Sljedeći mjesec Putin i Xi puštaju u rad čudo inženjerstva, plinovod „Moć Sibira“

Iako se 2020. očekuje puštanje u rad plinovoda Sjeverni tok 2, koji zbog sukoba oko projekta u Europi ima veliku važnost, zaboravlja se da politika Moskve okretanja Istoku također daje rezultate, jednako važne, ako ne i više, ali bez svakodnevnih medijskih napisa.

Naime, divovska plinovodna mreža od 4000 kilometara, sposobna za transport do 61 milijardu kubnih metara prirodnog plina godišnje, od čega je 38 milijardi namijenjenog izvozu u Kinu, reklamirana je kao važna komponenta u rastućem strateškom partnerstvu između Rusije i Kine

Službena ceremonija puštanja u rad plinovoda „Moć Sibira“ bit će održana u prosincu, potvrdio je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Geng Shuang.

“Ovo je strateški rusko-kineski projekt suradnje u energetskom sektoru. Izuzetno je važan za produbljivanje globalne suradnje. Zahvaljujući naporima obje zemlje, očekuje se puštanje u rad plinovoda, a isporuka prvog plina započet će u prosincu. U vezi s tim, bit će održana ceremonija posvećena završetku projekta”, obraćajući se novinarima tijekom brifinga je rekao kineski glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova.

Geng je obećao da će daljnje pojedinosti biti dostupne kasnije.

Dan ranije, Jurij Ušakov, pomoćnik ruskog predsjednika, rekao je novinarima da će predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping sudjelovati u zajedničkom konferencijskom pozivu sljedećeg mjeseca za puštanje u rad plinovoda „Moć Sibira“.

Pet godina, 18 milijardi dolara i projekt je gotov

U svibnju 2014. su ruski plinski div Gazprom i China National Petroleum Corporation potpisali sporazum o izgradnji velikog novog cjevovodnog sustava za opskrbu ruskim plinom sjeveroistočne Kine. Tridesetogodišnji sporazum predviđa godišnju opskrbu azijskog industrijskog diva s oko 38 milijardi kubnih metara ruskog plina. Kao dodatnu prednost, plinovod će također moći transportirati desetke milijardi kubnih metara više na domaće tržište Rusije, na ruskom Dalekom istoku.

Naftovod će dovoditi plin iz dva plinska polja u istočnom Sibiru: Čajandinski u Jakutiji i Koviaktinski u regiji Irkutsk, a potonji bi trebao biti operativan 2021.

U dalekoistočnom ruskom gradu Habarovsku plinovod će se povezati s plinovodom Sahalin-Habarovsk-Vladivostok, a dio plina iz mreže se planira pretvoriti u LNG za izvoz u Japan. Trošak projekta uključuje ulaganja u protuvrijednosti od oko 12 milijardi dolara za izgradnju samog cjevovoda i još 6,7 milijardi dolara za ulaganja u proizvodnju plina.

Početkom ove godine Gazprom je najavio ambiciozne planove pokrivanja više od četvrtine kineskog uvoza plina do 2035. godine, što se događa uslijed sve veće potražnje za čistom energijom azijskog gospodarstva.

Plin se počeo upumpavati u mrežu „Moć Sibira“ krajem listopada. Tvrtka očekuje da će naftovod do 2025. dostići izvozni kapacitet od 38 milijardi kubnih metara.

„Moć Sibira“ je jedan od nekoliko glavnih projekata koji pokazuju rastuće političko i gospodarsko strateško partnerstvo Rusije i Kine.

“Moć Sibira” je najveći plinovodni projekt plinovoda u povijesti koji spajati Rusiju, najvećeg svjetskog izvoznika plina, s  Kinom, najvećeg svjetskog potrošača plina. Po cijeni od 20 milijardi dolara u Rusiji, očekuje se da će Kina u 30 godina kupiti plina u protuvrijednosti od 400 milijardi dolara.

„Projekt je dokaz da su obostrano korisna suradnja i miroljubiva koegzistencija dvije sile čvrst temelj za čuda od inženjerstva“, piše bloger Shuja Ali Khan.

VODEO: Plinovod „Moć Sibira“