Soros ne krije zašto daje 500 milijuna dolara za imigrante

Članak kojeg je otprilike nakon dogovora Angele Merkel s Turskom o zatvaranju imigrantske jugoistočne ”balkanske rute” objavio portal Zero Hegde prošao je prilično nezapaženo. Iako su do sada razotkrivene, ali ne i objavljene, sve laži o humanosti Europske unije, koja ”može i mora primiti imigrante s Bliskog istoka i sjevera Afrike”, sve treba ponavljati iznova, dok ljudi ne shvate da nisu problem izbjeglice, nije problem islam, nije problem čak ni imigracija, kada bi sve što se govori bila istina. Ali to nije tako, što potvrđuju dokumenti milijardera Georga Sorosa i njegovih dužnosnika. Ovi dokumenti dokazuju tri važne činjenice.

1. Sjedinjene Američke Države, ne samo George Soros, stvaraju pretpostavke za taj fenomen. S jedne strane narodima takozvanog ”Trećeg svijeta” nastavljaju nametati načela slobodne trgovine, koja paraliziraju potencijal za njihov razvoj u vlastitim zemljama. S druge strane se te zemlje politički destabiliziraju, čime se uzrokuje bijeg milijuna ljudi iz Afrike i Azije, tako neprirodno da je čak i Soros ovaj egzodus nazvao prisilnom, iako nije htio imenovati one koji tu silu provode. Nije ni morao. To su strategije američkih administracija, globalizacija i  Washingtonski konsenzus koji je doveo do ”Arapskog proljeća”. Ogroman postotak ljudi koji su odlučili doći u Europu to nikada ne bi učinio da se nije provodio plan koji je destabilizirao arapske narode takoreći od Maroka do Iraka, ali i šire, sve do Pakistana i udaljenih azijskih područja. Uzrok nisu nužno bili samo ratovi, koji su razorili Libiju, Siriju, Irak, Afganistan i Jemen. Jednak učinak su imali i drugi oblici uplitanja u unutarnje poslove suverenih naroda. Sve je na kraju rezultiralo ”viškom” desetina milijuna ljudi, koji zbog rata ili neimaštine nisu imali drugog izbora nego pobjeći.

2. Sjedinjene Američke Države osiguravaju koridore migracijskih tokova, dopuštajući krijumčarima da u miru obavljaju svoje ”poslove”, a posrednici su od strane Washingtona financirane nevladine udruge.

3. Treće, ali ne manje važno, jest činjenica da SAD paraliziraju obrambene sposobnosti europskih država, koje u okviru EU i NATO pakta gube ostatke ostataka suvereniteta, a na drugoj strani se manipulira javnim mnijenjem s idejom migracije kao novom normalnosti i prirodnim procesom.

Zapravo, migracija kao ”nova normalnost” podrazumijeva povratak nomadskom načinu života u paleolitiku, što je u ideološkom smislu  prilično tužno, za imigrante i autohtone zajednice koje ih prihvaćaju.

Iz djelovanja Zaklade Otvoreno društvo je jasno da su masovne migracije oružje u preciznom imperijalnom destabilizacijskom projektu. Teškoća reagiranja na taj fenomen stoga ne proizlazi iz njegove složenosti ili prirodne neodrživosti, još manje iz njegove racionalnosti ili humanitarne nužnosti, nego o pružanju otpora silama koje otpor ne trpe.

Soros ulaže 500 milijuna dolara u europske izbjeglice i migrante i objašnjava zašto. Potvrđujući još jednom kako vuče konce europske izbjegličke krize, pišući za The Wall Street Journal, George Soros je rekao da će uložiti 500 milijuna dolara za potrebe migranata i izbjeglica.

Ulaganja od strane Sorosa su navodno odgovor na inicijativu bivše Obamine administracije ”Poziv na akciju” (Call to Action), koja je tražila od američkih kompanija da riješi imigrantsku krizu.

Utemeljitelj Zaklade Otvoreno društvo  je izjavio i kako će svoje investicijske planove provoditi u uskoj suradnji s Uredom visokog povjerenika za izbjeglice  Ujedinjenih naroda i Komisijom za međunarodnu pomoć.

