Siemens će poslovati u Rusiji bez obzira na sankcije i „skandal“ s Krimom

Siemens će opskrbljivati Rusku Federaciju turbinama i graditi elektranu u Tatarstanu. Ovo je jedan od prvih većih ugovora tvrtke nakon skandala s turbinama koji je završio na Krimu.

Njemački koncern Siemens potpisao je ugovor o izgradnji elektrane u Tatarstanu snage 250 MW, stoji u izjavi tvrtke objavljenoj u srijedu, 2. listopada.

Ovo je prvi veliki ugovor koncerna u Rusiji u dugo vremena nakon incidenta s isporukom plinskih turbina na Krim, kada je Siemens zaobišao europske sankcije, piše agencija DPA. U međuvremenu je u prosincu 2017. godine Siemens je potpisao sporazum o izgradnji elektrane u kombiniranom ciklusu u Nižnekamsku i za opskrbu postrojenja svojim turbinama.

Planira se da će novi pogon u Tatarstanu biti pušten u pogon 2023. godine. Ukupna vrijednost ugovora, uključujući dva ugovora o uslugama održavanja, iznosi oko 290 milijuna eura. Njemačka tvrtka je glavni izvođač, a isporučit će ruskoj strani dvije turbine SGT5-2000E i jednu parnu turbinu SST-600.

Skandal oko Siemensa izbio je u ljeto 2017. godine, kada je otkriveno da je nekoliko Siemensovih turbina isporučeno na Krim, čime su prekršene EU sankcije. Njemačka tvrtka objasnila je da je oprema bila namijenjena Tamanu, a na poluotoku je završila bez njenog znanja. Predstavnici Siemensa u Rusiji bezuspješno su pokušavali osporiti  prebacivanje turbina na ruskim sudovima, čime su se kršili ugovori, a turbine nisu uspjeli vratiti s Krima.

Njemački tehnološki koncern Siemens dobio je narudžbu od Rusije za opskrbu dvije plinske i jednu parnu turbinu s naknadnom uslugom u trajanju od 13 godina. Ugovor s tvrtkom iz Tatarstana, Nižnekamskneftehim, potpisan je u Münchenu 18. prosinca.

Za njemačko-rusku gospodarsku suradnju koja se dramatično smanjila posljednjih godina, transakcija od konačnih 380 milijuna eura prilično je velika. Ipak, teško da bi zaslužila zaseban komentar, da nije bilo skandala oko isporuke Siemensovih turbina na Krim.

Prvi ugovor nakon skandala s Krimom

Kao što smo naveli,  2017. su plinske turbine naručene od Siemensa za elektranu Taman, što se bio zaseban  projekt, a ruska strana, suprotno uvjetima ugovora, prevezla je turbine na Krim. Tako je njemački koncern nehotice prekršio sankcija EU.

Siemens se odmah žalio ruskim sudovima, na kojima je od tada pretrpio jedan poraz za drugim, a također je najavio smanjenje suradnje s Rusijom u području opreme za elektrane.

Međutim, samo šest mjeseci kasnije je Siemens ponovno sklopio ugovor o opskrbi Rusije s istim plinskim turbinama. Ispostavilo se da njemačkom divu trebaju kupci, a s obzirom na to da se ne radi o opasnoj opremi, zaključili su da je s Rusijom bolje poslovati nego ne poslovati.

Sada DW piše kako Siemens uopće neće  smanjiti svoje raznoliko poslovanje u Ruskoj Federaciji. Čak i „prijetnje“ o obustavi isporuke opreme Rusiji su bile formalne, jer su se odnosile samo na ruske tvrtke u državnom vlasništvu i to dok se ne uvede dodatni sustav kontrole. Kako Siemens od danas „kontrolira put svojih proizvoda do krajnjeg odredišta i instalira ga samo samostalno“, kako je tada za DW rekao predstavnik koncerna, nema prepreka za poslovanje.

Siemens: Partner nije državna tvrtka

Tim se odlukama Siemens rukovodio pri sklapanju trenutnog ugovora. Prvo, Nižnekamskneftehim nije državno poduzeće, iako se smatra bliskim vlastima Tatarstana, uključujući i zbog sudjelovanja u kapitalu njegova matičnog koncerna TAIF Radika Šaimieva, sina bivšeg predsjednika republike.

Međutim, njemačka strana nema pritužbi na vlasti Tatarstana. Navodno ga „vrijeđa Moskva, posebno Kremlj“, što je predsjednik Siemensa, Joe Keser, htio pokazati odbijanjem da sudjeluje u Sočiju u listopadu na tradicionalnom sastanku njemačkih gospodarstvenika s Vladimirom Putinom.

Za rusku podružnicu Siemensa 380 milijuna eura predstavlja više od četvrtine godišnjeg prometa u Ruskoj Federaciji. Osim toga, narudžba iz Tatarstana, kako je izvijestila tiskovna služba koncerna za DW, omogućit će povećanje kapaciteta ne samo tvornice Siemens u Berlinu, već i njezinog poduzeća u istočnonjemačkom gradu Görlitzu, kojem prijeti zatvaranje.

Primjer obostrano korisne poslovne suradnje

DW se tješi činjenicom da ovo i nije tako „velik posao“, jer su globalni prihodi tvrtke Siemens za fiskalnu godinu koja je završila 30. rujna dosegnuli 83 milijarde eura. Globalni promet poslovanja s turbinama za energetiku i plin bio je 15,5 milijardi eura.

„Stoga, 380 milijuna eura koje će Siemens dobiti do 2021. godine za gradnju elektrane u Tatarstanu, a potom za svojih 13 godina rada otprilike 2,5 posto prihoda ove jedinice u jednoj godini, nisu veliki iznos“, piše DW.

Usput, narudžba iz Tatarstana može se pogledati s drugačije točke gledišta. Sad je Siemens, pod dojmom „krimskog skandala“, najavio ograničenje svog poslovanja s turbinama u Rusiji, od strane ruskih dužnosnika je bilo javnih izjava i komentara kako im Siemens zaista treba, ali ako ne bude htio prodavati turbine, Rusija će ih kupiti od Amerikanaca, Japanaca, Iranaca ili će ih početi proizvoditi sama, kao dio strategije supstitucije uvoza.

Na kraju je na potpisivanju sporazuma Münchenu 18. prosinca direktor Siemensa, Joe Keser, ruskim partnerima rekao: “Zahvalan sam vam na povjerenju”.

„Stoga se trenutni dogovor treba promatrati ne samo u kontekstu krimskog skandala, već kao primjer obostrano korisne njemačko-ruske suradnje, koja se nastavlja zahvaljujući pragmatizmu gospodarstvenika s obje strane. A sankcije Europske unije, kao što vidimo, uopće ne ometaju ovakvu suradnju“, zaključuje Deutsche Welle.

DW