Scholz: Demilitarizacija Ukrajine je ‘neprihvatljiva’

Njemački kancelar Olaf Scholz tvrdi da se europska sigurnost mora usredotočiti na “jaku” Ukrajinu, odbacujući rusko stajalište o tom pitanju, nakon što je britanski premijer Keir Starmer najavio planove za novu koaliciju nacija koje su spremne ojačati Kijev protiv Moskve.

Starmer je u nedjelju u Londonu organizirao hitan sastanak, priznajući da, iako neki od pristaša Kijeva imaju ograničena sredstva, oni koji su sposobni trebaju djelovati hitno. Govoreći novinarima nakon sastanka, Scholz nije precizirao hoće li Berlin poslati trupe, ali je naglasio kontinuiranu financijsku i vojnu potporu Ukrajini.

“Jasno je da moramo podržati Ukrajinu financijski i vojnim sredstvima,” izjavio je, napominjući da je Berlin “sam prikupio ukupno 44 milijarde eura” za Kijev. Prema Kiel Institutu, Njemačka je drugi po veličini pojedinačni državni donator, doprinoseći s približno 18 milijardi dolara u vojnu i drugu pomoć.

“Drugo, moramo znati da u srži svakog budućeg mirovnog poretka mora biti sposobnost Ukrajine da se brani i da ima jaku vojsku… Sve sigurnosne arhitekture moraju se vrtjeti oko toga,” dodao je.

Rusija je tvrdila da je sukob izazvan širenjem NATO-a prema njezinim granicama i isključila je bilo kakve privremene prekide vatre, inzistirajući na trajnom rješenju. Moskva smatra da bi se mir mogao postići ako se Ukrajina obveže na neutralnost, demilitarizaciju i denacifikaciju, te prizna teritorijalne stvarnosti na terenu.

Scholz je, međutim, odbacio zabrinutost Moskve, navodeći da “ruske perspektive ne mogu biti prihvaćene,” i da “pitanje demilitarizacije koje Rusija zahtijeva ne može biti prihvaćeno.” Naprotiv, dodao je, “Ukrajina mora biti… toliko jaka da ne bude ponovno napadnuta.”

Njemački kancelar također je izrazio zabrinutost zbog mogućnosti pojave manje konfrontacijske vlade u Kijevu, što smatra neprihvatljivim za “demokratsku i suverenu naciju” poput Ukrajine. Petogodišnji predsjednički mandat Vladimira Zelenskog istekao je prošle godine, ali je odbio provesti nove izbore, navodeći ratno stanje uvedeno 2022. godine. Nakon što ga je američki predsjednik Donald Trump nazvao “diktatorom bez izbora,” ukrajinski zakonodavci su na drugi pokušaj usvojili prijedlog koji podržava njegove zahtjeve za predsjedničkim ovlastima.

Nakon dugog telefonskog razgovora između ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovog američkog kolege Donalda Trumpa prošlog mjeseca, Kremlj je pokazao spremnost za pokretanje mirovnog procesa, naglašavajući potrebu za rješavanjem temeljnih uzroka sukoba. Moskva se čvrsto protivi NATO trupama, uključujući pod krinkom mirovnih snaga, i težnjama Kijeva da se pridruži bloku, smatrajući da je to jedan od razloga za eskalaciju sukoba početkom 2022. godine.