Sankcije protiv Rusije će trajati ”dugo vremena”

Sankcije koje je EU uvela Rusiji zbog njene vojne operacije u Ukrajini trajat će dugi niz godina, rekao je talijanski premijer Mario Draghi novinarima nakon sastanka Evropskog vijeća u utorak. Ograničenja za koja se sada očekuje da će uticati na trgovinu naftom promijenit će međunarodne trgovinske rute “na dugi niz godina, ako ne i zauvijek”, smatra Draghi.

Govoreći o trgovini energentima, italijanski premijer je rekao da “ne možemo zamisliti da će se naša energetska politika nakon sukoba vratiti na staro”. EU “mora krenuti sada” kako bi pronašla nove dobavljače energije “dugoročno”.

Premijer je i posljednji samit EU pozdravio kao “uspjeh”, ukazujući na činjenicu da nije bilo “moguće” zamisliti da bi sve zemlje članice EU bile “jedinstvene oko embarga oko 90 % ruske nafte samo nekoliko dana prije.”

Zemlje EU složile su se rano u utorak, nakon sedmica razmatranja, o zabrani 90 % uvoza ruske nafte do kraja ove godine, kao dio šestog paketa sankcija. Mjera bi bila usmjerena na rusku naftu koja se isporučuje morem, uz istovremeno omogućavanje privremenog izuzeća za gorivo za naftovode, kako bi se dobila podrška Mađarske i drugih zemalja koje nemaju izlaz na more.

“Moramo održati jedinstvo o pitanju sankcija”, rekao je italijanski premijer, dodajući da će Rim pristati na bilo kakva ograničenja protiv Moskve sve dok “ne postoji neravnoteža između država članica” EU kada je riječ o nametanju ovih ograničenja.

Dragi je rekao da njegova nacija neće biti pogođena odlukom jer joj rok određen za kraj 2022. daje vremena za pripremu. Italija će takođe nastaviti da kupuje ruski gas u skladu sa šemom koju je predložio ruski energetski gigant Gazprom, potvrdio je on. Italijanski premijer je to nazvao “frustrirajućom situacijom velike sramote”, ali je dodao da “ne može drugačije”.

Prema riječima premijera, do sada odobrene zapadne sankcije imat će “maksimalni uticaj” na rusku ekonomiju “od ovog ljeta pa nadalje”.

Italijanski lider je takođe rekao da se “skoro sve, ako ne i sve velike nacije” unutar EU, osim Italije, trenutno protive pridruživanju Ukrajine bloku. Ipak, na pitanje da li može zamisliti “brzi put” Ukrajine u EU, Dragi je odgovorio: “Da” i dodao da se čini da i Komisija EU razmatra ovu mogućnost.

EU bi se za sada trebala fokusirati na sprečavanje globalne krize s hranom, koja bi se, prema Draghijevim riječima, mogla pretvoriti u “katastrofu”. Takođe se činilo da se zalaže za oštar pristup u razgovorima sa Moskvom o ovom pitanju.

“Suočenje sa [ruskim predsednikom Vladimirom] Putinom je neophodno da bi se riješio problem pšenice, bezbjednosti hrane” , rekao je on, iako je dodao da je “skeptičan” u vezi s telefonskim pozivima Putinu, jer je malo vjerovatno da će takvi razgovori imati ikakvu korist osim što pokazuju “da je Putin taj koji ne želi mir”.

Rusija je napala susjednu državu krajem februara, nakon neuspjeha Ukrajine da implementira uslove sporazuma iz Minska, prvi put potpisanih 2014. godine, i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Moskve. Protokoli uz njemačko i francusko posredovanje osmišljeni su kako bi otcijepljenim regijama dali poseban status unutar ukrajinske države.

Kremlj je od tada tražio da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dvije republike.