SAD: “Rusiju hitno treba zaustaviti na Bliskom istoku”

“Rusija nakon intervencije u sirijskom sukobu dobiva sve više i više povjerenja tradicionalnih saveznika Sjedinjenih Država, koji vjeruju da je Washington u političkoj krizi i padu”, piše Foreign Policy. Kako  bi se spriječilo daljnje jačanje Moskve i zaustavilo njezino jačanje utjecaja u Siriji i široj regiji Zapad mora odustati od ublažavanja politike i treba se opredijeliti za potporu svojih prijatelja na Bliskom istoku, riječju i djelima, ali i ojačati informacijski rat protiv Kremlja, piše američki časopis.

“Nakon svog “tour de force” u Siriji, Rusija se pokazala kao vjerodostojna alternativa među tradicionalnim američkim saveznicima”, za Foreign Policy piše viši istraživač u Vijeću za inozemne poslove Steven Cook.

“Uz pomoć trgovine oružjem, gospodarskih sporazuma i diplomatskim manevrima Rusija je na svoju stranu privukla Tursku i Egipat. Kralj Saudijske Arabije napravio je prvi posjet Moskvi, gdje je u Kremlju raspravljao o cijenama nafte, a čak je i Izrael ojačao veze s Rusijom, nadajući se da će Vladimir Putin pokazati brigu za izraelske interese u Siriji”, piše autor članka.

“Za manje od deset godina će Bliski istok prestati biti regija američke dominacije i postat će regija rivalstva između Washingtona i Moskve. Rusija je u Siriji pokazala političku volju i izdržljivost. Prije nego što se učini sve što treba učiniti, američki političari moraju shvatiti da Rusi neće odustati. Oni slijede strategiju slabljenja Zapada, a ona počinje na Bliskom istoku”, naglašava Cook.

“Turci, Egipćani, Izraelci, Saudijci i Arapi općenito gledaju američku politiku i shvaćaju kako sustavna politička kriza Washingtona može utjecati na bilateralne odnose. To ih vodi prema ideji da su SAD u opadanju, stoga traže još jednu opciju – Rusiju. Washington bi se trebao obvezati da će čuvati sigurnost svojih prijatelja i saveznika i pomoći im riječju i djelom. To ne znači samo prodavati im savršena oružja, kao što je navedeno od strane Trumpa tijekom posjete Saudijskoj Arabiji 2017. godine, nego treba donijeti takve teške odluke kao što je podrška turskom stavu prema Kurdistanskoj radničkoj stranci, te raspoređivanje dodatnih vojnika u Siriju koji će se boriti protiv ISIL-a”, piše Steven Cook, zaboravljajući pri tom da je ISIL u Siriji i Iraku poraženi i da su ostale aktivne manje skupine od nekoliko stotina do 1000 boraca raspršenih po sirijskoj i iračkoj pustinji.

“To također znači vojnu potporu Egiptu, unatoč okrutnost režima Abdela Fattaha Al-Sisija, kao i podršku izraelskim akcijama da se brani od Irana i Hezbollaha u Siriji i Libanonu. Rusija je postala jača nego što je bila u posljednjih nekoliko desetljeća, međutim, to ne znači da bi bila jaka u borbi između ruskih plaćenika i američkih vojnika, koja bi završila uništenjem većine ruskih vojnika, jer se Rusija, bez obzira na njezinu snagu, ne može usporediti s nama. Amerika ne smije dopustiti Rusiji da od nje pravi budalu”, piše autor ovog materijala.

“Postoji i rizik od pogoršanja u ovom pristupu, ali postoje još veći nedostaci u pokazivanju slabosti na ruske provokacije. Na kraju, SAD će biti uspješne ako dobro iskoriste informacijski rat, naglas koliko je Sirijaca ubijeno, koliko su Rusi pod Vladimirom Putinom ubili muslimana u Čečeniji i koliko je ekstremista Moskva stvorila u tom procesu” , kaže Cook.

“Vladimira Putin se mora riješiti iluzije da je Bliski istok najprikladnije mjesto za početak slabljenja Zapada i Sjedinjenih Država”, sažima Foreign Policy.

U kontekstu ovog pamfleta lijepih želja bi se mogao promatrati posjet saudijskog krunskog princa i prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana Washingtonu, gdje će središnja tema u razgovoru s Donaldom Trumpom biti potraga za načinom da se Rusiju prisili da plati za svoje aktivnosti na Bliskom istoku.

Prema riječima dužnosnika Bijele kuće, Donald Trump namjerava skrenuti pozornost na činjenicu da Moskva podupire sirijsku vladu i sprečava kažnjavanje Irana, kojeg su sumnjiči za naoružavanje jemenskih boraca.

Na sastanku sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom Donald Trump planira postaviti pitanje kako točno prisiliti Rusiju da plati za svoje akcije na Bliskom istoku, izjavilo je više dužnosnika Bijele kuće za The Hill.

Prije svega, središnja tema rasprave bit će potraga za zajedničkim načinima da se Rusiju prisili da plati za svoje aktivnosti u Siriji i njenu podršku proliferaciji iranskih projektila u Jemenu. Sve to prijeti pogoršanju postojeće krize i nastanka velike regionalne katastrofe”, izjavio je glasnogovornik Trumpove administracije.

