SAD odredile kriterije za nove sankcije u vezi sa Sjevernim tokom 2

Američki zakonodavci su već odobrili sankcije protiv zajedničkog rusko-zapadnoeuropskog energetskog projekta kroz dva zakonska teksta, koje su usvojili krajem 2019. i krajem 2020. godine. Nove sankcije su vrlo teške, no Moskva je obećala da će projekt biti završen.

Sjedinjene Američke Države nametnut će dodatne sankcije protiv Sjevernog toka 2, ako se utvrdi da građevinske aktivnosti “zadovoljavaju prag sankcija,” naglasio je glasnogovornik State Departmenta Ned Price.

“Predsjednik Sjedinjenih Država, tajnik Blinken, i ostali u vladi nedvosmisleno su dali do znanja kako ova administracija smatra da je projekt Sjeverni tok 2 loša zamisao. Projekt je usmjeren protiv europskih, energetskih interesa, no također protivan je našim interesima u Europi“, rekao je Price govoreći na novinarskom brifingu u četvrtak.

Ukazujući na smjernice koje je odobrio Kongres, a koje od predsjednika zahtijevaju obavještavanje Kongresa o događajima vezanim za Sjeverni tok 2 svakih 90 dana, glasnogovornik je objasnio da ćemo „tijekom tog 90-dnevnog razdoblja nastaviti s procjenom aktivnosti polaganja cijevi, koje se trenutno odvijaju.“

„Ako ova aktivnost dostigne prag sankcija, ne sumnjam, vi ne biste trebali sumnjati, da će se ova administracija držati zakona. A ako zakon kaže da bi entiteti trebali biti sankcionirani zbog svoje aktivnosti polaganja cijevi, pretpostavljam da ćete o tome čuti više“, obećao je Price.

U siječnju je Bidenova administracija nametnula sankcije polagačima cijevi Fortuna, koji rade pod ruskom zastavom i njezinih vlasnika, zbog sudjelovanja u izgradnji Sjevernog toka 2. Nejasno je jesu li ograničenja uopće imala utjecaja na brod s obzirom na to da se nastavlja gradnja u isključivoj danskoj ekonomskoj zoni.

U srijedu je državni tajnik Antony Blinken rekao zakonodavcima da će Bijela kuća “vrlo pažljivo pogledati” sudjeluje li Nord Stream 2 AG, operater Sjevernog toka 2, u bilo kojoj “sankcionirajućoj aktivnosti.” Blinken je dodao kako SAD razmatraju druge moguće ciljeve sankcija te da se o sankcijama odlučuje od veljače.

Ranije ovog mjeseca, Republikanci Doma i Senata poslali su pisma Bijeloj kući tražeći nove sankcije protiv energetskog projekta, pri čemu su senatori privremeno blokirali potvrdu Bidenovog šefa CIA-e, tvrdeći da će dopuštanje završetka projekta omogućiti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu dobivanje kontrole u vezi sa opskrbom cijele Europe plinom.“ U međuvremenu, zakonodavci tvrde da se ”snažne izjave Bidenove administracije ne poklapaju s njezinim načinom djelovanja.”

Prethodno uvedene sankcije potaknule su nekoliko tvrtki, ponajviše izvođača AllSeas sa sjedištem u Švicarskoj, na povlačenje iz Sjevernog toka 2. Ostale tvrtke, uključujući osiguravatelje i pružatelje certifikata, također su zaustavile svoje sudjelovanje uslijed straha od osvete Washingtona. Glavni sponzori projekta, uključujući Gazprom i pet zapadnoeuropskih energetskih kompanija, pridržavali su se svojih obveza, a Moskva je nagovijestila da tvrtke koje su otpale mogu biti zamijenjene ruskim tvrtkama, koje očito nisu zabrinute zbog američkih sankcija.

Dužnosnici Rusije i Njemačke (glavni srednjoeuropski financijer Sjevernog toka 2) osudili su ograničenja i sankcije. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov sugerirao je da sankcije ne samo da krše međunarodno pravo, nego su prikaz “nelojalne konkurencije” i pokušaja nametanja Europi da od SAD-a kupuje skuplji plin. U međuvremenu Berlin je u više navrata odbio mogućnost novih eksteritorijalnih sankcija protiv projekta temeljenog na američkim zakonima, a neki zastupnici u Bundestagu sugeriraju da Njemačka treba nametnuti potencijalne protu-sankcije na one koje nametnu SAD.

Sjeverni tok 2 zajedničko je ulaganje ruskog Gazproma, njemačkog Unipera i Wintershalla, francuskog ENGIE, austrijskog OMV-a i britansko-nizozemskog konglomerata Royal Dutch Shell. Po završetku plinovodna mreža će moći prenijeti do 55 milijardi kubičnih metara plina godišnje od Rusije do Njemačke, a sustav također može provesti i čisti vodik. Prema bivšem predsjedniku Nord Stream 2 AG, njemačkom kancelaru, Gerhardu Schroederu, mreža cjevovoda pomoći će osigurati njemačku energetsku sigurnost za buduće naraštaje.

Oko 95 % projekta je dovršeno. Očekuje se da će projekt biti u potpunosti dovršen do završetka ove godine.