Saudijci obustavili kampanju u Jemenu – Fijasko pravdaju „koronavirusnom krizom“

Dana 8. travnja 2020. godine, nekoliko dana nakon pete obljetnice genocidne agresije na siromašni Jemen, Saudijska Arabija jednostrano proglašava primirje i obustavlja sve vojne aktivnosti na teritoriju siromašnog južnog susjeda. Dva dana ranije smo objavili opširnu analizu o tome kako su jemenski borci, uz sve što su pretrpjeli kao oružana sila i narod, na pragu proglašenja pobjede nad najskupljom ratnom mašinerijom Arapskog poluotoka.

Rijad je kao službeni razlog prekida vojnih operacija naveo „pandemiju koronavirusa“, ali je istina da su Huti borci borbe preselili na područja južnih saudijskih gradova Jizan i Narjan i da napreduju prema istočnih područjima Jemena u pokrajini Al-Yawf i prema naftnom bazenu oko grada Mariba.

The New York Times javlja da je vehabijsko kraljevstvo objavilo „kako će sa saveznicima primijeniti jednostrani prekid vatre u ratu u Jemenu koji počinje u četvrtak u podne, što je korak koji bi mogao utrti put okončanju brutalnog petogodišnjeg sukoba“.

Saudijski dužnosnici su rekli da s prekidom vatre nastoje pokrenuti mirovne pregovore koje su pokrenuli Ujedinjeni narodi i da ih je motivirao strah od širenja koronavirusa u Jemenu, najsiromašnijoj zemlji arapskog svijeta, gdje je zdravstveni sustav godinama uništavan ratom i potpunom blokadom zapadnog dijela zemlje kojeg nadzire pokret otpora Ansarullah.

Vođa Ujedinjenih naroda, glavni tajnik António Guterres, založio se za globalni humanitarni prekid vatre prije dva tjedna zbog pandemije i ispada da su u Rijadu poslušali humanitarni apel

Osim toga, saudijske kraljevske vlasti navode „kako je Jemen jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja još uvijek nema potvrđenih slučaja Covida-19, stoga se u Rijadu boje da bi tamošnja epidemija mogla biti pogubna za ratom razorenu zemlju, ali i da se Saudijska Arabija sama bori da zaustavi širenje virusa, uključujući i unutar svoje velike kraljevske obitelji.

Saudijci prije objave primirja nisu stupili u kontakt s jemenskim borcima, piše The New York Times, citirajući saudijske dužnosnike koji govorili pod uvjetom anonimnosti, koji su rekli „da je kraljevstvo je zadržalo pravo reagiranja ako Huti i dalje budu lansirali projektile na saudijski teritorij“.

Prije saudijske najave je visoki dužnosnik Hutija, Mohammed Ali Al-Houthi, na svom Twitteru objavio detaljan plan od osam stranica za završetak rata.

Američki list podržava vrlo upitnu tvrdnju Rijada da je koronavirus pravi razlog proglašenja primirja.

Na pitanje zašto su Saudijci odjednom, nakon pet godina rata, predložiti prekid vatre u cijeloj državi, Elana DeLozier, istraživačica s Washingtonskog instituta za politiku Bliskog istoka, koja proučava Jemen, pripisala je to pandemiji.

“Koronavirus je odgovor. Koronavirus je uplašio sve u Jemenu”, rekla je Elana DeLozier.

Nazvala je saudijsku najavu “najvećom ustupkom i najvećom mjerom za izgradnju povjerenja koju su Saudijci dali od početka rata”.

Dodala je i „kako je za Saudijce ovo način za procjenu spremnosti Hutija za pregovore“.

„To bi značilo da će neposredni uspjeh primirja uvelike ovisiti o njegovu poštivanju od strane Hutija, čiji čelnici nisu odmah reagirali na saudijsku najavu“, rekla je Elana DeLozier.

Međutim, Huti i dio jemenske vojske s kojim su ostali u savezu protiv agresora su posljednjih mjeseci oslobađali velika područja Jemena i nanosili teške poraze lokalnim milicijama odanim Rijadu, ali i saudijskoj vojsci na teritoriju kraljevstva, gdje su napadali i uništavali pogranične vojne utvrde na jugu zemlje.

Za NYT bi ovo mogao biti razlog da Huti ne pristanu na primirje i nastave ofenzivu sve dok ne slome južna plemena i plaćeničke trupe u Maribu i možda u Adenu.

Ipak, s obzirom na to da životi milijuna civila ovise o postizanju trajnog mira, jemenski borci bi mogli imati i koristi od sudjelovanja u mirovnom procesu, posebno ako im se prizna moć koju su stekli u pet godina otpora.

Saudijski dužnosnici su kazali da takozvana „jemenska vlada“, čiji dužnosnici većinom žive u Rijadu o trošku kraljevstva, pristaje na primirje, ali nisu bili na telefonskom konferencijskom pozivu s novinarima kako bi najavili primirje.