Prema njegovim riječima, američki predsjednik će obratiti pozornost na rusku potporu vladi Bashara Al-Assada u Siriji, a podsjetio je i na odluku Moskve u veljači kada je uložila veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda koja je bila dizajnirana da se izvrši pritisak na Iran zbog navodnog kršenja embarga na izvor oružja u Jemen i isporuka zabranjenog oružja Huti borcima koji pružaju otpor saudijskoj agresiji.

Mohammed bin Salman i Donald Trump će dio razgovora posvetiti činjenici kako Rusija pokušava iskoristiti ove situacije  u svoju korist.

Činjenica je da se Rusija oštro usprotivila rezoluciji Vijeća sigurnosti o situaciji u Jemenu u kojoj su zapadne zemlje pokušale progurati dio osude Irana i optužbu da Teheran krši ranije usvojen embargo na izvoz oružja u ovu ratom devastiranu zemlju, protiv koje saudijski režim zapadnim oružjem vodi genocidnu kampanju od ožujka 2015.

Unatoč činjenici da su Rusija i Saudijska Arabija na različitim stranama sirijskog sukoba, čini se da se odnosi između dviju zemalja poboljšavaju, što izaziva veliku zabrinutost za američku stranu.

Nije poznato hoće li Trump javno komentirati sadržaj svog razgovora sa saudijskim krunskim princem, jer na drugoj strani, iako njegova uprava uvodi nove sankcije i daje teške izjave protiv Moskve, sam američki predsjednik se ponaša prilično suzdržano.

U međuvremenu, narednih dana američki Senat mora donijeti i odluku o okončanju potpore genocidnoj vojnoj kampanji koju Saudijska Arabija provodi protiv  Jemena. No, ova je inicijativa naišla na otpor Trumpove administracije, koja računa na povećanu prodaju oružja saudijskom režimu.

Rusija je u međuvremenu ponudila besplatnu vojnu pomoć Libanonu, što se tiče Sirije tu su stvari više nego jasne i rješava se problem po problem, a trenutno je prioritet očistiti terorističke enklave oko Damaska. U Iraku će se u svibnju održati opći izbori i postoji velika šansa da saziv parlamenta bude takav da se zauvijek protjeraju američke trupe s iračkog teritorija. Nakon neuspjelog referenduma o neovisnosti i kratkog sukoba Bagdada s Erbilom, središnje vlasti su ponovno Kurdima dozvolile slobodu zračnog prometa i otvorile granice, što je posebno važno za ekonomsko preživljavanje regije i čini se da se situacija u tom dijeli regije smiruje.

Ruski veleposlanik u Teheranu Levan Jagarian je izjavio kako se Moskva neće pridružiti nikakvim novim sankcijama protiv Irana od strane europskih zemalja i Sjedinjenih Država, ako budu uvedene zbog raketnog programa Teherana, što je samo potvrda jačanja odnosa dvije zemlje koje trenutni na Bliskom istoku vjerojatno imaju najveći utjecaj na političke procese.

Ruski veleposlanik je ovu izjavu dao nakon što su Velika Britanija, Francuska i Njemačka, tri partnera u nuklearnom sporazumu, izrazili želju da se Iranu nametnu sankcije zbog njegovog raketnog programa, što je manevar kako bi se pokušalo potaknuti predsjednika Donalda Trumpa da ipak ostane unutar nuklearnog sporazuma.

“Mi još jednom naglašavamo da Rusija neće sudjelovati u pregovorima između triju europskih zemalja i Sjedinjenih Država i nećemo pristati na ugovore s tim zemljama o mogućim sankcijama”, rekao je Levan Jagarian u intervjuu za iransku agenciju Tesnim News, te dodao “kako nitko neće imati koristi od novih sankcija protiv Irana”.

Govoreći o samom sporazumu, ruski veleposlanik je rekao kako od njega koristi imaju sve strane, čak i da europske zemlje imaju isti stav kao Rusija, ali nemaju izbora.

Jagarian je dodao kako su novi uvjeti Teheranu, koji nisu dio sporazuma iz 2015. godine, otvoreno uplitanje u unutarnje poslove Irana i Moskva osuđuje takvo miješanje.

Za SAD su velika nepoznanica Turska, barem u ovom trenutku kada predsjednik Erdogan ne namjerava popustiti u Siriji, a najavljuje i ograničenu vojnu kampanju protiv kurdskih militanata koji imaju baze s iračke strane granice. Nema sumnje da će SAD pokušati manevrirati u  ovoj situaciji i barem očuvati status quo u regiji, ali je sve manje prostora i sve manje saveznika koji će podržati američke inicijative. U ovom trenutku SAD bezuvjetno mogu računati samo na Izrael. Upitna je podrška čak i Saudijske Arabije i zaljevskih patuljaka poput Bahreina i UAE, a Egipat će se na čelu s predsjednikom Abdelom Fattahom Al- Sisijem teško vratiti u vremena Mubaraka i čvrstog savezništva s Washingtonom.

Zapravo bi se moglo reći da je intervencijom u Siriji Rusija pokrenula nepovratan proces preoblikovanja regije kojeg viši istraživač u američkom Vijeću za inozemne poslove Steven Cook nije ni svjestan.