe intenzivnu međuparlamentarnu suradnju koja bi mogla ojačati suradnju dviju država i na komercijalnom polju, ne samo na vojnom. Instrument ove suradnje bit će „Zajednička parlamentarna komisija“, tijelo rođeno u travnju 2018. za brže i bolje promicanje bilateralnih, političkih i ekonomskih odnosa između dviju zemalja. Zajednički međuparlamentarni odbor ima za cilj podići razinu trgovinskih i političkih odnosa između dviju zemalja, kako bi se uspostavila održiva sigurnost u regiji, posebno u području zajedničke borbe protiv terorizma trgovine drogama.
Suradnja je već stvorila nacionalne i pokrajinske projekte, posebno u sjevernim pokrajinama Gilan, Mazandaran i Golestan, gdje je KEPCO, podružnica Nacionalne iranske naftne kompanije, izgradio jedno od svojih kaspijskih čvorišta za istraživanje, razvoj i proizvodnju nafte i plina.
Osim toga, to je područje također važno zbog turizma, jer tamo dolaze tisuće turista iz cijelog svijeta, uključujući iz Rusije.
Dva druga formata pomoći će u provedbi ovog partnerstva. To su Konferencija o regionalnoj suradnji i sigurnosti i Konferencija čelnika euroazijskih parlamenata.
Prijatelji ili saveznici?
U modernoj povijesti je odnose između Irana i Rusije više karakterizirala konkurencija nego suradnja. Vojni incidenti tijekom sovjetske ere su stvorili atmosferu obostrane sumnje i nepovjerenja, ali Rusija je u doba zapadnih sankcija postala sve važniji gospodarski i politički partner Irana.
U novije vrijeme su preokret na svjetskim energetskim tržištima, pogoršanje situacije u Siriji, gdje je pokojni general Sulejmani blisko surađivao s Rusijom, te na kraju kriza na Bliskom istoku doveli do stvaranja trgovinskih veza i jačanja političkih.
Izvanredna situacija navela je mnoge da pretpostave kako je došlo do kraćeg zatopljenja u dugoj zimi odnosa između Moskve i Teherana. Međutim, kako je vrijeme odmicalo, sve je više znakova da ova suradnja poprima dugoročni karakter.
Rusija i Iran su zajedno promicali potpisivanje Kaspijskog ugovora u suradnji, koji je konačno regulirao sva pitanja zemalja koje izlaze na Kaspijsko more, a ključna stavka je zabrana nekaspijskim zemljama da imaju trupe, baze ili bilo što što ima veze vojskom na Kaspijskom moru i njegovim obalama. Iran sudjeluje u izgradnji vjekovnog ruskog sna, „Koridora sjever-jug“, koji će prometnom i drugom infrastrukturom povezati St. Peterburg i luku Bandar Abbas na jugu Irana.
Ali primjer suradnje je ipak bio sirijski sukob. Pomoć Irana s kopnenim snagama i Rusije s uglavnom zračnim napadima omogućila je Basharu Al-Assadu da od 2015. do danas oslobodi veći dio teritorija Sirije. Interesi Moskve i Teherana se ovdje preklapaju, jer obje države smatraju da je Assadova vlada dragocjeni partner i obje zemlje su spremne je uložiti sredstva u obnovu poslijeratne Sirije.
Međutim, ipak treba reći da se otvara pitanje kada govorimo o dugoročnim strateškim ciljevima dviju zemalja. Cilj Moskve je održati ravnotežu snaga u regiji i igrati ključnu ulogu kao protivnik Sjedinjenih Država. Ako se i Iran složi s ovim, a vjerojatno hoće, ali ne prije nego što udari čvrste temelje takozvanom „šiitskom koridoru“ od Teherana preko Bagdada do Damaska i Bejruta, onda će ova suradnja biti plodonosna i dugoročna. Međutim, ako smjena vlasti u Iranu, što će se prije ili kasnije dogoditi, lansira radikalne konzervativce, Teheran neće biti zadovoljan dok ne ostvari ambicije dijela elite, a one su da Islamska Republika postane hegemon regije. No, ovdje govorimo o onome što bi se moglo dogoditi u slučaju uspona na vlast manjeg dijela ultraradikalne konzervativne elite, što se sada čini nemogućim i stoga je bespredmetno govoriti „što bi bilo kad bi bilo“.
U tom smislu je susret predsjednika Državne dume Vjačeslava Volodina Teheranu posebno važan, jer je tamo bio kako bi gradio odnose s Iranom koji se neće temeljiti isključivo na suprotstavljanju Sjedinjenim Državama, što je bio razlog koji je označio početak jačanja odnosa između dvije zemlje.
Trgovina, ulaganja i zajednički projekti su svakako najbolji način da se Rusija i Iran odmaknu situacije u kojoj im je jedina veza zajednička politika protiv Sjedinjenih Država, jer bi samo takvo „ljepilo“ dva azijska diva, prije ili kasnije, gurnulo prema različitim ciljevima, a različiti ciljevi na Bliskom istoku često dovode do izravne konfrontacije.
