Šansa za mir ili pauza u ratu -Talibani pristali na multilateralne pregovore u Moskvi

Američka vlada je još u vrijeme predsjednika Baracka Obame pokušala organizirati pokretanje pregovora talibana s ostalim akterima sukoba u Afganistanu, kada je 2013. u München tajno doputovala delegacija islamističkih militanata i razgovarala s predstavnicima američke vlade, vojske i obavještajnih službi. Najnoviji pokušaj uspostave jačih veza s talibanskim pokretom se dogodio prošlog mjeseca, kada je američka strana s predstavnicima talibana pregovarala u Kataru.

Međutim, islamistički militanti su na kraju prihvatili poziv Moskve da bezuvjetne pregovore o miru održe u Moskvi. Na pregovore su pozvani predstavnici 12 zemalja i delegacija talibana.

Talibani su spremni sudjelovati u multilateralnim mirovnim pregovorima u Moskvi, tijekom kojih će se pokušati pronaći rješenje za uspostavu trajnog mira u Afganistanu.

Glasnogovornik islamističkog pokreta Zabihullah Mujahid je rekao kako ne postoji službenog pristanka za sudjelovanje u pregovorima, ali je potvrdio dolazak visokog izaslanstva talibana.

Pregovori će se održati u petak, a Rusija je u Moskvu pozvala predstavnike 12 zemalja i talibane. Prem informacijama koje je objavila Rusija, vjeruje se da će na pregovore sigurno doći predstavnici Irana, Kine, Pakistana, Tadžikistana, Uzbekistana i Turkmenistana.

Moskovski pregovori naglašavaju sve aktivniju ulogu koju Rusija igra u uspostavi mira u Afganistanu i utjecaj Moskve u zemlji desetljećima nakon što su se sovjetske snage povukle iz ove azijske zemlje.

Afganistanski predsjednik Ashraf Ghani odbio je poziv jer bi to značilo da bi afganistanska vlada trebala voditi izravne pregovore s talibanima, koji su za središnje vlasti teroristički pokret.

Ovaj islamistički  fundamentalistički pokret je proglašen terorističkom organizacijom i odlukom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, a ubrzo i presudom Vrhovnog suda Rusije iz 2003. godine, što znači da će u Moskvu na pregovore putovati delegacija međunarodne terorističke organizacije.

Međutim, kako ne postoji nikakvih mogućnosti da se pokret porazi i iskorijeni vojnim putem, što su priznali i američki generali koji su vodili vojne misije u Afganistanu, jedina mogućnost za uspostavu trajnog mira u zemlji su pregovori.

Reuters navodi kako je Rusija ipak odlučila raditi na organiziranju pregovora, što je bio diplomatski potez koji je razljutio vladu  u Kabulu, jer bi sastanak mogao otežati proces mirovnog procesa koji se pokušava voditi pod pokroviteljstvom Sjedinjenih Američkih Država.

Iako zbog toga dužnosnici afganistanske vlade neće biti na Moskovskim pregovorima, očekuje se da će u Rusiju stići članovi Visokog mirovnog vijeća, afganistanskog tijela koje nadgleda napore za početak mirovnih pregovora.

Izaslanstvo talibana od petero visokih dužnosnika će predvoditi Sher Mohammad Abbas Stanakzai, čelnik talibanskog političkog vijeća sa sjedištem u Kataru.

“Većina naših vrhovnih čelnika pokazala je spremnost sudjelovati u mirovnim pregovorima u Moskvi, iako su neki od njih izrazili svoje rezerve i izjavili kako od njih neće imati nikakve koristi na terenu u Afganistanu”, rekao je talibanski predstavnik u izjavi za Reuters.

Neki talibani su izjavili kako će delegacija uputiti zahtjeve za povlačenjem svih stranih snaga iz zemlje, da se oslobode svih zatvorenici i ukine zabrana putovanja.

“Ovo je vrlo dobra prilika i mi bismo željeli sudjelovati u pragovorima i reći naše istinske probleme”, rekao je za Reuters drugi talibanski dužnosnik.

“Pozivamo ove svjetske sile da pomognu u rješavanju afganistanskog pitanja po međunarodnim zakonima i načelima”, dodao je.

Reuters citira dužnosnika američke uprave koji je izjavio kako Sjedinjene Države smatraju da sve zemlje trebaju podupirati izravan dijalog između vlade Afganistana i talibana.

SAD su također pokušale pokrenuti slične pregovore, što je bila tema rasprave između američkog izaslanika za Afganistan, Zalmaya Khalilzada, koji se s talibanskim čelnicima susreo u Kataru. Međutim, nakon tih razgovora nije bilo pomaka u smislu održavanja pregovora, niti su se uspjeli dogovoriti o mjestu i datumu pregovora za koje su zainteresirane brojne zemlje, posebno Iran, Kina, Pakistan i Rusija, srednjoazijske republike bivšeg Sovjetskog Saveza koje graniče s Afganistanom, čak i Indija.

