SAD nemaju dovoljno zaliha municije ili industrijskih kapaciteta da ih popune za veliku vojnu konfrontaciju s Kinom, upozorio je američki think tank, pozivajući se na niz ratnih igara koje je vodio.
Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS), koji je vodio simulaciju, pozvao je Pentagon da napravi zalihe oružja i materijala za njegovu proizvodnju i podstakne proizvođače da grade nove pogone nudeći bolje uslove.
CSIS, neprofitna organizacija koja među svojim donatorima navodi glavne odbrambene izvođače, uključujući Lockheed Martin, Boeing i General Dynamics, kritizirala je stanje američke odbrambene industrije kao neadekvatno za “današnje konkurentno okruženje”.
Proizvodna baza ne može izdržati dugotrajan sukob visokog intenziteta, navodi se u izvještaju objavljenom u ponedjeljak. Zemlji je ponestalo određenog oružja u simulaciji, uključujući projektile Javelin i Stinger, haubice od 155 mm i radare protiv artiljerije, jer su ona poslana u Ukrajinu.
U mogućem sukobu s Kinom oko Tajvana, za koji CSIS procjenjuje da može izbiti uz malo vremena za pripremu, ovaj scenario se može ponoviti.
“U skoro dvadesetak iteracija CSIS ratne igre koja je ispitivala američko-kineski rat u Tajvanskom moreuzu, Sjedinjene Države su obično potrošile više od 5.000 projektila dugog dometa u tri sedmice sukoba: 4.000 JASSM, 450 LRASM, 400 Harpuna, i 400 raketa za kopneni napad Tomahawk (TLAM)”, navodi se u izvještaju.
Naučni centar je predvidio da će LRASM, protivbrodske rakete dugog dometa, biti od posebne važnosti u slučaju da kineska mornarica uvede blokadu otoka sa samoupravom.
SAD su potrošile zalihe tog oružja u prvoj sedmici u svakoj iteraciji modeliranog sukoba, napominje CSIS, dodajući da je vrijeme proizvodnje oružja dvije godine.
Izvještaj je identificirao niz temeljnih slabosti, uključujući status Pentagona kao jedinog kupca oružja i njegova pravila nabavke, koja daju prioritet “efikasnosti i kontroli troškova nad brzinom i kapacitetom”.
Proizvođači ne uživaju u predvidivoj potražnji za municijom, koja bi se mogla obezbijediti višegodišnjim ugovorima, na primjer, objašnjava se u izvještaju. Dakle, ozbiljno ulaganje u kapital i osoblje za njih „nije dobra poslovna odluka“ .
Američki propisi za izvoz oružja znače da prolazak kroz naftovod zahtijeva dodatne mjesece, čak i godine. Neka napredna oružja koju nude Kina i Rusija dobijaju konkurentsku prednost zbog toga, a zbog niže cijene, tvrdi se u izvještaju.
Na ove “simulacije” kao i izvješća think-tankova gledajte kao reklamne letke koji se rade za potrebe naručitelja – investitora iz vojno-industrijskog sektora. Da li itko iole razuman zaista vjeruje u priču da bi SAD gorenavedenih 5.000 projektila dugog dometa spucao na Kinu i to zbog Tajvana? Zaista? Pobogu, oni ne idu u rat ako nemaju barem 10:1 omjer snage, hrabri su samo kada protivnik nema PZO, artiljeriju a kamoli balističke projektile. Niti protiv Irana se ne usude, nisu uspjeli organizirati ni koaliciju protiv je*ene Venezuele (sjećate se, kad ni Kolumbija nije bila oduševeljena stavljanjem ruke u osinjak). Maksimum koji će oni podržati je posrednički rat a’la Ukrajina, gdje se tajvansko topovsko meso bude stavilo u prednji plan, a sa krajnjim ciljem ekonomskog slabljenja Kine. Nikakvog izravnog sukoba ne može biti jer znamo što bi to značilo za sve – potop. Samo da se vratim na ‘reklamni letak’ iz prve rečenice… Čitaj više »
Sad su se sjetili toga, a ja bih dodao još nešto. Kineska vojska je sve spremnija za sukob ali ima nešto još važnije kina drži američko gospodarstvo ako zarate s Kinom propast će.
Svaki sukob oko Tajvana koji ne uključuje Japan je račun bez krčmara. Prvi Aegis ce biti zavrsen slijedeće godine, a stancanje raketa dometa 3.000 km u punom je zamahu.
Kiša pada a “oni”trče po kući, sa jednom kantom u rukama ,na čijem je krovu 1001 rupa..