Međutim, ova najava dobro informiranim čitateljima nije bila iznenađenje, budući da je DC Leaks otkrio Soroseve dokumente koji otkrivaju planiranje europske izbjegličke krize.

Prema jednom od dokumenata, europska izbjeglička kriza bi trebala biti prihvaćena kao “nova normalnost”, a za Sorosevu organizaciju kriza znači “nove mogućnosti da se utječe na imigracijske politike na globalnoj razini”.

Anna Crowley, službenica programa Zaklade Otvoreno društvo, i stručnjakinja za program Katin Rosin, napisale su memorandum pod naslovom “Pregled upravljanja i provedbe migracijskih tokova”.

Memorandum u devet stranica identificira tri ključne točke:

1. Zaklada Otvoreno društvo je uspješno utjecalo na globalnu politiku imigracije.

2. Europska izbjeglička kriza predstavlja za organizaciju ”novu priliku” da utječe na politiku globalne migracije

3. Izbjeglička kriza je ”nova normalnost”

Kao što u uvodu pišu autorice, jedan od ciljeva memoranduma je “razmatrati učinkovitost pristupa koji se koristi za postizanje globalnih promjena”.

Dio pod nazivom ”Naš rad” opisuje kako su, sa što manje transparentnosti, američki ‘think tankovi’ radili zajedno s ”liderima sektora u oblikovanju migracijske politike i utjecaju migracije i načina na koji je nametnuta i upravljana  na regionalne i globalne procese”.

U poglavlju pod naslovom ”Naše ambicije” autori objašnjavaju: ”Naša pretpostavka da se uključimo u poslove vezane za upravljanje migracijom je, osim ublažavanja negativnih učinaka u provedbi, također podržati aktere iz tog područja koji aktivno pokušavaju mijenjati politiku, vlasti i pravila koja reguliraju migraciju”.

Anna Crowley i Katin Rosin pišu: ”Mi vjerujemo da napredak na regionalnoj i međunarodnoj razini može generirati impuls koji će dovesti do političkih promjena ili reformi postojećih pravila na nacionalnoj razini. Namjerno smo izbjegli pojam “globalno upravljanje”, jer nema jedinstvenog globalnog sustava za upravljanje migracijama.”

U drugom dijelu memoranduma pod nazivom “Naše mjesto” se navodi: “Ubrzo je Međunarodna inicijativa za imigracije identificirala nekoliko organizacija sposobnih za globalno i transnacionalno uključivanje u migracije, nadmašivši nacionalne razine zajedničkim radom s Međunarodnom inicijativom za migracije”.

”Ove organizacije su veliki i važni “think tankovi” poput Instituta za migracijske politike (MPI) i mreže kao što su Međunarodna koalicija za otkrivanje (IDC)”, navode autorice, ali dodaju kako je Zaklada Otvoreno društvo ponekad kritizirana zbog svoje bliskosti vladama, no njezino fleksibilno financiranje joj je omogućilo da zadrži određeni stupanj neovisnosti od vlada kojima daje savjete.

Memorandum također ističe da je ”Međunarodna inicijativa za migracije” odigrala ključnu ulogu u utjecaju na ciljeve dva nova podređena fonda, Europskog programa za integracije i migracije i tijela Zajednički sustav europskog azila (CEAS), nadležan za pritvaranje useljenika.

Ono što je najvažnije, dokument objašnjava kako je europska izbjeglička kriza otvorila vrata Sorosevoj organizaciji da dodatno utječe na sveobuhvatnu imigracijsku politiku.

Autorice smatraju “kako trenutna izbjeglička kriza stvara prostor za preispitivanje upravljanja migracijama i međunarodnog režima izbjeglica”.

Autorice također objašnjavaju kako trenutna kriza nudi “nove mogućnosti” da se utječe na imigracijsku politiku na globalnoj razini.

