SAD traže od Rusije da učini više za energetsku sigurnost EU-a nakon godina provedenih u sabotiranju Sjevernog toka 2

U srijedu je ruski predsjednik Vladimir Putin odbacio američke tvrdnje da je Moskva odgovorna za europsku energetsku krizu, ističući da je Moskva povećala isporuku plina u regiju za 15 posto, dok su zemlje uključujući SAD paradoksalno smanjile prodaju energije.

Američka državna podtajnica Wendy Sherman pozvala je Rusiju neka pojača napore kako bi osigurala europsku energetsku sigurnost prije zime.

“Zamjenik tajnika Sherman pozvao je Rusiju da učini više kako bi osigurala europsku energetsku sigurnost, ali i ponovio poziv tajnika [Johna] Kerryja da podnese jači nacionalno određen doprinos prema Pariškom sporazumu do sastanka COP 26 31. listopada”, stoji u priopćenju State Departmenta.

Izjava je uslijedila nakon sastanka Shermana, zamjenika državnog tajnika za gospodarska pitanja Josea Fernandeza i zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova Alexeija Overchuka u četvrtak, kako bi razgovarali o bilateralnim odnosima između Rusije i SAD-a.

Shermanov zahtjev dolazi nakon višegodišnjih napora Washingtona koji je išao u smjeru sprječavanja dovršavanja nedavno dovršenog plinovoda Sjeverni tok 2 putem sankcija, pritiska na regionalne saveznike i makinacija temeljenih na zaštiti okoliša, kako bi pokušali sabotirati projekt.

Plinovod, za koji se očekuje da će narednih dana biti tehnički spreman za rad, čekajući regulatorno odobrenje Njemačke i Europske unije, obećava isporučiti do dodatnih 55 milijardi kubnih metara ruskog plina u čvorište u Njemačkoj svake godine, čime će se udvostručiti kapacitet mreže Sjeverni tok i nadopunjavanje zaliha poslanih kroz postojeće zemaljske cjevovode koji prolaze kroz Bjelorusiju i Ukrajinu.

Shermanovi komentari uslijedili su nakon nekoliko tjedana tvrdnji američkih dužnosnika da je Rusija na neki način odgovorna za nestašicu plina i odgovarajući skok cijena energije s kojima se suočava Europa. Krajem prošlog mjeseca, Amos Hochstein, viši savjetnik State Departmenta za pitanja energetske sigurnosti, rekao je da su SAD “zabrinute” zbog toga što će Europa ove zime ostati bez plina za grijanje i električnu energiju, a za to je optužio navodne “neobjašnjivo niske” isporuke Rusije plina u odnosu na prethodne godine, osobito isporuke preko Ukrajine.

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan ponovio je navode State Departmenta optužujući Moskvu da koristi svoje energetske resurse kao “oružje”. Ruski dužnosnici glasno su odbacili te navode, a Kremlj je rekao da su svi europski energetski partneri Rusije priznali kako Moskva u potpunosti izvršava svoje obveze opskrbe te kako su spremni dodatno povećati opskrbu, ako se to zatraži.

Zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov nazvao je Sullivanove tvrdnje “besramnima”, rekavši prošlog tjedna za BBC da je Rusija bila i ostala “najpouzdaniji i najsigurniji opskrbljivač prirodnim resursima” za Europu, te da je spremna surađivati s regionalnim državama radi stabilizacije cijena.

Predsjednik Vladimir Putin komentirao je to pitanje u srijedu, naglasivši da su za trenutnu krizu opskrbe krivi sistemski nedostaci u europskom energetskom sektoru, a ne u Rusiji, te da nije vrijedno pokušaja “svoju krivnju baciti na drugoga”.

Moskva je, istaknuo je Putin, ove godine povećala prodaju plina za 15 posto, čak i kad su SAD, koje su za krizu okrivile Moskvu, smanjile isporuke LNG-a u Europu. Putin je naglasio da su ruski proizvođači energije zainteresirani za stabilne, dugoročne cijene, a ne kratkoročni profit, jer bi visoke cijene neizbježno dugoročno izazvale “negativne posljedice za sve, uključujući i proizvođače”, ako bi industrija i komunalna poduzeća bili prisiljeni smanjiti potrošnje ili potpuno zatvoriti.

Potpredsjednik vlade Aleksandar Novak rekao je u petak da je Gazprom spreman za daljnje povećanje svojih kapaciteta proizvodnje plina, ako Europa poveća opseg dugoročnih ugovora s ruskim plinskim divom.

Europska kriza u opskrbi plinom ima niz objektivnih čimbenika, uključujući novootkrivenu sklonost prema kratkoročnim ugovorima s dobavljačima, iscrpljene rezerve plina uzrokovane neuobičajeno hladnom zimom 2020.-2021. te neuspjeh u njihovom punjenju dovoljno prije novog grijanja sezone, špekulacije na tržištu, intenzivna konkurencija za opskrbu s Azijom i lošija isplata od očekivanja od ulaganja u alternativne izvore energije, poput solarne energije i energije vjetra.

Rusija čini do polovice europskih zaliha plina. Norveška, Alžir i Katar doprinose više od četvrtine ostatka.