Strategija Rusije za obuzdati Baltik

Nije istina da Ruska Federacija ne radi na slabljenju baltičkih država, ali ne namjerava ispaliti niti jedan metak da ih dovede u bezizlaznu situaciju.

Osim što zdušno rade na samouništenju, prije svega zbog egzodusa radno sposobnog i visoko kvalificiranog stanovništva u Europsku uniju, zbog čega im prijeti demografski nestanak, antiruska histerija i vječito zazivanje NATO pakta u pomoć Litve, Latvije i Estonije je neminovno dovelo do odgovora Kremlja. No, on ipak neće biti vojni.

Litvi, Estoniji i Latviji zbog depopulacije prijeti nestanak

Prvo je u listopadu prošle godine, kada je bilo jasno da će se NATO trupe rasporediti u baltičkim zemljama, Rusija donije odluku o ekonomskom slamanju baltičkih država. Odlučeno je da “agresiju” u regiji dijelom provedu ruske željeznice. Naime, Baltik živi na račun europskih kredita i od tranzita robe iz Rusije i u Rusiju. S europskim kreditima Rusija nema nikakve veze, ali što se tiče tranzita, može zaobići baltičke zemlje. Prvo će se željeznice u transportu bjeloruskih naftnih derivata preorijentirati na ruske luke, a Minsk će za ovaj posao dobiti popust od 25%. No, posao s Bjelorusijom je samo dio šireg plana.

U listopadu 2016. su bivši “ruski partneri” upozoreni kako “nije isključeno da Rusija u potpunosti odustane od teretnog tranzita preko luka u baltičkim zemljama, uključujući i Litvu”.

Litvanci su već izračunala da će gubici zbog ove odluke Moskve biti 200-250 milijuna eura godišnje, a za zemlju koja odumire je to važan novac.

Svidjelo se to baltičkim zemljama ili ne, Rusija ih neće napasti, a rusko vodstvo je sebi postavilo veliki politički cilj i od 2020. sva ruska roba, bez izuzetka, ne smije prolaziti kroz baltičke luke.

Možda je za neke ovo “podlo” od strane Rusije, ali zaslužuju li Litva, Letonija i Estonija bolje? Konačno, niti ih netko napada, niti kani napasti, kako u Vilniusu, Rigi i Tallinnu tvrde još od početka ukrajinske krize.

Bivši šef ruske predsjedničke administracije, specijalni predstavnik Kremlja za okoliš i promet, Sergej Ivanov, na sastanku s najvećim ruskim prijevoznicima je iznio zapovijed na razini države:

“Sva domaća roba koja se pretovara u baltičkim lukama od 2020. godine će biti usmjerena isključivo na ruske luke i o tom pitanju nema diskusije.”

Dakle, nijedan ruski teret od 2020. ne bi trebao proći kroz Litvu, Letoniju i Estoniju.

Nikolaj Tokarev, predsjednik tvrtke “Transneft”, priopćio je ruskom predsjedniku Putinu da Rusija nastavlja preusmjeravanje opskrbe naftnih proizvoda za izvoz iz baltičkih luka u vlastite teretne luke u Lenjingradskoj regiji.

“U skladu sa zahtjevom vlade, mi preusmjeravamo teretni promet iz baltičkih luka Ventspils i Riga u naše baltičke luke Ust-Luga i Primorsk, kao i na Novorosijsk”, rekao je u listopadu Tokarev.

Ova odluka znači da Rusija dosljedno kida sve veze s baltičkim državama, ali je tranzit samo dio plana. Na red je došla i diversifikacija opskrbe plinom, gdje je toliko hvaljeni LNG terminal u Litvi trebao biti simbol pobjede nad ruskim kompanijama koje Europskoj uniji isporučuju prirodni plin. No, uz odustajanje od tranzita, LNG podružnica Gazproma kreće u osvajanje Baltika.