“Aktualna situacija predstavlja nove mogućnosti za globalne reforme u upravljanju migracijama kroz postojeći multilateralni sustav ili ujedinjujući više aktera da razmišljaju inovativno. Naš interes i dugogodišnja investicija u globalni posao nam omogućuju da imamo mnoge prave partnere i da pomognemo drugima da se kreću u ovom prostoru.”

Dokument kaže i “kako izbjeglička kriza nudi nove mogućnosti za koordinaciju i suradnju s drugim bogatim donatorima”.

Dakle, europska izbjeglička kriza je planirana i pripremljena ne samo od Soroseve organizacije, nego i drugih koji će imati koristi od promjena u ”regionalnom upravljanju” migracijama, iako se time vrši udar na njihov suverenitet, poput Grčke, kada je njezin suverenitet bio podvrgnut volji onih koji su osmislili i proveli ovaj plan.

Prema dokumentu, nije nikakvo iznenađenje da donositelji političkih odluka o imigraciji moraju prihvatiti izbjegličku krizu kao “novu normalnost”.

Jedan od zaključaka navedenih u bilješci jest “prihvaćanje sadašnje krize kao nove normalnosti i premašivanje čiste potrebe za reagiranjem”.

U svjetlu gore navedenog, jasno je da su Soros i Otvoreno društvo, koji su već uložili stotine milijuna u preoblikovanje Europe, tako da se ostvari ”globalno upravljanje”, iako se taj termin izbjegava. Prvo su im odlučili stvoriti uvjete nemoguće za život, a zatim potaknuti egzodus milijuna ljudi u Europu.

Oni će i dalje davati novac kako bi se olakšao ulazak migranata i izbjeglica u Europu, čak i ako time štete Angeli Merkel, čiji je kolaps u anketama bio najveće iznenađenje od kada je Soros za generacije koje dolaze isplanirao preoblikovati lice Europe. Sada se ova hobotnica usredotočila na Ameriku, čak i ostatak svijeta, naravno, gdje joj je omogućen pristup.

Zašto investirati 500 milijuna dolara u imigrante?

Svijet je uznemiren naglim porastom prisilne migracije. Deseci milijuna ljudi se kreću, bježe iz svojih zemalja i traže bolji život negdje drugdje. Neki su pobjegli iz rata ili represivnog režima, drugi od ekstremnog siromaštva, tražeći mogućnost ekonomskog napretka za sebe i svoje obitelji.

Kako vlade moraju igrati vodeću ulogu u ovoj krizi i rješavati je kroz stvaranje odgovarajuće infrastrukture za migrante i izbjeglice, odlučeno je ”kako je ključno iskoristiti moć privatnog sektora”. Danas se vodeći ljudi privatnog sektora pridružuju Ujedinjenim narodima i ”traže rješenje za problem”, iako je unaprijed određeno tko će što raditi.

Soros je odlučio izdvojiti 500 milijuna dolara za ulaganja koja se posebno bave potrebama migranata, izbjeglica i zajednicama domaćina. On planira uložiti u nove ili već konsolidirane tvrtke, a cilj mu je, navodno, ”tražiti dobre investicijske ideje koje pogoduju imigrantima iz cijelog svijeta”.

”Sve investicije koje napravimo pripadaju mojoj neprofitnoj organizaciji. One su dizajnirani tako da budu uspješne, jer želim dokazati kako privatni kapital može igrati konstruktivnu ulogu u pomaganju imigrantima, a svi profiti će financirati programe Zaklade otvoreno društvo, uključujući programe koji će pomagati migrantima i izbjeglicama”, napisao je George Soros.

”Kao prvaci civilnog društva, pažljivo ćemo brinuti da naša ulaganja dovedu do proizvoda i usluga koji će zaista pomagati migrantima i zajednicama domaćina. Također ćemo usko surađivati s organizacijama kao što su Ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice i Međunarodno povjerenstvo za pomoć. Naš je cilj koristiti inovacije za javno dobro koje samo privatni sektor može razviti. Nadam se da će moja predanost inspirirati druge investitore da slijede istu misiju”, zaključio je ”prvak civilnog društva” George Soros.