Sporazum SAD-Kina: „Dogovorili smo se da se u budućnosti trebamo dogovoriti“

SAD i Kina su u srijedu potpisale prvu fazu Sporazuma o trgovinskom partnerstvu. Vijest se može tumačiti tako da ulijeva nadu da će dvije zemlje okončati trgovinski rat, ali u ovom dijelu još uvijek nema značajnijih popuštanja na najvažnijim frontama tekućeg trgovinskog rata. Dobra je vijest da možda neće biti novih carina, ali to ovisi o razvoju pregovora.

Prva faza trgovinskog sporazuma je tek uvod u smanjivanje napetosti. Kina se potpisom na sporazum obvezala kupiti 200 milijardi dolara američke robe u sljedeće dvije godine kako bi bar nešto smanjila trgovinski suficit koji ima s tom državom, a Peking je pristao i strože nadzirati slučajeve navodne krađe intelektualnog vlasništva.

Kina se složila kupiti sljedeće dodatne robe i usluge u vrijednosti 200 milijardi američkih dolara tijekom sljedeće dvije godine, što je više početne vrijednosti uvoza iz Sjedinjenih Država koji je 2017. iznosio 186 milijardi američkih dolara.

To uključuje kupnju dodatne proizvedene robe za 78 milijardi američkih dolara, dodatne kupnje energije za 52,4 milijarde dolara, dodatne kupovine poljoprivrednih proizvoda za 32 milijarde USD i usluga u vrijednosti od 38 milijardi američkih dolara. Napominjemo, rok kupnje je dvije godine, na jednogodišnje razdoblje.

SAD su smanjile carine na neke proizvode iz Kine, ali ne sve. Ukinute su carine koje su stupile na snagu prošlog mjeseca. Trump je potvrdio namjeru za smanjenje carina od 15 do 7,5 posto za 120 milijardi dolara vrijedan uvoz kineskih proizvoda. No sporazum će i dalje ostaviti carine na 250 milijardi američkih dolara vrijednog kineskog izvoza u SAD.

Carine od 25% na kinesku robu vrijednu čak 360 milijardi dolara su ostale, kao i kineske na američku robu. Dva dana prije potpisivanja sporazuma je američko ministarstvo financija odustalo od imenovanja Kine kao „valutnog manipulatora“.

Američki predsjednik Donald Trump je rekao da dvije zemlje “zajednički ispravljaju pogreške iz prošlosti”, a sporazum je pohvalio i zamjenik kineskog premijera Liu He, koji ga je i potpisao. Kina se obvezala kupiti poljoprivredne, industrijske i energetske proizvode te usluge. Većina američkih i zapadnih analitičara općenito ističe Trumpa kao „pobjednika sporazuma“, jer bi trgovina „morala pomoći farmerima i radnicima“.

Međutim, Bloomberg je istaknuo da je Kina pristala kupiti naftu i soju, ali na njih nije ni ukinula ni snizila carine, što će maksimalno otežati realizaciju tih točaka ugovora. Brojna pitanja, poput navodnih „nelegalnih“ subvencija koje Kina daje svojim izvoznicima ili statusa tehnološkog giganta Huaweija u Sjedinjenim Državama nisu dio trgovinskog sporazuma.

Peking se obvezao da će za dvije godine kupiti dodatnih 52,4 milijarde dolara energije iz Sjedinjenih Država, ali Kina još nije ukinula carine ni na naftu ni na američki LNG, zbog čega su isporuke američkog ukapljenog plina toj zemlji prošle godine potpuno prekinute.
“25 posto kineskih carina na američki LNG, koje su povećale cijenu američkog plina više od spot cijena i ograničile prodaju, ostaju na snazi dok Peking i Washington kreću u pregovore o drugoj fazi trgovinskog sporazuma”, izvijestio je Reuters.

“Povećati američki uvoz LNG-a u Kinu bit će izuzetno težak posao, ako carine ostanu”, rekao je Gavin Thomson, potpredsjednik tvrtke Wood Mackenzie za Aziju i Pacifik.

Jenny Young, direktorica kineskog energetskog odjela za IHS Markit, vjeruje da će kineska vlada ipak ukinuti carine ili će ih smanjiti, ali samo kad započnu isporuke. Jer čak i bez carina je američki LNG sada skuplji od bilo kojeg drugog plina za 55 do 90 dolara za tisuću kubnih metara.

Nekoliko kineskih trgovaca kazalo je za Reuters da prije sklapanja ugovora o ukapljenom prirodnom plinu iz Sjedinjenih Država još moraju promatrati situaciju.

“Osobno ne mislim da će Sjedinjene Države ukinuti ili ozbiljno smanjiti svoje carine na kinesku robu, što znači da Kina neće ukinuti carine”, anonimno je za Reuters izjavio predstavnik jedne trgovinske tvrtke.

Da pojasnimo, Kina je potpisivanjem privremenog trgovinskog i gospodarskog sporazuma sa Sjedinjenim Državama obećala povećati nabavu LNG-a, nafte, naftnih derivata i ugljena u dvije godine za 52,4 milijarde dolara, odnosno za 18,5 milijardi dolara u 2020. godini i 33,9 milijardi dolara 2021. Kineske tvrtke za ove iznose mogu otkupiti ukupni godišnji iznos američkog LNG-a. Stoga se stručnjaci pitaju treba li to Kini?

Možda Peking kupuje vrijeme ili se, uoči američkih izbora, igra s predsjedničkim ambicijama Donalda Trumpa. Sljedeće godine SAD će povećati proizvodnju LNG-a za 29 milijardi kubnih metara, a kupovina za 6,2 milijarde dolara po trenutnim cijenama u Aziji iznosit će više od 10% potrošnje u Kini.

Ovdje imamo zanimljivu situaciju, barem u energetskom dijelu sporazuma. Ako Kina ispoštuje stavku u kupnji energenata iz Sjedinjenih Država, američki izvoznici neće imati ukapljenog plina za druge kupce i europsko tržište ostaje potpuno slobodno, a to znači da Gazprom i Novatek gotovo da neće imati konkurenata. Naravno, ovo će dovesti do manje zainteresiranosti Kine za nove plinske projekte iz Rusije. Ali kupnja ruskog plina i nafte od strane kineskih partnera ionako obara sve rekorde. Ne zaboravimo ni nikada obustavljen uvoz iranske nafte po povlaštenim cijenama u Kinu.

S druge strane, ako Kina ne ukine carine na američke energente i oni ostanu skuplji od ruskih, iranskih, iračkih i od ostalih kineskih dobavljača, Rusija će se boriti sa Sjedinjenim Državama za europsko tržište, ali će imati odriješene ruke za nove projekte na kineskom tržištu, koji će uvećati trenutne količine ruskih isporuka plina u Kinu.

Ovo je samo jedan detalj sporazuma ispisanog na 96 stranica i potpisanog od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa, te zamjenika kineskog premijera Liu Hea.

Stoga, pričekajmo nekoliko dana ili tjedana da vidim u kojem će se smjeru razvijati situacija s pregovorima oko druge faze, jer je u srijedu potpisani sporazum „kozmetičke prirode“ i poruka da su se dvije stane „dogovorile da bi se u budućnosti trebale dogovoriti“ oko Sveobuhvatnog trgovinskog sporazuma između Washingtona i Pekinga.

China Briefing