Nakon što je objavljeno primirje, zamjenik ministra obrane Saudijske Arabije, Khalid bin Salman, napisao je na Twitteru da će kraljevstvo dati Ujedinjenim narodima 500 milijuna dolara za humanitarni rad u Jemenu i 25 milijuna dolara za borbu protiv koronavirusa.

Martin Griffiths, specijalni izaslanik Ujedinjenih naroda u Jemenu, pozdravio je tu izjavu, rekavši da bi ona trebala stvoriti plodno okruženje za mirovne pregovore.

“Stranke sada moraju iskoristiti ovu priliku i krajnje žurno prekinuti sva neprijateljstva i ostvariti napredak ka sveobuhvatnom i održivom miru”, rekao je Griffiths.

Još prije pandemije koronavirusa su Ujedinjeni narodi Jemen opisali kao najgoru svjetsku humanitarnu katastrofu. Velika većina od 28 milijuna ljudi u zemlji suočena je s glađu, bolestima i drugim nestašicama, a živote u agresiji vehabijskog kraljevstva je izgubilo najmanje 240 000 ljudi.

Za kraj, možemo reći da se ono što su saudijske političke i vojne vođe u ožujku 2015. najavljivali kao „blitzkrieg“ protiv šiitskih pobunjenika koje podržava Iran pretvorilo u agoniju i niz sramotnih poraza za saudijsku vojsku i plaćenike Rijada. Ukratko, u potpuni fijasko na vojnom i političkom planu.

Ovo još uvijek ne znači kraj rata, jer je primirje formalno proglašeno za sljedeća dva tjedna. Osim toga, iz Jemena javljaju da su dan nakon proglašenja primirja, iako prije njegovog službenog početka u četvrtak u podne, saudijski zrakoplovi provodili zračne udare na položaje jemenskih boraca u nekoliko jemenskih regija, uključujući Sa’adu, Amran i Al-Bayda, prenosi jemenska televizija Al-Masira.

Prije zračnih napada je jemenski pokret Ansarullah saudijsku najavu o prekidu vatre opisao kao šansu Rijada da izađe iz rata s minimalnom sramotom.

Mohammed Al-Buhaiti, stariji član političkog biroa pokreta Ansarullah, rekao je za televiziju Al-Mayadeen da je potez saudijske koalicije da objavi primirje samo još jedan u nizu pokušaja agresora.

“Saudijci su više puta objavljivali primirje u Jemenu, ali svaki su ga put prekršili”, primijetio je Al-Buhaiti.

Rekao je da Rijad koristi izbijanje Covida-19 kao priliku za prekid vatre i izlazak bez sramote iz rata u Jemenu.

Međutim, dodao je, opsada Jemena i dalje traje i zato rat neće završiti.

“Ako bilo koji prekid vatre ne uključi uklanjanje opsade Jemena, to bi bio nastavak saudijskog rata”, istaknuo je Mohammed Al-Buhaiti.

Kako se ravnoteža snaga okrenula u korist jemenskih boraca, oni su ti koji mogu postavljati uvjete. Dužnosnici Ansarullaha su izvijestili su da su u vezi s tim razgovarali s Martinom Griffithsom, specijalnim izaslanikom UN-a i da su izložili svoj plan u tri točke:

1. Završetak rata i početak primirja.

2. Ukidanje svih aspekata nehumanih sankcija i opsade Jemena.

3. Budućnost jemenske politike, uključujući o kome će ovisiti, mora se odrediti bez uplitanja zemalja članica Vijeća sigurnosti u poslove Jemena, sve dok jemenske frakcije ne postignu sporazum.

Na manje od ovoga jemenski borci ne pristaju, što je razumljivo, ako se u obzir uzme pet godina otpora u ratu protiv saudijske koalicije za koju su se borile vojske UAE, Sudana, lokalne sunitske milicije, a vojnu i obavještajnu podršku od početka agresije Rijadu pružaju SAD i Velika Britanija.

Sama činjenica da je Rijad proglasio jednostrano primirje sugerira da krunski princ Mohammad bin Salman želi „častan izlazak“ iz jemenskog živog pijeska, jer u zemlji mora rješavati krizu s koronavirusom, voditi „naftni rat“ s Rusijom i držati situaciju pod kontrolom u zemlji s možda najvećom demografskom eksplozijom u svijetu u kojoj je dvije trećina stanovništva od 32 milijuna ljudi mlađe od 30 godina. Ova armija nezaposlenih i mladih ljudi, koji su navikli živjeti od državne potpore i subvencija se sada našla bez primanja na koja su navikli. Zbog toga u Saudijskoj Arabiji godinama u zraku lebdi prijetnja „zakašnjelog Arapskog proljeća“, a s obzirom na prosječnu dob stanovništva, ono bi bilo masovno i moralo bi se ugušiti u krvi, čega je Mohammad bin Salman dobro svjestan. Što prije se povuče iz Jemena, to će biti bolje po njega i dinastiju. U suprotnom slučaju su sve karte na stolu. Huti više nemaju što izgubiti, osim života, zbog čega su se pokazali među najopasnijim borcima Bliskog istoka.

Nakon pet godina otpora saudijskoj agresiji, jemenski borci su na pragu pobjede