Sankcije EU za kemijsko oružje su prošle, Rim se opire onima za hakerske napade

Talijanski predstavnik nije uložio veto na sastanku EU o uvođenju novih sankcija protiv uporabe kemijskog oružja a koje se odnose na Rusiju i Siriju,  čime je dozvolio da se usvoji novi okvir za sankcioniranje pojedinaca i organizacija odgovornih za Kršenje konvencije o kemijskom oružju, a cilj ove mjere su Rusija i Sirija.

Na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica EU se raspravlja i o novom zakonodavnom okviru protiv kibernetičkih napada i uplitanja u izborne i demokratske procese članica Europske unije. Ovdje je talijanski predstavnik zauzeo čvršći stav i vodio snažnu polemiku s predstavnicima Velike Britanije, Nizozemske i Litve, koji su od Italije tražili zeleno svjetlo za usvajanje mehanizma za nametanje sankcija protiv zemalja koje se upliću u izborne procese i unutarnje poslove zemalja EU.

Pokušalo se čak i s trikom da se Rusija ne spominje u dokumentu, kao što se eksplicitno ne spominje ni u o novom okviru za nametanje sankcija “za sve koji imaju veze sa zloupotrebom kemijskog oružja “.

“Plan sankcija Europske unije za kažnjavanje računalnih hakera nije usmjeren prema Rusiji, niti bilo kojoj zemlji “, izjavio je ministar vanjskih poslova Litve, skupine zemalja članica EU koje vrše pritisak na Italiju da podrže prijedlog.

Sedam zemalja EU, uključujući Veliku Britaniju, Nizozemsku i Litvu, ponovno traže da EU može brže uvoditi sankcije pojedincima bilo gdje u svijetu, zamrznuti im imovinu u Europskoj uniji i zabraniti im ulazak na teritorij EU, prenosi Reuters.

Rusiji je elektroničko ratovanje ključni dio vojnih operacija, kažu zapadni dužnosnici, a Velika Britanija, Nizozemska i Sjedinjene Države su optužili Moskvu da provodi globalnu kampanju hakerskih napada na zapadne zemlje.

Međutim, Rim se boji da će davanjem zelenog svjetla za ovaj paket sankcija naljutiti Moskvu i zbog toga se protivi planu EU, citirajući povjerljive dokumente, prenosi Reuters.

“Ne bismo ciljali nijednu zemlju, što nije slučaj ni s Rusijom”, izjavio je prije sastanka s ostalim ministrima vanjskih poslova EU u Luksemburgu ministar vanjskih poslova Litve, Linas Linkevičius.

“Ako nas Rusija napadne, ciljat ćemo Rusiju, ako nas napadne netko drugi, onda ćemo ciljati njih”, kazao je Linkevičius.

Matteo Salvini, čelnik talijanske vladajuće koalicije, ne krije da želi bolje odnose s Rusijom i odbio je tvrdnje o ruskom uplitanju u zapadne izbore.

Međutim, riječi, ako ih ne slijede djela malo vrijede, kao što se vidjelo i u slučaju usvajanja okvira za nametanje sankcija protiv korištenja kemijskog oružja. Istina je da Rim ima manevarskog prostora pri izricanju sankcija, koje u budućim raspravama uvijek može blokirati, ako ne bude dovoljno dokaza za sankcioniranje počinitelja.

Britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt je predvodnik skupine koja pokušava uvjeriti svog talijanskog kolegu Enza Moavera Milanesija da podrži prijedlog u ovom obliku, a London se nada da će se sve dogovoriti prije nego što Velika Britanija sljedećeg ožujka napusti EU.

Jeremy Hunt također tvrdi “kako ovaj paket mjera nije usmjeren protiv Rusije”.

Belgija, Švedska i Poljska također podržavaju prijedlog, ali žele širu raspravu, stoji u drugom internom dokumentu kojeg je citirao Reuters.

Diplomati EU se nadaju kako bi čelnici EU mogli podržati plan sankcija u završnoj izjavi na summitu u četvrtak u Bruxellesu.

“Samo je pitanje vremena prije nego što netko od nas bude meta kritične operacije s ozbiljnim posljedicama za EU i zemlje članice. Moramo biti spremni na odgovor”, stoji u prijedlogu dokumenta na tri stranice u kojem se poziva na akciju u kibernetičkoj obrani koja je u raspravi od 2015. godine.

Diplomati EU i NATO pakta vjeruju da su Kina i Sjeverna Koreja, uz Rusiju, naravno, “razvili sofisticirana računalna hakerska oružja i softvere za kibernetički nadzor kako bi špijunirali i potkopali zapadne demokracije”.

“Ove se zemlje često koriste kriminalnim skupinama, kako bi prikrili podrijetlo takvih napada”, tvrde zagovornici usvajanja novog paketa mjera koji će omogućiti lakše uvođenje sankcija protiv Rusije, Kine, Sjeverne Koreje, vjerojatno i Irana, kojeg zbog unosnih poslova u Islamskoj Republici EU trenutno ne želi spominjati.

Ako Italija popusti, plan kibernetičkog režima EU bi slijedio sličan mehanizam sankcija kojeg su ministri službeno dogovorili kako bi kaznili napade kemijskim oružjem, tako što su ciljali ljude “identificirane” za uporabu zabranjenih oružja bez obzira na njihovu nacionalnost.

Za kraj, u pravnom smislu ostaje nejasno što znači biti “identificiran”. U bilo kojem zločinu mogu postojati indicije, sumnje, ali optužbe treba potkrijepiti dokazima. Sve ostalo su medijska nagađanja i poznato englesko “mi mislimo da…”, “mi vjerujemo…”, “najvjerojatnije jest…” i tako dalje unedogled.

U svakom slučaju, bit će zanimljiv ishod glasanja i hoće li blok kojeg predvode Velika Britanija, Nizozemska i Litva uspjeti uvjeriti talijanskog ministra vanjskih poslova da podrži prijedlog. Ako bude tako, u smislu promjene kursa u vanjskoj politici se od Rima malo može očekivati.