Saudijski kralj u Moskvi – Teme i rezultati susreta s Putinom

Kako javlja saudijski Arab News, kralj Salman i ruski predsjednik Vladimir Putin su u četvrtak u Moskvi dogovorili poslove vrijedne milijarde dolara i jačanje energetskih, obrambenih i poslovnih veza.

Sastanak je od strane predsjednika Putina opisan kao “značajan događaj”, jer je to bio prvi posjet Rusiji od strane arapskog monarha, koji je održan unatoč različitim stavovima Rijada i Moskve o sirijskom sukobu.

Međutim, odnosi između dviju država su poboljšani energetskim sporazumom koji je postignut još prošle godine, kada su zemlje izvoznice nafte, uključujući Saudijsku Arabiju i Rusiju, dvije najveće izvoznice nafte, pristale smanjiti proizvodnju kako bi zaustavile daljnji pad cijene nafte. Taj bi se sporazum mogao produžiti do ožujka 2018. godine, rekao je ruski predsjednik Putin novinarima.

Nakon sastanka u glavnom gradu Rusije su dvije zemlje osnovale zajednički fond za investiranje u energiju u vrijednosti od milijardu dolara, dok je saudijska državna naftna tvrtka Aramco potpisala preliminarne sporazume o rafiniranju nafte s Ruskim izravnim investicijskim fondom (RDIF) i ruskom grupom Sibur.

Osim toga, ruska državna atomska korporacija Rosatom i saudijsko Ministarstvo energije su potpisali sporazum o suradnji u nuklearnoj energiji.

“Imamo ogroman potencijal za razvoj suradnje u nuklearnim elektranama. Nuklearna energija može postati jedan od osnovnih izvora i katalizator za razvoj različitih industrija i inovativnih tehnologija u Saudijskoj Arabiji”, izjavio je ruski ministar energetike Aleksandar Novak.

Novak je rekao kako poslovni krugovi dviju zemalja održavaju intenzivan dijalog i istaknuo kako je saudijska delegacija u Moskvi uključivala 85 glavnih čelnika najvećih saudijskih tvrtki.

Saudijska Arabija i Rusija imaju zajednički interes da diversificiraju svoja gospodarstava i udalje ga od nafte, koja se još uvijek prodaje znatno ispod povijesno visokih cijena.

Kirill Dmitrijev, izvršni direktor Ruskog izravnog investicijskog fonda, (RDIF), izjavio je u intervjuu CNBC kako bi dvije zemlje “mogle udružiti snage i zajedničkim radom riješiti neka pitanja u Siriji i puno drugih geopolitičkih problema”.

Dmitrijev je također rekao da se odnos dvije zemlje razvija ne samo zbog podupiranja cijena nafte. Riječ je o jačanju šireg poslovnog odnosa. Također se pozvao na sporazum iz 2015. kada je javni investicijski fond Rijada pristao na ulaganje 10 milijardi dolara u Rusiju.

“Oko 95 posto planiranih projekata vezanih uz taj posao se odnosilo na imovinu koja nema veze s naftom”, kazao je.

Saudijska Arabija je potvrdila da je potpisala memorandum o razumijevanju o kupnji ruskih sustava protuzračne obrane S-400. Podsjetimo da memorandum o razumijevanju nije kupoprodajni ugovor i da je slične ugovore potpisao i Donald Trump tijekom njegove posjete Rijadu, a pentagon je priopćio da ni vojska, ni Kongres nakon toga nisu dobili nikakve dokumente ili naznake da bi se posao mogao realizirati.

Nabi Abullaev, direktor agencije ”Control Risks” u Londonu, izjavio je: “S obzirom da je bilateralna trgovina između Rusije i Irana manja od 2 milijarde dolara, dok s Turskom iznosi 40 milijardi dolara, Rusija je zainteresirana za politički balans s Teheranom i istraživanje ekonomskih prilika u Saudijskoj Arabiji, najvećem svjetskom kupcu vojne opreme, budući da Rijad za vojne troškove izdvaja oko 10 posto BDP-a.(BDP Saudijske Arabije je u 2016. godini iznosio 646,4 milijarde USD)”

Ministar energetike Saudijske Arabije Khalid Al-Falih je izjavio ”kako je Rusija pomogla da oživi OPEC i da bi u godinama koje dolaze mogla dati glavni doprinos tržištu”.

Cijena nafte se urušila s približno 120 dolara po barelu u lipnju 2014. zbog slabe potražnje, snažnog dolara i rastuće proizvodnje u američkim ležišta  škriljevca.

”Rusija ne vodi ni proiransku, ni prosaudijsku, nego prorusku politiku”

Rusija i Saudijska Arabija nisu nužno u sukobu o ključnim regionalnim pitanjima, čak i kada je u pitanju politika u vezi s Iranom i Katarom, nakon rusko-saudijskog susreta na vrhu je rekao Konstantin Kosačev, šef Odbora za vanjske poslove Gornjeg doma ruskog parlamenta.

On je izjavio da je potpuno pogrešno tvrditi da je Rusija “proiranska” ili “prokatarska”, unatoč uvjerenju da Moskva i Rijad nemaju iste stavove o takvim spornim pitanjima.

Na pitanje o Rusiji i Saudijskoj Arabiji i njihovim suprotstavljenim stavovima o ključnim aspektima vanjske politike, Kosačev je rekao ”kako ruski partneri u Rijadu trebaju shvatiti da Rusija definitivno ne želi djelovati protiv saudijskih interesa”.

“Ne bih nazvao naše stavove proiranskim i prokatarskim na štetu trećih. Posve je pogrešno nazvati rusku vanjsku politiku ‘proiranskom’ ili ‘prokatarskom’. Ili, recimo, ‘proturskom’ ili ‘proizraelskom”, rekao je Konstantin Kosačev.

“Iran je uvijek bio ključan partner za nas, ali teškoće su pratile naša postignuća o mnogim pitanjima, od iranskog ugovora o nuklearnom programu do sudjelovanja Teherana u razgovorima u Astani zajedno s Rusijom i Turskom. Sve tri zemlje su vrlo različite i imaju kompliciranu povijest međusobnih odnosa. Ipak, razumijevanje potrebe za rješavanjem zajedničkih zadaća nas je dovelo do shvaćanja da je međusobna suradnja neizbježna. Zbog toga smo optimistični i glede odnosa s drugim zemljama regije, a Saudijska Arabija među njima zauzima posebno mjesto. Da, imamo drugačije poglede na neke procese na Bliskom istoku, ali siguran sam da ćemo se uspjeti dogovoriti o većini važnih pitanja, ako su obje strane to spremne učiniti”, rekao je Kosačev saudijskim novinarima.

“Želimo napredak i temama poput sigurnosti i borbe protiv terorizma, koji je čvrsto povezan sa sirijskim sukobom. Vidimo i cijenimo napore saudijskih partnera da se ujedine različite oporbene skupine za pregovore u Ženevi”, rekao je ruski dužnosnik, podsjetivši da su tek pod nedavnim pritiskom Rijada ”tvrdolinijaške skupine” pristale sudjelovati u ujedinjenoj delegaciji takozvane sirijske oporbe i sjesti za pregovarački stol s predstavnicima Damaska i međunarodnim posrednicima.

Hoće li ovaj susret dati konkretne rezultate i poboljšati situaciju u Siriji, te dovesti do minimalnog zbližavanja Teherana i Rijada, što Islamska Republika vidi kao nužnost, vidjet će se u narednih nekoliko mjeseci.