Senator traži istragu – Amazon, Google i Apple koriste monopolski status da bi se direktno nadmetali sa vladama

Američki senator Josh Hawley traži krivičnu istragu protiv Amazona za kršenje antitrustovskih prava kako raste moć e-trgovine u rivalstvu s vladom. Google i Apple takođe pobjeđuju vlade.

Amazon “zloupotrebljava svoju poziciju na internetskoj platformi i prikuplja detaljne podatke o robi kako bi Amazon mogao da stvori falsifikovane proizvode pod amazonskim brendom”, Hawley optužuje u pismu koje je u utorak poslao američkom generalnom tužiocu Williamu Barru. Senator traži krivičnu istragu o gigantu e-trgovine, optužujući ga da se uključio u „predatorsko i ekskluzivno korištenje podataka za izgradnju i održavanje monopola“ – udžbeničko kršenje antitrustovskog zakona.

Optuživši Amazon da je stekao neviđenu monopolsku moć zahvaljujući čistom bogatstvu podataka koje je prikupio o svojim korisnicima, omogućavajući mu da klonira proizvode prodavača i snizi im cijenu, senator je usporedio kompanijin “kapacitet za prikupljanje podataka” sa “prodavačem, koji na čelo svakog kupca postavlja fotoaparat.” Pomoću pandemije koronavirusa koja forsira lavovski dio trgovine na mrežu, Amazon je postao gotovo svemoguć.

Čak i ako se svi Hawleyevi navodi dokažu 100 posto istiniti, upitno je da li bi Ministarstvo pravosuđa bilo spremno (ili u stanju) kazniti Amazon. Kompanija je na neki način barem jednako moćna kao i vlada čiji se zakoni moraju poštovati. Amazonovi cloud serveri su domaćini CIA-e, Ministarstva za unutrašnju bezbjednost, Ministarstva odbrane i drugih američkih agencija, što znači da ako bi kompanija odlučila temperamentno odgovoriti na zakonske kazne (kao što je prijetila u Francuskoj) vladine operacije bi bile teško ugrožene.

Zapravo, nakon što je izgubio unosni ugovor JEDI s Pentagonom od konkurencije Microsoft, Amazon je Trumpovu administraciju odvukao na sud i možda će je prisiliti na ponovno razmatranje. Ako kompanija sa tri biliona dolara može uticati na planove Bijele kuće, druga antitrustovska kazna (nekoliko ih je već u toku) vjerovatno neće popraviti njeno ponašanje.

I Google i Apple su postali toliko veliki i moćni da ne samo da se mogu takmičiti sa vladama, već im i nameću svoju volju. Njemačka je u nedelju bila primorana da ukine svoje planove za sistem praćenja kontakata sa prioritetom privatnosti otvorenih izvora (tzv. Panevropska platforma za praćenje blizine poštujući privatnost) nakon što je Apple odbio da unese promjene u svoj operativni sistem iOS koji bi dozvolio javnozdravstvenim aplikacijama koje su izgrađene na platformi da pristupe Bluetooth podacima sa centralnog servera.

Apple, koja radi na vlastitoj decentralizovanoj platformi za praćenje kontakata u saradnji sa kolegom iz tehnologije Google, odbio je da izvrši promjene, ukrštajući rogove sa njemačkom vladom – navodno u ime privatnosti korisnika. Apple-Google platforma bilježi kontaktne podatke na uređajima korisnika, a ne na centralnom serveru, teoretski ih drži pod kontrolom korisnika, kao i pod Appleovim i Googleovim.

Iako je lijepo pomisliti da ove mega korporacije zaista brinu o privatnosti korisnika, Apple-ov prigovor zahtjevima njemačke vlade gotovo je sigurno motivisan tržišnim razmatranjima. Google i Apple insistirali su na tome da će njihova decentralizovana platforma obezbijediti sve zaštite privatnosti koje bi zabrinuti korisnik mogao poželjeti, ali sumorni podaci o privatnosti obje kompanije dovode u pitanje takva obećanja.

Centralni server koji kontroliše njemačka vlada oduzeo bi kompaniji Apple i Google korisničke podatke koji su im osnovno sredstvo – što je očigledno neprihvatljiv scenarij za kompanije vrijedne tri biliona dolara. Suočen sa tako snažnom opozicijom, izvor njemačke vlade rekao je da “nema druge alternative osim da se promijeni kurs”.

Protivnici njemačkog sistema upozorili su da će centralizacija podataka omogućiti „neviđeni nadzor društva u cjelini“ – što je vrlo stvarna i valjana zabrinutost. Ali da li je to isto bogatstvo podataka u rukama privatnog sektora – u Njemačkoj ili u SAD – zaista poželjnije? Big Tech je možda željan i voljan da preuzme plašt Velikog brata, ali malo je vjerovatno da će oni koji su na drugom kraju praćenja podataka voditi brigu o tome da li ih tlači javni ili privatni sektor.