Novi udar na baltičke države – Rusija LNG mrežu na Baltiku

Ruska tvrtka “LNG-Gorskaja” priprema ambiciozan projekt, zbog kojega će baltičke države na kraju biti ovisne o Rusiji. Dakle, opet nema oružja, nema nuklearnih bojevih glava, stotina tisuća vojnika,… nema ničega od onoga što slušamo od početka ukrajinske krize.

Prošli mjesec je priopćeno da je ruska tvrtka “Kriogaz“, koju kontrolira “Gazprombank“, počela osvajati tržište ukapljenog prirodnog plina za baltičke zemlje. Vijest je potvrđena kada je “Megastar”, prvi ruski brod za prijevoz ukapljenog plina, isplovio iz luke Tallinn.

Time je ruska kompanija napravila prve korake na baltičkom LNG tržištu, što može imati dugoročne posljedice. Na kraju se ispostavio da se radi o zaista grandioznom planu.

Kompanija “LNG-Gorskaja” je odlučila ne samo pratiti “Kriogaz”, nego razvijati uspjeh ove tvrtke i planira zaokružiti sve baltičke zemlje mrežom LNG terminala, prema kojima će onaj u Litvi izgledati kao kap u moru.

Upravo su mediji Litve odmah skrenuli pozornost na činjenicu da će nova infrastruktura biti neka vrsta mreže opskrbe plinom svega u Europskoj uniji što radi na plin.

Za sada su novi terminali mali, ali u okviru ruskog “svebaltičkog” projekta se već tvrdi kako će Rusija preuzeti monopol nad energijom u regiji. Ruska LNG mreža ima potencijal da postane jedinstveni projekt, koji će dodatno povećati ovisnost baltičkih država o ruskom gorivu.

Zbog toga gospodarstva zemalja u regiji u budućnosti na samo da se neće moći oslobode energetske ovisnosti o Rusiji, nego će biti primorane raditi u interesu Ruske Federacije.

Naravno, nova ruska baltička LNG infrastruktura, terminali i flota brodova koji će prevoziti ukapljeni plin, mogu biti ozbiljan udarac neovisnosti gospodarstava zemalja u regiji, prije svega u smislu prijevoza LNG-a Baltičkim morem.

Važno je napomenuti kako su u posljednjih nekoliko godina u EU, kako bi se sačuvao okoliš, sve češća alternativna goriva. Dio ovog trenda je izgradnja novih transportnih brodova koji prevoze LNG, što je posao koji obećava ogroman profit u budućnosti, kako od rada plinskih terminala, a možda i više od zarade velike flote.

I za kraj, čak i ruski portal New Inform, koji dijelom citira baltičke medije, koristi riječ “monopol”. Zašto se ista stvar, ako to čine Europska unija i SAD, naziva “poslom usmjerenim na diversifikaciju opskrbe ili energetsku neovisnost”, a kada u Moskvi odluče izgraditi mrežu LNG terminala i flotu brodova za prijevoz ukapljenog plina, onda “Rusija želi uspostaviti monopol”.

Uostalom, tko brani Norveškoj, Danskoj, Velikoj Britaniji ili Sjedinjenim Državama da rade isto? Nitko pojma nema i ne želi o tome misliti. Vjerojatno brojne zelje EU, Velika Britanija, Norveška i SAD misle da im se to ne isplati.

Isplati li se Rusiji? Vjerojatno da. Jer prema najnovijim informacijama se LNG terminali grade u blizini luke Ust-Luga. U Murmansku se gradi novo brodogradilište za velike off shore strukture i plutajuća LNG postrojenja, a to je posao koji je dobila podružnica ruske kompanije Novatek, “Koljsko brodogradilište” u mjestu Belokamenka.

Dakle, nakon obustave tranzita, tržište ukapljenog plina na Baltiku preuzimaju podružnice Gazproma, osim ako EU ne nađe sredstva i kapacitete i preduhitri “podle planove” ruskog vodstva kojima “želi naštetiti mladim baltičkim demokracijama”.