SAD ‘prijete miru’ na Bliskom istoku

Washington raspiruje vatru sukoba na Bliskom istoku izvodeći nezakonite napade u Iraku, Siriji i Jemenu, izjavio je ruski stalni predstavnik pri UN-u Vasilij Nebenzia.

Rusija je zatražila hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a nakon što su SAD izvele zračne napade u Siriji i Iraku kao odgovor na napad dronom na američku vojnu ispostavu u Jordanu.

Bombaški napadi su “još jednom pokazali agresivnu prirodu američke politike na Bliskom istoku i potpuno nepoštovanje normi međunarodnog prava od strane Washingtona”, rekao je Nebenzia tokom sastanka SB UN u New Yorku u ponedjeljak.

Ruski diplomata je tvrdio da SAD “sipaju benzin na vatru” izvodeći napade koji predstavljaju “direktnu prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti” i potkopavaju “centralnu ulogu UN-a”. On je ponovio da su američke baze u Siriji “ilegalne” jer američko vojno prisustvo nije odobrio Damask.

Obraćajući se Vijeću sigurnosti, američki alternativni predstavnik za specijalna politička pitanja Robert Wood rekao je da su udari bili “neophodni i proporcionalni, u skladu s međunarodnim pravom i u ostvarivanju inherentnog prava Sjedinjenih Država na samoodbranu”.

Dana 28. januara, dron kamikaza pogodio je američku ispostavu poznatu kao Toranj 22 u blizini jordansko-sirijske granice. Ubijena su tri američka vojnika. Islamski otpor u Iraku – krovna grupa islamističkih šiitskih milicija – preuzela je odgovornost za napad.

Bijela kuća optužila je Iran da je organizirao napade na američko osoblje. Teheran je negirao optužbe, insistirajući na tome da milicije djeluju nezavisno i ciljaju na američke vojnike zbog stalne podrške Washingtona Izraelu tokom rata s Hamasom u Gazi.

SAD i Velika Britanija također su gađale lokacije Huti u Jemenu kao odgovor na napade dronovima i projektilima šiitskih militanata na trgovačke brodove u Crvenom moru i Adenskom zaljevu. Huti su obećali da će nastaviti gađati brodove dok se u Gazi ne proglasi trajni prekid vatre. SAD su u međuvremenu obećale da će nastaviti štititi “slobodu plovidbe koja služi kao temelj globalne trgovine na jednom od najkritičnijih plovnih puteva na svijetu”.