Zato su ugovor „Kaspijske petorke“, koji je doslovno sahranio imperijalističku geopolitičku teoriju „Heartlanda“, izgradnja „Koridora sjever-jug“ i intenzivna međuparlamentarna suradnja ruske Državne dume i iranskog Medžlisa puno važniji od vojne suradnje u Siriji.
Transportni koridor ”Sjever–jug” od St. Petersburga do juga Irana postaje stvarnost
Rusija se će kao dio koridora Sjever-jug graditi plinovode od Irana do Indije i Pakistana
Ugovor Kaspijske petorke sahranio imperijalističku teoriju “Heartlanda”
Iranu od Rusije treba samo oružje. Hoće li ga i dobiti? Rusija od Irana nema što kupiti. Političari nešto muljaju,a cilj je naštetiti interesima USA.
Subi , odgovorio sam ti na pitanje oko fetve , tamo na onom članku..
Iranci pod hitno trebaji kupit Su-30 i S-400.
Dva ekonomska patuljka potpisuju bilateralne ugovore koji se vjerojatno odnose na dilanje ruskog oruzja u zamjenu za iranske pistacije,klasicna motivacijska vijest za rusofile,inace je ta nazovi vijest, apsolutno nebitna za ostatak svijeta.
Írán i Rusija nisu nikavi prijatelji u savezu .Írán je imao úlogu dá od 2014 pokreně masivní val migranata u Evropu už dogovori sa americkom drzavnom elitom a u suradnji dá sionistima unisti Izrael pokretanjem ráta u Siriji.Oko švih tih planova pomjesao im kartě Putin oko rijesavanja problema u Siriji.Sionisti sú u pár navrata i tzv.rusenja ruskog aviona od straně izraela uvesti direktan sukob Rusije i Izraela a Onda Bi Írán se pojavio i uzeo kompletan teritorií i pokrenuo još masovniji val migranata prema evropi.Iran prema plánu globalista třeba bití noví globální centar upravljanja.Dali ce se to realizirati ovisi o tzv.engleskom brexitu kako se u konacnici bití realiziran.Velike igre se vodě ove godine i sví ti procesí Idu Puno brze něgo sto se pretpostavljalo.Citate o cronovirusu kojeg sú medijima plasirali globalisti dá ojacaju Kinu Kao noví globální centar upravljanja.Mediji sto píšu o oboljelim,nísta nije tocno své čistě dezinformacije.Tako,dá Írán i… Čitaj više »
Rusija zivi od Europe a ne od Irana,to je jasno svakom normalnom covjeku koji racionalno i logicno razmislja i nije ostrascen mitomanijom,naime vec letimican pogled na ekonomsku razmjenu i prihode izmedju Rusije i Europe dokazuje da je Rusija u toj razmjeni u debelom suficitu,matematika je egzaktna nauka,to bi trebali znati Iranci,ciji su daleki pretci bili utemeljitelji matematike i ostalih prirodnih znanosti.Medjutim ovi danasnji su islamski fundamentalisti i fanatici a tako indoktriniranim ljudima logika nije jaca strana.
Jedini i pravi put otpora prema USA i sankcijama koji su im nametnute. Jaka diplomacija, vojni, ekonomski i svi drugi dogovori o međusobnoj suradnji, ne samo sa Rusijom, nego sa svima koji su spremni i zainteresirani za suradnju na međusobnu korist i prosperitet. U ovim momentima je od iznimne važnosti ekonomsko jačanje i stabilnost države, a u cilju smirivanja napetosti i nezadovoljstva lokalnog stanovništva uzrokovanog nametnutim sankcijama. Svaka druga opcija poput zveckanja oružjem protiv USA, biti će jako pogubna po Iran. Suluda je i svaka pomisao na dolazak nekih radikala i pokušaja nametanja putem sile nekakvog hegemona kojeg Iran nikada nije ni imao, niti će mi ikada biti dopušten. Dolaskom tih radikala s tim ciljem na vlast, to bi bilo i na opće zadovoljstvo USA, a ja osobno ne vjerujem da se ovi ne bi istinski potrudili da im i priušte jedan dobar rat. Računam na razboritost, jaku i vještu… Čitaj više »
Eto, zatvorili Rusi i granicu s Kinom. Mora biti da gledaju CNN pa sad misle da je u Kini neka epidemija ili kajgod.
Ako misle opstati moraju u savez i oni i kinezi i korejci i svi ostali koji ne žele tamu.
Kolega Stanko u pravu ste Evo dokaza da Rusija neće ostaviti Iran na cjedilu jer je Iran njezin strateški saveznik a i prirodni jer su na udaru istig rivala dakako podjednako je važno surađivati u polju obrane kao i onom gospodarskom.
sto te sankcije nakon krima nisu trebale destabilizirati rusiju uništiti ekonomski za par mjeseci od uvođenja??? isto je i sa iranom trebao je pasti brzo a stoji i dalje 50 godina! nije obama budala kada je odlučio ukinuti sankcije kako bi se riješio nepotrebnih vojnih troškova – ogromnih troškova. amerika se uvali u nešto i onda to plaća njihov narod desetinama godina…sreća za njih da je ameru dosta piva u trbuhu i pištolj u ruci pa im takva vlast prolazi u americi-