Stvara se savršena oluja za globalnu krizu

Prenosimo zanimljivo mišljenje kolumniste Sydney Morning Heralda koji tvrdi da se stvaraju savršeni uvjeti za dugotrajnu krizu hrane. Pritom kao odani zapadnjački novinar, on u potpunosti krivi Putina, a niti ne gleda u smjeru pravih kreatora kaosa, Klausa Schwaba, WEF-a i njihovog plana za Veliki Reset.

Svijet je bio suočen s krizom opskrbe žitom čak i prije Putinove invazije na Ukrajinu.

Indeks cijena hrane Ujedinjenih naroda već je bio realno viši nego na vrhuncu globalne krize gladi prije desetak godina, kada su protesti za kruh u Tunisu započeli Arapsko proljeće.

Usko globalno tržište žitarica, biljnog ulja i gnojiva vjerojatno je bio jedan od mnogih razloga zbog kojih je Putin odabrao ovaj trenutak za udar, računajući da se Zapad neće usuditi previše ga stisnuti.

Svijet se suočava s nečim što predstavlja robu “crnog labuda” u nizu primarnih resursa. Nafta, plin, ugljen i “ags” rastu zajedno, a metali brzo sustižu. Riječ je o sustavnom stagflacijskom šoku, nerješivom problemu za središnje bankare. Djeluje kao porez na ratnu odštetu na gospodarstva zemalja uvoznica i u konačnici je kontrakcijski.

Natasha Kaneva, iz JP Morgan, rekla je da su zalihe razmjenjivih dobara kritično niske i da svijetu ponestaje sigurnosnih zaliha. Ovo je recept za “nelinearna povećanja cijena”, rekla je.

Za razliku od Zapada, Kina je spremna. Već mjesecima se skladišti i drži 84 posto svjetskog bakra, 70 posto kukuruza i 51 posto pšenice. “Kina je posljednjih tjedana kupila ogromne količine američke soje”, rekao je Rabobank. Moglo bi se zapitati je li Xi Jinping nešto znao unaprijed.

Rekordne cijene prehrambenih proizvoda su iskušenje za oko 45 siromašnijih zemalja koje se uvelike oslanjaju na uvoz hrane: Magreb, Bliski istok bez nafte, dijelovi Afrike, Bangladeša ili Afganistana. Svjetski program za hranu upozorio je na “katastrofalnu” oskudicu za nekoliko stotina milijuna ljudi prošlog studenog. Danas je slika gora.

”Nikad nisam vidjela ništa slično u 30 godina […] Situacija je jednostavno grozna i ljudi će u nekom trenutku shvatiti što se može dogoditi. Svi ćemo morati stegnuti pojas, a raspoloženje bi moglo postati vrlo gadno […].”- rekla je Abdolreza Abbassian, Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu

“Sve ide okomito. Cijeli lanac proizvodnje hrane je pod pritiskom sa svih strana”, dodala je.

Energija i poljoprivredni proizvodi su međusobno povezani. Prirodni plin je sirovina za proizvodnju gnojiva u Europi, a da ne zaboravimo, Rusija i Bjelorusija zajedno čine trećinu svjetskog izvoza potaše. Rastuće cijene nafte potiču prelazak na biodizel u jugoistočnoj Aziji, dodatno zaoštravajući globalno tržište biljnih ulja.

Otprilike trećina svjetskog izvoza ječma dolazi iz Rusije i Ukrajine zajedno, 29 posto pšenice, 19 posto kukuruza, kao i 80 posto suncokretovog ulja. Veliki dio toga obično se otprema kroz crnomorske luke Odesa ili Kherson – poprište uličnih borbi prsa o prsa sve – ili Mikolaiv, gdje je raketa ovog tjedna pogodila brod za rasute terete pod zastavom Bangladeša i poginula jedan od posade.

“Utovar je u zastoju. Nisu to samo luke: tamo ne možete ući brodom. Nitko ne želi nastradati”. Lloyd’s List izvještava da su sjeverno Crno more i Azov proglašeni “područjima ratnih operacija”, što podrazumijeva dvostruku plaću za posade, ako ih možete naći.

