Specijalna radna grupa za borbu protiv „radikalizacije“ na Telegramu

Njemačka policija kaže da „radikalizovani“ kritičari vlade i vakcina koriste platformu za zavjeru.

Telegram se koristi za ciljanje vladinih zvaničnika, naučnika i ljekara zbog njihovog postupanja sa pandemijom Covid-19, saopštila je u srijedu njemačka Federalna kancelarija kriminalističke policije (Bundeskriminalamt, BKA).

BKA je optužila platformu za šifrovanu razmjenu poruka da je postala „medij za radikalizaciju“ i najavila je obračun.

„Posebno je pandemija koronavirusa doprinijela tome da se ljudi radikalizuju na Telegramu, da prijete drugima, pa čak i da objavljuju pozive na ubistvo“, rekao je predsjednik BKA Holger Munch u saopštenju.

„Vladavina prava mora odlučno da se suprotstavi ovom zabrinjavajućem razvoju događaja. Cilj nam je da radimo sa Telegramom, ali ćemo preduzeti mjere čak i ako Telegram ne sarađuje“, dodao je on.

Kao dio ovog napora, BKA je uspostavila radnu grupu za istragu korisnika koji postavljaju takav sadržaj na platformu, sa ciljem da ih identifikuje i krivično goni. Zajedno sa agencijama kriminalističke policije njemačkih saveznih država, BKA će takođe tražiti saradnju Telegrama u istrazi „politički motivisanog zločina“ i odobravanju njegovih „prijedloga za brisanje“.

BKA je prošle nedjelje objavila da je broj „političkih zločina“ u Njemačkoj prošle godine porastao najbrže u posljednjih 20 godina, okrivljujući uglavnom one koji su se protivili zatvaranju Covid-19.

Prošlog mjeseca, policija u državi Saksonija sprovela je nekoliko racija nakon medijskih izvještaja da su neki korisnici Telegrama, za koje je AP pisao da dijele „odbijanje vakcinacije“ i vladinu politiku o korona virusu, razgovarali o planovima za ubistvo guvernera Michaela Kretschmera i drugih.

Opisujući sebe kao „najveću svjetsku nezavisnu platformu za razmjenu poruka“, Telegram su 2013. osnovali ruski državljani Pavel i Nikolaj Durov. Sada se nalazi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i dosljedno odbija zahtjeve za cenzurom, bilo od Rusije, SAD ili bilo koga drugog.

„Telegram pozdravlja mirnu debatu i proteste, ali naši Uslovi korištenja usluge izričito zabranjuju distribuciju javnih poziva na nasilje“, objavio je Durov u januaru 2021., usred poziva na povećanu cenzuru na internetu nakon nereda u Kapitolu u SAD.

„Građanski pokreti širom svijeta oslanjaju se na Telegram kako bi se zauzeli za ljudska prava bez pribjegavanja nanošenju štete“, rekao je Durov i dodao da se moderatori platforme bore protiv „sadržaja koji direktno podstiče nasilje“.

Telegram je od tada postao popularan širom svijeta, pridobivši 70 miliona korisnika u jednom danu u oktobru prošle godine, kada su se srušili Facebook, WhatsApp i Instagram.