“Sirijska oporba” odustaje od mirovnih pregovora – Na potezu je Ankara

Jedva da je počelo, primirje u Siriji je ponovno u opasnosti. Naime, takozvana “umjerena oporba” je priopćila kako prekida pripreme za početak mirovnih pregovora o sirijskom sukobu, koji se trebaju održati u glavnom gradu Kazahstana, Astani. Na pregovorima bi, kao jamci mirovnog procesa, trebali sudjelovati i službeni predstavnici Rusije, Turske i Irana.

Među skupinama koje su odlučile bojkotirati pregovore je i takozvana “Slobodna sirijska vojska”, krovna organizacija velikog broja pobunjeničkih skupina.

Kako su priopćili čelnici 12 militantnih skupina, oni su se na ovaj korak odlučili “jer sirijska vojska krši uvjete primirja”.

Takozvana “umjerena oporba” je objavila priopćenje u kojem navodi da prekida sve kontakte po pitanju pregovora, sve dok sirijska vojska i saveznici službenog Damaska, posebice pokret Hezbollah, ne prestanu kršiti mirovni sporazum, postignut uz posredovanje Rusije i Turske.

Čelnici militanata takozvane “Slobodne sirijske vojske” traže da se u skladu s uvjetima primirja prekinu vojne operacije  u području Wadi Barada i Istočnoj Gouti u blizini Damaska.

Međutim, Damask je priopćio kako su u to području aktivne skupine koje nisu dio primirja i vojne operacije u tom području će se nastaviti. Sirijska vojska je odlučila vratiti nadzor nad Wadi Baradom, u blizini Damaska, kako bi vratila kontrolu nad izvorima pitke vode kojom se koristi više od pola milijuna ljudi u sirijskoj prijestolnici. Prije otprilike tjedan dana su teroristi skupine Al-Nusra Front, koja nije obuhvaćena primirjem, odbili prijedlog sirijske vlade da napuste područja Damaska i odu za Idlib.

Krajem prošlog mjeseca su teroristi izlili velike količine dizela u vodu koja iz doline teče prema Damasku, čime su izazvali humanitarnu katastrofu u gradu. Na kraju je sirijska vojska odučila osloboditi to područje. Prema sirijskim izvorima je su vladin snage i Hezbollah ušle u selo Ain Al-Fijah u kojem se nalazi najveći rezervoar pitke vode, dok izvori militanata negiraju ove tvrdnje.

U to su područje vladine snage poslale pojačanja i posebnu brigadu “Štit Qalamouna”, jer žele osloboditi susjedna sela Basima, Al-Husein i Ayn Al-Khadra, koja su teroristi pretvorili u svoje utvrde.

Jučer je ruski Centar za praćenje primirja izvijestio da je tijekom dana bilo 34 napada, a sva su granatiranja provele ilegalne oružane skupine.

Podsjetimo, 29. prosinca 2016. je ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio da je dogovoren sporazum o prekidu vatre na cijelom teritoriju Sirije. Dokument su potpisali predstavnici vlade Bashar Al-Assada i sedam glavnih skupina takozvane “naoružane oporbe”, koje uključuju više od 60 000 militanata.

Sporazum je stupio na snagu 30. prosinca, a mirovni proces bi se trebao nastaviti pregovorima u Astani.

Primirje u Siriji se ne odnosi na zabranjene terorističke skupine “Islamska država” i Al-Nusra Front, a ruski ministar obrane je rekao da će sve sirijske oružane skupine koje se ne prestati boriti automatski će postati “terorističke”, a protiv njih će se djelovati kao protiv militanata “kalifata” i Al-Nusra Fronta.

“Prerano je govoriti o šansama za uspjeh. Ruski neprijatelj i dalje nema jasan stav, te ponavlja zahtjeve režima”, rekao je jedan od vođa islamističkih skupina, Munir Al-Sayal, koji inzistira na tvrdnji “da se pregovori beskorisni, ako s vlasti neće ukloniti Bashara Al-Assada”.

“Ne samo naoružana oporba, koja sirijske vlasti optužuje za kršenje primirja, nego je i ruski predsjednik Vladimir Putin jednom rekao da je sporazum vrlo krhak. Daljnji razvoj događaja će pokazati hoće li biti sastanka u Astani. Treba imati na umu da ovo nije prvi prekid vatre, te da ga, kao i dosadašnja primirja, islamističke skupine mogu iskoristiti da popune svoje redove novim borcima i dobiju nova oružja”, podsjeća viši suradnik u Centru za arapske i islamske studije Ruske akademija znanosti, Boris Dolgov.

Po njegovom mišljenju, priopćenje “Slobodne sirijske vojske” može biti “u interesu Turske, koja otvoreno podržava tu skupinu i ne skriva želju da sruši Assada”.

“Zbog toga Turska možda i ne želi diplomatsko rješenje sukoba, nego dodatno ojačati oružane skupine koje kontrolira. Moguće je da Ankara pokušava iskoristiti Rusiju kao instrument za promicanje svojih interesa u Siriji. Sudjelovanje u pregovorima oružanih oporbenih skupina je nemoguće, jer su većina njihovih boraca strani plaćenici koji nemaju nikakvog utjecaja na sudbinu Sirije. Ako Slobodna sirijska vojska želi sudjelovati u pregovorima, onda i njeni borci moraju položiti oružje i zatražiti primjenu Zakona o oprostu”, zaključio je Boris Dolgov.

Nema sumnje i da će naoružani militanti i njihovi sponzori dati sve od sebe da diskreditiraju Moskvu i Ankaru u zajedničkom poslu, uvijek pod pretpostavkom da je turski predsjednik Erdogan cijelom procesu pristupio iskreno. Ako je tako, onda će Turska dati sve od sebe da se primirje održi i da se od terorista i stranih plaćenika konačno odvoje skupine “naoružane sirijske oporbe”.

Nakon današnjeg priopćenja takozvane “Slobodne sirijske vojske”, sada je na redu Ankara. Stav Moskve je nepromijenjen i, kao što je rekao general Sergej Šojgu, sve sirijske oružane skupine koje se ne prestanu boriti automatski će postati “terorističke”, a protiv njih će se djelovati kao protiv militanata “Islamske države” i Al-Nusra Fronta.