Stope osiguranja su previsoke, a banke odbijaju akreditive, iako su žitarice, gnojiva i energenti izuzeti od sankcija. Pošiljatelji se trude otkriti što znači da je druga strana “povezana s Rusijom”.

Svi su oprezni prema policiji sankcija američkog Trezora, poznatoj kao OFAC (Američki ured za kontrolu inozemne imovine). Američka odvjetnička tvrtka Crowell and Moring rekla je da se klijenti boje da bi mogli biti nehotice uhvaćeni u mrežu, s obzirom na to da ciljani oligarsi na ovaj ili onaj način kontroliraju veći dio ruske agroindustrijske veze. Svaka transakcija mora biti pregledana do najsitnijih detalja.

“Ruska i ukrajinska pšenica se ne nude. Zaustavljeni su kritični tokovi kukuruza u svijet. Ako Ukrajinski poljoprivrednici ne zasiju znatne količine kukuruza idućeg mjeseca, opskrba će biti vrlo teška”, rekao je Rabobank.

Manji poljoprivrednici u Rusiji isključeni su s domaćeg tržišta kredita neposredno prije sezone sjetve. Hitno pooštravanje od strane središnje banke podiglo je prosječne troškove zajma na 27 posto ovog tjedna.

Futuresi na pšenicu u Chicagu dosegnuli su najvišu razinu svih vremena od 1.131 USD. Pritisak je gori za ostatak svijeta jer je široki dolarski indeks porastao za 30 posto od posljednjeg vrhunca 2008. godine.

Za dobru mjeru, Rabobank kaže da se moramo boriti s intenzivnim vremenskim obrascima La Niñe i sušom u Brazilu i Argentini. “Nedostaci žitarica vjerojatno će biti toliko izraženi da će zahtijevati uništavanje potražnje ili racionalizaciju”, navodi se.

Robni indeks Međunarodnog monetarnog fonda – čišći od obmanjujućih tržišnih indeksa – pokazuje da su primarne robe danas skuplje u cjelini u realnom smislu nego 2008. čak i u američkim dolarima. Mnogo je gore za Europu ili Afriku. Ovo brzo nalikuje šoku sirovina ranih 1970-ih.

Nafta Brent je u srijedu ujutro dosegla najvišu razinu u eurima i sterlingima svih vremena. Ali za razliku od posljednjeg naftnog šoka, ovaj šok je raširen u svim energetskim sektorima. Europski ugovori o prirodnom plinu za travanj dosegli su novi maksimum od 198 MWh. Termalni ugljen je ovog mjeseca poskupio 75 posto.

Korijeni ove krize su složeni, ali Putinova manipulacija tokovima plinovoda objašnjava veliki dio plinske krize od rujna. Sada učimo drugu lekciju: što znači izbaciti jedinu svjetsku robnu supersilu punog spektra iz međunarodnog financijskog i trgovinskog sustava.

Nismo ni počeli osjećati povratnu štetu zapadnoj zrakoplovnoj i poluvodičkoj industriji ako Rusija uzvrati iskorištavanjem svoje blokade u globalnom opskrbnom lancu za titan, paladij i neon.

To ne znači da se Zapad treba povući. Mi smo u ratu. Moramo ga pobijediti.

Uobičajeno, procvat robe izaziva kratki spoj uzrokujući recesiju, uz pomoć središnjih banaka, sklone pretjeranoj reakciji i zaoštravanju baš u trenutku kada se gospodarstvo ionako usporava.

Ova epizoda može biti drugačija. Ne vidim kako Zapad može nastaviti kupovati bilo kakvu naftu, plin ili ugljen od Rusije dok Kremlj oslobađa artiljeriju na ukrajinske civile, danas u Mariupolju, Harkovu i Kijevu, i posvuda uskoro, sudeći po tome kako je Putin odbio molbu Emmanuela Macrona za suzdržanost.

Što se tiče “agova”, (žitarice) pred očima su nam svi znakovi trajne krize hrane.

Milijarda najsiromašnijih ljudi na svijetu ostat će još gladnije, a neki će umrijeti od gladi. Naša sljedeća moralna misija je pomoći im.

IZVOR: smh.com.au