Socijalne eksplozije, nejednakosti, nepovjerenje u vlade: MMF upozorava na post-Covid

MMF je izdao upozorenje objavljivanjem izvještaja u kojem se ističu opasne rastuće nejednakosti koje je pandemija tek pogoršala. Prema međunarodnoj organizaciji, takav bi fenomen vjerojatno mogao izazvati socijalne nemire. I ovo nije prvi put da spominje ovaj rizik. Analiza.

“Covid-19 je razotkrio i pogoršao postojeće nejednakosti u prihodima i pristupu osnovnim uslugama poput zdravstvene zaštite i cijepljenja.” Objavljeno 1. travnja, najnovije izvješće MMF-a nije šala. Pripremajući se za proljetne sastanke, institucija sa sjedištem u New Yorku izrazila je zabrinutost zbog posljedica pandemije na budućnost nacija.

Ne iznenađuje to što MMF utvrđuje da bi sve veće nejednakosti mogle imati trajne učinke na mnoge populacije. Djeca i mladi iz najsiromašnijih domaćinstava su posebno zabrinuti. Pogotovo jer će se unatoč nadama za izlazak iz krize povezanim s kampanjama cijepljenja utjecaj Covida-19 osjećati još nekoliko godina.

Erozija povjerenja u vlade

Prošlog siječnja Gita Gopinath, glavna ekonomistica Međunarodnog monetarnog fonda, održala je konferenciju za tisak koja nije bila optimistična. Objasnila je da će pandemija smanjiti svjetski bruto domaći proizvod (BDP) za 22 bilijuna dolara u 2020. i 2025. godini.

Još jedan glavni problem za najmanje kvalificirane radnike je fenomen digitalizacije koji se, poput nejednakosti u dohotku, ubrzao nakon pandemije. Što dodaje dodatne poteškoće za pristup poslu.

“U tom kontekstu, društva mogu doživjeti polarizaciju, eroziju povjerenja u vladu ili socijalne nemire. Ti čimbenici kompliciraju stvaranje politike i predstavljaju rizike za stabilnost i funkcioniranje društva”, kaže MMF.

Stručnjaci fonda upotrijebili su metaforu koja se odnosi na cijepljenje protiv Covida. Prema njima, “vlade moraju svima pružiti poštenu” dozu “pristupa osnovnim uslugama. Ako ne, mogu li izbiti pobune? Ovu su hipotezu već spomenula 3. ožujka na blogu MMF-a trojica istraživača.

U članku pod naslovom “Društveni utjecaji pandemije”, Sophia Chen, Nan Li i Philip Barrett raspravljaju o mogućim velikim socijalnim nemirima koji dolaze: “Vremenom se povećava rizik od nereda i antivladinih prosvjeda. Uz to, studija naglašava povećani rizik od velike vladine krize – događaja koji prijeti rušenjem vlade i koji se obično događa dvije godine nakon ozbiljne epidemije.”

Čini se da se Marlène Schiappa također plaši najgoreg

S francuske strane, Le Canardenchaîné bacio je bombu u svoje izdanje od 24. veljače. Satirični tjednik tvrdio je da je Marlène Schiappa, zamjenica ministra odgovorna za građanstvo, predvidjela vrijeme postpandemijskog nasilja. “Era nakon Covida pretvorit će se u kataklizmu. Krivnja ljudi koji će se naglo opustiti”, izjavila je. I predvidjeti “alkoholne kome”, “silovanja”, “nasilje svih vrsta”, “trajni ekscesi” i “širenje sukoba”. Brzo je demantirala komentare na svom Twitter računu.

Palmipeda je, međutim, tvrdila da je tamo čak i upotrijebila citat žutih prsluka kojima navodno predviđa povratak. “S njima bismo mogli imati francusku verziju invazije na Kapitol”, navodno je rekla, misleći na uvod stotina pro-Trumpovih aktivista u srce američke demokracije prošlog siječnja.

Pitanje javnih financija

Žuti prsluci nastavljaju se pojavljivati ​​na ulicama Pariza vikendom. Ako je njihova mobilizacija u ovom trenutku nesrazmjerna onoj što je mogla biti krajem 2018. godine, François Boulo, odvjetnik i glasnogovornik pokreta u Rouenu, upozorava da bi francuski socijalni „ekspresni lonac“ pod pritiskom mogao eksplodirati u bliskoj budućnosti.

