SAD mogu razmotriti raspoređivanje dodatnih trupa u Ukrajini ako zatreba, kaže zamjenik ambasadora

Primjedbe diplomate dolaze usred opasnosti da napetost u Istočnoj Ukrajini eskalira između vladinih snaga i milicije Donbasa. Moskva je za većinu provokacija duž demilitarizovane zone okrivila Kijev i optužila Ukrajinu na nespremnost da se pridržava Minskog sporazuma, stvorenog da spriječi bilo kakav sukob.

Washington će razmotriti mogućnost povećanja vojnog prisustva u Ukrajini ako bude potrebno, izjavila je vršilac dužnosti američke ambasadorke u Ukrajini Kristina Kvien, nakon ceremonije pozdravljanja osme rotacije američkih vojnih instruktora koji stižu u zemlju radi obuke njenih trupa. Dalje je naglasila da je Bidenova administracija nedavno objavila novi paket bezbjednosne pomoći za Ukrajinu u iznosu od 125 miliona dolara, koji uključuje sredstva za obuku, opremanje i savjetovanje ukrajinske vojske.

Prema Kvijen, Ukrajini je potrebna pomoć u borbi protiv navodne „agresije koju podržava Rusija u Donbasu“, insistirajući na tome da Kijev ni na koji način nije odgovoran za trenutno rasplamsavanje borbi na ratom zahvaćenom istoku zemlje. Njen izvještaj direktno je u suprotnosti sa Kremljem, koji Ukrajinu uglavnom krivi za to što nije držala svoje trupe pod nadzorom i za neispunjavanje obaveza iz Minskog sporazuma.

Ukrajinski premijer Denis Shmihal zauzvrat je zatražio da SAD prošire svoj program obuke trupa u zemlji, rekavši da je to potrebno za „odvraććanje“ od navodne „ruske agresije“.

Kako je započeo sukob u istočnoj Ukrajini

Sukob u Donbasu započeo je davne 2014. godine nakon što je opozicija – podržana od zapadnih vlada – izvela puč u Ukrajini, primoravši demokratski izabranog predsjednika da ode sa funkcije. Svrgavanje vlade, predvođeno nacionalističkim grupama, izazvalo je strahove na istoku zemlje da će novo rukovodstvo ugnjetavati stanovništvo koje govori ruski, što je podstaklo regije Donbas i Lugansk da jednostrano proglase svoju nezavisnost. Kijev je odgovorio proglasivši ih teroristima i pokrenuvši vojnu operaciju, u kojoj su hiljade ljudi, uključujući civile, ubijene u dva otcjepljena regiona pod maskom protuterorističke operacije.

Rat je završen kada su obje strane potpisale Minski sporazum 2015. godine; uz posredovanje evropskih vlada i Rusije, složili su se da preduzmu određene korake za okončanje sukoba i reintegraciju Donbasa i Luganska nazad u Ukrajinu, istovremeno rešavajući njihove zabrinutosti. Međutim, Moskva je narednih godina više puta isticala da Kijev nije uspio da ispuni svoj dio dogovora sistematskim izbjegavanjem obaveza prema raznim pretekstovima.