“Jasno nam je da nijedna vlada, uključujući Rusiju, ne može zamijeniti afganistansku vladu u izravnim pregovorima s talibanima”, izjavio je američki dužnosnik za Reuters, čime je izrazio sumnju u pozitivan ishod razgovora u Moskvi.

No, nitko unaprijed ne može reći što će se dogoditi. Sjedinjene Države su svjesne da ni njihov kontingent ni vladine snage ne mogu poraziti talibane, a talibani dobro znaju da ne mogu vojno poraziti vladu i NATO trupe u zemlji, što znači da ovakav rat u zemlji može trajati desetljećima, a da nijedna strana neće moći proglasiti pobjedu. Prema više izbora je upravo ovo situacija koju želi Washington, jer time osigurava vojnu prisutnost u srcu središnje Azije, odakle učinkovito može ometati kineske, ruske i projekte drugih zemalja u Afganistanu, a preko vlade u Kabulu i neslužbenom kontaktu s gospodarima rata u zemlji američke kompanije imaju pristup afganistanskim resursima i opijumu.

Takva situacija, naravno ne odgovara Rusiji, posebno ne Kini, Iranu, Pakistanu i sjevernim afganistanski susjedima i ruski predsjednik Vladimir Putin je dao pune ovlasti svom posebnom predstavniku za Afganistan, Zamiru Kabulovu.

Nakon više mjeseci kontakata s vladom u Kabulu i predstavnicima talibana, sredinom listopada je Zamir Kabulov rekao je kako će talibani i afganistanska vlada sudjelovati na sastanku u Moskvi, gdje će biti još deset delegacija. Čini se da su još dvije zemlje dobile poziv, ali Moskva nije objavila puni popis i još ne znamo koje bi to zemlje mogle biti.

Prema riječima Kabulov, glavni sporazum s Kabulom za sudjelovanje na sastanku u Moskvi postignut je kao rezultat pregovora između agencija Rusije i Afganistana krajem prošlog mjeseca.

Prije toga je premijer Afganistana, Abdullah Abdullah, na marginama summita Šangajske organizacija za suradnje u Dušanbeu izjavio kako je pozivanje talibana da se sastaju s predstavnicima stranih zemalja za afganistanske vlasti neprihvatljivo, jer to dovodi u pitanje suverenitet Afganistana. Također se žalio da format pregovora u Moskvi o afganistanskom sukobu nije dogovoren s vrhom vlasti u Kabulu.

Jedan od razloga za očito jačanje talibanskih snaga je integracija talibana i zasebne skupine islamskih militanata, “Mreže Haqqani”.

Prema izvješću Pentagona iz lipnja 2017. godine,  “integracija Mreže Haqqani i talibana je postala tako čvrsta da ih mnogi promatrači više ne gledaju kao zasebne cjeline, već kao frakcije unutar iste skupine”.

Bill Roggio, viši stručnjak Zaklade za obranu demokracija i urednik časopisa Long War, kaže kako prema najnižoj procjeni talibani i Mreža Haqqani imaju  60 000 boraca, a s obzirom na količinu teritorija kojeg kontroliraju, talibani će od sada borbe nastaviti voditi čak i zimi. Dodao je i kako se područja pod kontrolom talibana u Afganistanu u posljednje dvije godine ubrzano šire.

Bez područja koja su osvojili ove godine, prošle zime su talibani kontrolirali oko 45 od 398 općina u zemlji i borili se za kontrolu nad njih 117, što je dvostruko više nego 2015.

Šansa za postizanje mira postoje, ali je veliki problem u Afganistanu korupcija središnjih vlasti, kao što gospodari rata na drugoj strani žele svoj dio dobiti. No, Kabul ne može zanemariti činjenicu da je islamistički pokret svake godine sve jači i da su proljetne ofenzive koje talibani redovito pokreću sve ubojitije i islamistički militanti uspijevaju prodrijeti u sama središta velikih gradova, čak u utvrđene četvrti u Kabulu u kojima su strana veleposlanstva.

Nakon pregovora koji bi se trebali održati u petak u Moskvi bi moglo biti jasnije kreće li Afganistan konačno putem mira ili će još desetljećima biti bojno polje raznih vojski i frakcija u ratu u kojem nitko ne može pobijediti.

Novi američki zapovjednik u Afganistanu priznao: Talibane ne možemo vojno poraziti

NATO se već pet godina povlači iz Afganistana i nikako da ode