SAD nameće sankcije nekolicini tvrtki zbog omogućavanja pošiljki i prodaje iranskih petrokemijskih proizvoda

Washington je u posljednje dvije godine Teheranu nametnuo višestruke sljedove energetskih, financijskih i bankarskih sankcija, nakon što su se SAD jednostrano povukle iz iranskog nuklearnog sporazuma. No to nije sve. SAD su sankcije nametnule i trećim stranama, koje su na ovaj ili onaj način poslovale ili omogućavale poslovanje iranskim naftnim derivatima.

Ured američke riznice za kontrolu inozemne imovine najavio je sankcije protiv šest subjekata koji posluju s Triliance Petrochemical Co., hongkonškim brokerom s podružnicama u Iranu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kini i Njemačkoj.

Riznica je već sankcionirala tog posrednika u siječnju, ali je u četvrtak dala izjave da su entiteti nastavili poslovati s tvrtkom Triliance oko prodaje iranskih petrokemijskih proizvoda.

“Iranska petrokemijska prodaja i dalje je ključni izvor prihoda iranskog režima, što mu pomaže u financiranju potpore korumpiranim režimima i terorističkim skupinama na Bliskom istoku koje djeluju destabilizirajuće na to područje, a odnedavno iranski režim potpomaže i Venezuelu”, navodi Ministarstvo financija u priopćenju na svojoj internetskoj stranici.

Pet drugih entiteta sankcionirano je u četvrtak zbog “svjesnog sudjelovanja u  transakciji u pogledu kupnje, stjecanja, prodaje, transporta ili naftnih derivata iz Irana”, navodi Ministarstvo financija.

Državni tajnik Mike Pompeo potvrdio je nove sankcije u svojoj objavi na Twitteru, pojasnivši da su uz 11 entiteta “sankcionirana i tri njihova rukovoditelja”.

Iran je u više navrata osudio Sjedinjene Države zbog njihovih sankcija i napora da se izvoz naftom bogate zemlje svede “na nulu”, optužujući Washington za nanošenje štete običnim Irancima i naglašavajući da su njihove sekundarne sankcije oblik pritiska, koji je nezakonit prema međunarodnom pravu.

Prošlog mjeseca američki napor oko uvođenja hitnih sankcija protiv Teherana, pomoću rezolucije Ujedinjenih naroda, kojom se odobrava iranski nuklearni sporazum iz 2015. godine obio se o glavu Washingtonu; 13 od 15 članova Vijeća sigurnosti, kao i njegov predsjednik, izjavili su kako SAD ne mogu ponovno nametnuti sankcije, budući da su se Sjedinjene Američke Države jednostrano povukle iz nuklearnog sporazuma 2018. godine.

SAD također nisu uspijevale prikupiti potporu unutar UN-a u pogledu svoje želje da UN na neodređeno vrijeme nametne embargo na uvoz oružja u Iran. Naime, ograničenja uvedena 2010. godine, prestat će važiti u listopadu, u skladu s Rezolucijom o nuklearnom sporazumu, koja je obećala ukidanje pet godina nakon potpisivanja sporazuma.

Iran je u više navrata kritizirao europske potpisnike nuklearnog sporazuma zbog toga što nisu uspjeli iznijeti učinkovit trgovinski mehanizam za izbjegavanje američkih ograničenja, a trgovina između EU-a i Irana, koja je počela cvjetati nakon 2015. godine, značajno je opala nakon 2018. godine, uslijed straha koji je nastao među europskim zemljama i tvrtkama oko toga da će biti na meti sekundarnih američkih sankcija.

Potez Islamske Republike početkom ove godine, za povećanje bilateralne trgovine naftom, hranom, medicinskim potrepštinama i drugom robom s Venezuelom, izazvao je bijes Washingtona, jer su dvije zemlje povećale svoju stratešku suradnju, a venecuelski predsjednik Nicolas Maduro čak je prošlog tjedna sugerirao da Caracas možda razmatra kupnja iranskih raketnih sustava, koji su svoje sposobnosti dokazali rušenjem američke nevidljive letjelice vrijedne više od 220 milijuna američkih dolara, koja je bila srušena iznad Hormuškog tjesnaca u lipnju 2019.

Prošli mjesec američki su mediji izvijestili da je Trumpova administracija tražila načine za nametanje još više sankcija protiv Venezuele, kako bi zaustavila trgovinu naftom između te države, Irana i drugih zemalja, dok Caracas traži načine za zaobilaženje američkih ograničenja. Kao što je bio slučaj s Iranom, SAD je na meti imao na desetke venecuelskih tvrtki. SAD je, ne bi li doveo do destabiliziranja i rušenja vlade u Caracasu, zamrznuo desetke milijardi dolara imovine koja pripada latinoameričkoj državi.