Subota 16. 03. 2019.

SAD, Kanadu i EU uveli nove sankcije Rusiji – Kanada se okomila na energetski sektor

Washington je uveo nove sankcije Rusiji zbog situacije u Ukrajini. Američko ministarstvo financija je navelo da su SAD, Kanada i EU  proširile su sankcije Rusiji, a razlog je pokušaj proboja ukrajinskih vojnih brodova ruskom akvatoriju u Kerčkom tjesnacu u studenom prošle godine. SAD su priopćile da se spisak sankcija proširio na šest fizičkih osoba i osam kompanija, koji su povezani sa zaustavljanjem i zarobljavanjem ukrajinskih vojnih brodova i njihovih članova posade. Sankcionirani su načelnik pogranične službe Rusije Genadij Medvedev, načelnik pogranične uprave FSB-a za Krim i Sevastopolj Sergej Stankevič i njegov zamjenik Andrej Šenin, kao i načelnik službe upravne FSB-a za Krim i Sevastopolj Ruslan Romaškin. Konkretno, oni su izvršili dužnost, obranili granice Ruske Federacije i proveli operaciju blokade i zarobljavanja vojnih brodova režima iz Kijeva prije nego su stigli do Krimskog mosta, što je za SAD, Kanadu i EU kršenje međunarodnog prava i zakona. Na spisku sankcioniranih kompanija su Okeanpribor, Zelenodolski zavod, Jaroslavsko brodogradilište i neka krimska poduzeća. State Department je potvrdio da su nove sankcije odgovor na spomenuti incident iz studenog prošle godine. “Danas su SAD, EU i Kanada poduzeli koordinirane akcije kao odgovor na agresiju Rusije protiv Ukrajine, koja i dalje traje, uvodeći sankcije osobama koje su organizirale ničim opravdani napad na tri ukrajinska vojna broda u području Kerčkog tjesnaca 25. studenog 2018. godine”, rekao je predstavnik State Departmenta Robert Paladino. Kanada je zasebno uvela nove sankcije protiv 114 Rusa i 15 ruskih kompanija zbog ukrajinskog pokušaja proboja, kojeg kanadska vlada naziva “incidentom”. Među sankcioniranima je i i direktor Rosnefta Igor Sečin. Kanada je uvela sankcije protiv zamjenika ministra energetike Rusije Andreja Čerezova, čelnika Inozemnog odbora Vijeća Federacije Konstantina Kosačeva i niz drugih visokorangiranih ruskih političara i dužnosnika.

Još malo američkih sankcija, ovaj put protiv sudaca ICC u Haagu

Američki državni tajnik Mike Pompeo je najavio uvođenje sankcija članovima Međunarodnog kaznenog suda (ICC) koji se bave istragom ratnim zločinima američkih snaga i njihovih saveznika u Afganistanu. Pompeo je rekao da će članovima tog suda Ujedinjenih naroda biti ukinute vize, ali i provedene dodatne mjere, uključujući ekonomske sankcije, ako Međunarodni kazneni sud ne promijeni svoj kurs. ICC je odgovorio da je to neovisna i nepristrana institucija i da će nastaviti s radom bez obzira na mjere Washingtona. Oglasio se čaki HRW, koji je naveo da je odluka Washingtona “nasilan pokušaj kažnjavanja istražitelja suda”. U studenom 2017. su istražitelji Međunarodnog kaznenog suda zatražili odobrenje za pokretanje istrage o navodnim zločinima počinjenim u Afganistanu od 1. svibnja 2003. godine, uključujući u zemljama gdje je CIA protupravno držala i mučila zatvorenike.

Renault se vraća u Iran

Francuski koncern Renault, koji je u strahu od američkih sankcija napustio Islamsku Republiku, vratit će se u Iran, izjavio je u četvrtak iranski zamjenik ministra industrije, rudnika i trgovine Farshad Mehdi. Poznato je da je ranije ova automobilska tvrtka uložila milijardu dolara u Islamsku Republiku.

“Nakon pregovora i konzultacija, kao i uzimajući u obzir obujam investicija koje je Renault uložio u Iran, izjavljujemo da će se tvrtka ponovno vratiti u zemlju”, navodi službena agencija Tasnim.

Ministarstvo je također napomenulo da je razvijen mehanizam koji će omogućiti nastavak proizvodnje Renaultovih automobila u Iranu. Podsjetimo, Renault je u srpnju 2018. obustavio svoje operacije u Iranu kako bi ispunio američke sankcije protiv Teherana.

Državna Duma: Kijev će dobiti račun da plati štetu stanovnicima Krima

Predsjednik Državne Dume Rusije, Vjačeslav Volodin, naložio je stručnjacima da izračunaju ekonomske gubitke Krima tijekom desetljeća “boravka” poluotoka kao dio Ukrajine. “Ukrajina je tretirala Krim vrlo, vrlo nepošteno. Kršena su temeljna prava građana, kao što su pravo na jezik i obrazovanje na materinjem jeziku. Uništeno je gospodarstvo Krima i Sevastopolja. Sama aneksija Krima od strane Kijeva  je provedena bez ikakve pravne osnove”, rekao je Volodin na zajedničkom sastanku Vijeća Državne dume i Državnog vijeća Krima. Volodin je naložio specijaliziranim odborima “da prouče ovo pitanje, analiziraju, izračunaju koliko su ljudi i gospodarstvo Krima izgubili zbog destruktivne politike Ukrajine i koja su sve prava povrijeđena”.  “Kroz europske parlamentarne strukture ćemo poduzeti potrebne mjere i obvezat ćemo Ukrajinu da nadoknadi ono što su građani izgubili tijekom tih 25 godina”, kazao je Volodin, uzimajući u obzor razdoblje samo od raspada Sovjetskog Saveza. Nakon ulaska u Rusiju je krimsko gospodarstvo napravilo kvalitativni skok. “Mislim da bi bilo ispravno reći da je BDP 2018. godine iznosio 217 200 rubalja po glavi stanovnika. To je 40. mjesto u Rusiji. Sjećam se da je prije pet godina Krim prema svim pokazateljima bio na predzadnjem mjestu”, kazao je Volodin.

Aeroflot želi sigurnosna jamstva ili raskida narudžbe Boeinga 737 Max

Ako američka kompanija ne bude mogla dati jamstva za njihovu sigurnost, grupa Aeroflot može odbiti kupnju zrakoplova Boeing 737 Max 8 već naručenih za tvrtku Pobeda, izjavio je generalni direktor Aeroflota Vitalij Savelijev, naglašavajući potrebu “da jamstva o sigurnosti zrakoplova budu na razini 100%”. “Ako ne bude 100% jamstva da je ovaj avion siguran, nitko ga neće uzeti. Imamo narudžbe Pobede za isporuke ne prije studenog 2019. Do tada će Boeing ili riješiti sigurnosni problem modela 737 Max, ili ćemo naručiti druge zrakoplove”, dodao je Savelijev. Vlada Ruske Federacije je predložila da Pobeda Airlines, umjesto Boeinga 737 Max, naruči ruske zrakoplove MS-21.