Izborna pobjeda Joea Bidena može dovesti do plinskog rata u Europi, kažu švedski mediji

Rusija je više puta naglasila da američki napor u vezi sa sankcioniranjem projekta Sjeverni tok 2 nije ništa drugo do stvaranja nelojalne konkurencije, koja krši međunarodno pravo.

Pobjeda Demokrata Joea Bidena na američkim predsjedničkim izborima održanim 03. studenog mogla bi rezultirati takozvanim ”plinskim ratom” u neposrednoj blizini Švedske, zbog cjevovoda Sjeverni tok 2, izvještava švedski dnevnik Svenska Dagbladet.

Vijesti tvrde da će Bidenov ulazak u ured vjerojatno promijeniti u pristupu Washingtona projektu. Novine su se prisjetile da je Biden, dok je bio američki potpredsjednik između 2009. i 2017. godine, tvrdio da će cjevovodi izgrađeni ispod Baltičkog mora učiniti Europu više ovisnom o ruskom plinu.

Svenska Dagbladet također je citirala izabranog predsjednika SAD-a koji je tada rekao da bi najbolja alternativa opskrbi ruskog plina u Europu mogle biti isporuke američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG).

Što se tiče Švedske, njezina je vlada odobrila izgradnju dijela cjevovoda Sjeverni tok 2 u švedskoj ekonomskoj zoni u lipnju 2018., pa je “pitanje već riješeno za Stockholm”, napominje list.

Međutim, na razini EU-a, tema i dalje izaziva kontroverze usred prijetnje američkim sankcijama protiv projekta, dodaje vijest, tvrdeći da politički, Sjeverni tok 2 može računati na kontinuiranu potporu njemačke vlade.

Primjedbe dolaze nekoliko dana nakon što je parlament u njemačkoj pokrajini Mecklenburg-Vorpommern izglasao inicijativu koju je predložila regionalna vlada za uspostavu posebne zaklade za zaštitu okoliša, koja bi zaštitila interese sudionika Sjevernog toka 2 od američkih sankcija.

Washington je prvi put nametnuo sankcije protiv projekta u prosincu 2019. godine, a točno godinu dana kasnije SAD su proširili restriktivne mjere, ciljajući sankcijama tvrtke koje pružaju usluge osiguranja i certificiranja za Sjeverni tok 2.

Nema promjene u pogledu stava Njemačke o Sjevernom toku 2 bez obzira na Bidenovo preuzimanje Bijele kuće, kaže Berlin.

Krajem prosinca njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas rekao je novinskoj agenciji Deutsche Presse-Agentur (DPA) da Berlin neće popustiti pritisku Washingtona u sporu oko Sjevernog toka 2 ni nakon prijenosa vlasti u SAD-u koji se treba dogoditi 20. siječnja.

Pozivajući se na Sjeverni tok 2, Maas je naglasio kako Berlin “ne treba razgovarati o europskoj suverenosti ako se to podrazumijeva kao da mi, Njemačka, radimo sve u budućnosti onako kako to želi Washington.”

Iako se Berlin nada poboljšanju američko-njemačkih veza pod Bidenom i dalje će ostati niz nesuglasica, uključujući pitanje Sjevernog toka 2, prema Maasu.

“Njemačka vlada neće promijeniti svoj stav o Sjevernom toku 2,” istaknuo je, dodajući, “važno je da smo usklađeni sa središnjim strateškim i geopolitičkim pitanjima, da smo na istoj strani polja.”

Po završetku, Sjeverni tok 2 bit će dvostruko duži cjevovod od Sjevernog toka 1, duljine 745 milja ili oko 1.200 kilometara, a godišnje će prenositi oko dva bilijuna kubičnih metara plina iz Rusije u Njemačku teritorijalnim vodama ili isključivim ekonomskim zonama Danske, Finske, Njemačke, Rusije i Švedske.

SAD i neki njihovi saveznici u Europi protivili su se projektu tvrdeći da će on povećati europsku ovisnost o ruskom plinu. Moskva negira optužbe, i tvrdi da je ovaj projekt čisto ekonomske prirode te poziva SAD neka ga ne politiziraju.