SAD sebi daju za pravo da traže hitno raspisivanje izbora u Iraku

U kontroverznom uplitanju u unutarnje poslove arapske zemlje, SAD su u nedjelju pozvale Irak da održi prijevremene izbore i provede izborne reforme.

Washington želi da “iračka vlada ispuni obećanje predsjednika Barhama Saleha o izbornoj reformi i održi prijevremene izbore”, navodi se u izjavi Bijele kuće, izdane usred demonstracija pokrenutih 1. listopada zbog korupcije, nezaposlenosti i neučinkovitih osnovnih usluga u Iraku.

Iračka vlada je izjavila da priznaje pravo izražavanja na ulicama, ali odbacuje nasilje. Dok Bijela kuća „žali zbog represije” protiv prosvjednika, irački dužnosnici inzistiraju na tome da  je sigurnosnim snagama zemlje naređeno da ne upotrebljavaju bojevu municiju u prosvjedima.

Iračka vojska tvrdi kako ne želi provoditi represiju nad bilo kim i da neće biti nikakve mobilizacije, ali neće dopustiti onima koji stvaraju probleme da narušavaju red i blokiraju ceste koje su od presudnog značaja za stanovništvo i za tranzit nafte do lučkih terminala.

Irak je već predložio nekoliko reformi kako bi odgovorio na zahtjeve prosvjednika. Štoviše, predsjednik Saleh je izvijestio da će se prijevremeni izbori održati u okviru novog, pravednijeg i sveobuhvatnijeg izbornog zakona, te objavio da je premijer zemlje, Adil Abdul-Mahdi, voljan podnijeti ostavku ako se blokovi u parlamentu dogovorite o njegovoj zamjeni.

Brojni irački parlamentarci inzistiraju na tome da iza vijesti i događaja u njihovoj zemlji stoje prljave ruke Sjedinjenih Država i Izraela.

Uplitanje SAD-a je prilično vidljivo. Dio Iračana protestira protiv nedostatka električne energije u južnim provincijama, ali nisu uzeli u obzir da prosvjedi donose korist Washingtonu.

Njemački div Siemens i američki General Electric godinama se spore oko isporuke električne energije Iraku. 2018. je njemačka tvrtka uspjela potpisati neformalni sporazum s Bagdadom, ali je Reuters izvijestio u lipnju da su strani pritisci prisilili bivšeg iračkog premijera Haidera Al-Abadija da promijeni planove i opskrbu električnom energijom omogući General Electricu.

Osim toga, Washington je uključen u pretjeranu eksploataciju iračke sirove nafte. Oni koji su se protivili američkoj invaziji na Irak 2003. godine ističu važnost nafte i inzistiraju na tome da je to bio glavni razlog agresije. Dužnosnici Bijele kuće su u to vrijeme to negirali, ali nema sumnje da su, nakon sukoba, ogromna naftna polja arapske zemlje nudila ogromne mogućnosti za profit američkim kompanijama.

Prema časopisu The Conversation, Amerikanci su nakon svrgavanja Sadama Husseina nacionaliziranu naftnu industriju Iraka planirali dati međunarodnim investitorima, što je strategija koja više koristi zapadnim nego iračkim kompanijama. Exxon Mobil je jedna od američkih tvrtki koja uživa gotovo punu slobodu djelovanja u Iraku i mnogi se Iračani bune protiv politike ove tvrtke.

U ovom trenutku su iračke snage sigurnosti deblokirale ključne prometnice u središtu Bagdada i one između velikih gradova i lučkih terminala. Protesti se nastavljaju u nekoliko iračkih provincija, a prosvjednici u Nasiriyi, glavnom gradu provincije Dhi Qar, i dalje blokiraju ceste, pale gume i sličnim akcijama blokiraju promet. U nedjelju su u neredima u Nasiriyi ubijena četiri prosvjednika, a preko stotinu ih je ranjeno.

Al-Jazeera navodi kako je od početka prosvjeda u Iraku stradalo 319 osoba, što je navodno potvrdila Iračke komisija za ljudska prava.

Sada prosvjednici više naglasak ne daju na korupciju ili loše usluge i nezaposlenost, već traže ostavku vlade premijera Adela Abdula-Mahdija. U tom kontekstu se razumije i poziv Washingtona za hitnim raspisivanjem parlamentarnih izbora, obzirom da Mahdi glasi za simpatizera Irana, iako je to točno samo u dijelu u kojem te „simpatije“ mogu donijeti kositi Iraku.

Iračke snage sigurnosti postavile su u nedjelju betonske barijere u Bagdadu i imaju namjeru razbiti epicentar protesta, te deblokirati prometnice. Ostalo je stvar politike i krhkih iračkih institucija koje se, uz ove probleme, moraju nositi s posljedicama skoro četiri godine intenzivnog rata protiv terorista „Islamske države“ i kurdskim separatizmom na sjeveru zemlje. Sve u svemu, idealna situacija za destabilizaciju arapske zemlje, koja se proteklih godina uspjela oteti kontroli Washingtona.