Osoba žutih prsluka, jedva da se usudila koristiti kontroverznu usporedbu koju je Emmanuel Macronupotrijebio prošle veljače. Iako ga je Atlantic Coucil pozvao da se izrazi o teškoj društvenoj klimi koja je teška u mnogim zapadnim demokracijama, stanar Elizejske palače uspostavio je vezu između kretanja žutih prsluka i invazije na Kapitol pro-Trumpa. “2018. u Francuskoj, 2021. u Sjedinjenim Državama: ovo je doista novo nasilje u našim demokracijama, uglavnom povezano s tim društvenim mrežama”, rekao je Emmanuel Macron.

Projekcija na koju je François Boulo uzvratio:

“Macronove riječi još jednom pokazuju podjelu između neoliberalne i populističke elite. “Normalni ljudi” su ljudi koji još uvijek žive prilično dobro.”

Već 18. svibnja 2020. i još uvijek za našim mikrofonom, François Boulo planirao je električna društvena vremena kada su Francuzi tek izašli iz svog prvog lockdowna:

“Vrlo vjerojatno ćemo biti svjedoci pravom puču u Francuskoj. Pogotovo ako, kada će se ekonomska drama najjače osjetiti, Macron zadrži svoj softver koji se sastoji u tome da plaća srednje klase i siromašne, a ne ultrabogate. Ako bude tako, mislim da će se to vrlo loše završiti.”

Što se tiče stručnjaka MMF-a, napominjemo da je pandemija oslabila javne financije mnogih država koje će morati povećati svoje prihode i učinkovitije trošiti svoje resurse. Osim onih koji se suočavaju s pitanjem fiskalnih poticaja, izbori se drastično razlikuju od jedne do druge nacije. Sjedinjene Države izvlače sulfat likvidnosti s poticajnim planom od 1900 milijardidolara, koji vidi kako američka kućanstva izravno primaju čekove savezne vlade. Uz to, predsjednik Joe Biden želi uložiti dodatnih 2000 milijardi dolara u infrastrukturu zemlje.

U Europi plan poticaja od 750 milijardi eura, ogorčeno dogovoren između 27 zemalja u ljeto 2020., još uvijek nije ratificiranod svih država članica. Gost jutra CNewsa ovog 2. travnja, francuski ministar gospodarstva Bruno Le Maireverbalno je napao “države poput Njemačke koje su dovele do dodatnih odgoda, budući da je njemački Ustavni sud zadužen za donošenje odluke mora li se taj novac isplatiti ili ne”.

“Francuzima sam obećao da će europski novac stići početkom ljeta, početkom srpnja. Volim što mogu ispuniti svoja obećanja i volio bih da Europa shvati da jedva čekamo da imamo taj novac, da se postupci moraju ubrzati i da se povijest ne ponavlje”, nervira se šef Bercyja .

Francuska teži prema financijskoj strogoći?

Što je zadalo dodatan udarac europskom gospodarskom oporavku kojem se nestrpljivo nadaju kućanstva u najnepovoljnijim uvjetima? U međuvremenu, što se tiče Francuske, Emmanuel Macron tamo je otišao sa svojim vlastitim planom poticaja, čiji iznos iznosi 100 milijardi eura, nesrazmjerno onome što se radi preko Atlantika, čak i uzimajući u obzir razliku u broju stanovnika.

U ruskom programu Europe Express na Sputnjiku, ekonomist Jacques Sapir nedavno je istaknuo da je, prema njegovim izračunima, Washington odlučio staviti protuvrijednost od 14.000 eura u proračunske izdatke po stanovniku, protiv 4.000 za Njemačku i 2.700 za Francusku. Ne iznenađuje, i poput mnogih njegovih kolega, Jacques Sapir smatra fiskalni poticaj stvoren u Parizu preslabim.

Vlada bi čak mogla krenuti i suprotnim putem. To mu je suštinski predložila Komisija za budućnost javnih financija na čelu s Jeanom Arthuisom, bivšim ministrom gospodarstva Jacquesa Chiraca. Ovo preporučuje bolju kontrolu javne potrošnje, što su dvojica stručnjaka s Instituta Rousseau nazvali pozivom na financijskustrogoću.

Takav izbor riskirao bi veliku težinu najsigurnijih kućanstava te podigao temperaturu termometra socijalnog prosvjeda jedan korak dalje. Sve dok se živa previšene popne?