Švedska i dalje ne želi čuti za stroge mjere u suzbijanju Covida-19

Prema najnovijim podacima su Sjedinjene Države izbile na prvo mjesto u neslavnoj statistici po broju zaraženih, iako je Italija zemlja koju je najteže pogodila pandemija uzrokovana virusom Covid-19. U medijima se mogu naći razna objašnjenja zbog kojih je smrtnost u Italiji tako velika, od visoke prosječne dobi stanovništva i velikog broja starih koji žive zajedno s djecom i unučadima, što kao argument ne izgleda uvjerljivo. U svakom slučaju, najnovije statistike puno govore, ali prije svega sugeriraju da val smrti u Sjedinjenim Državama tek predstoji.

FOTO: Najnovije statistike s ukupnim brojem zaraženih, umrlih i oporavljenih

Zanimljivo je da je Švedska u toj statistici u donjem dijelu s 2747 potvrđenih zaraza, 77 umrlih i 16 oporavljenih. Vjerojatno će ova brojka tijekom dana blago porasti, ali još uvijek ne možemo govoriti o eksploziji.

Je li švedska vlada u pravu kada je odbila poduzeti mjere stroge karantene? Naime, Švedska se odlučila za mjere potpuno suprotne direktivama Europske komisije i praksama ostalih zemalja.

Javnost i političke stranke su podijeljeni oko ove odluke i vode se teške rasprave u javnosti o tome čine li vlasti dovoljno u suzbijanju epidemije.

Dok gotovo sve europske zemlje stanovništvu nameću mjere koje nisu viđene od Drugog svjetskog rata, uz izdavanja dozvola za kretanje i izlazak iz mjesta prebivališta, sve usluge, osim nužnih, do daljnjega zatvorene, kao i tržnice i mjesta javnog okupljanja, a zabavni sadržaji su otkazani, Švedska je odabrala drugačiji put, ostavljajući osnovne škole i restorane otvorenima.

Premijer Švedske i čelnik švedskih socijaldemokrata, Stefan Löfven, pozvao je stanovnike u televizijskom obraćanju da “preuzmu odgovornost” i slijede preporuke vlade, koje uključuju rad od kuće, ako je to moguće, kao i socijalno distanciranje. Isto tako, preporučuje se rizičnim skupinama i starijima od 70 godina da ostanu u svom domu.

Zabranjena su okupljanja više od 500 ljudi, što je prilično blaga mjera, a vlada je savjetovala srednjim školama i univerzitetima da zatvore ustanove i održavaju internetsku nastavu, ali su to sve preporuke, tako da život u zemlji teče uobičajeno.

Barovi i restorani u glavnom gradu su puni kao i obično, dok javni prijevoz vozi po uobičajenom redu vožnje. Međutim, švedski parlament je po hitnom postupku usvojio prijedlog zakona o zatvaranju osnovnih škola i vrtića.

Vlada je na upit medija zašto se odlučila za ovako „labav“ stav po pitanju pandemije koronavirusa odgovorila da sve čini u skladu s preporukama Agencije za javno zdravstvo.

„Ako zdravstvene vlasti još nisu zatražile zatvaranje škola, to je zato što vjeruju da su starije osobe te koje bi trebale ostati u domovima, a ne djeca. Onog trenutka kada Agencija za javno zdravstvo zatraži od vlade da donese relevantnu odluku, to ćemo odmah učiniti”, rekla je švedska ministrica zdravstva Lena Hallengren.

Prateći svjetske medije, logično je da je švedska javnost i politička scena podijeljena oko ovog pristupa. Vladu se optužuje da, zajedno s Agencijom za javno zdravstvo, ugrožavaju živote ljudi.

Švedske vlasti djelomično opravdavaju svoj stav pozivanjem na slučaj Velike Britanije, koja se u početku odlučila za takozvani „imunitet krda“, ali je premijer Johnson preko noći promijenio stav i odlučio se za stroge mjere izolacije.

I pored sve većeg pritiska na švedsku vladu i Agenciju za javno zdravstvo, vlasti te zemlje ne odustaju od svog stava i odbacuju uvođenje teških mjera,  za koje smatraju da nisu dovoljno efikasne da bi se opravdao njihov utjecaj na društvo.

Ali Johan Giesecke, bivši švedski državni epidemiolog i trenutni savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije, inzistira na tome da, do sada, “nema naznaka da se trebamo bojati sloma povjerenja.” Smatra da je Agencija za javno zdravstvo, koju je jednom vodio, „previše drastična, a ne previše popustljiva“.

“Zabraniti javna okupljanja idiotska je ideja iako vam nije loše, idite na posao ili u školu. Ne postoji razlog zašto bi ljudi koji se osjećaju dobro trebali ostati kod kuće i ne postoje dokazi koji pokazuju da zatvaranje državnih granica ili restorana smanjuje širenje virusa. Jedina preventivna mjera koja ima zdravu znanstvenu podršku je pranje ruku. Ali to smo znali 150 godina”, rekao je Johan Giesecke, prenosi Foreign Policy.

“Dovedite prijatelja i hodajte metar dalje od njega. Nemojte grliti susjeda. Ponesite termos bocu i sjednite na klupu u parku. Loše je za zdravlje ako sjedite kod kuće”, izjavio je Giesecke u jutarnjem programu švedske nacionalne televizije SVT, braneći takav stav.

Giesecke vjeruje da Agencija za javno zdravstvo može sa sigurnošću pretpostaviti da će Šveđani biti i odgovorni i konformisti. U stvari, agencija je čak predložila da Šveđani možda previše strogo tumače njihove savjete. Na primjer, mnogi su sportski klubovi svojevoljno otkazali aktivnosti za mlade, što je pokrenulo generalnog direktora agencije, Johana Carlsona, da ih potakne na ponovno razmatranje.

“Nerazumno je otkazati trening djece u nogometu ili hokeju na ledu. Takve mjere paraliziraju društvo i suzbijaju ciljeve javnog zdravlja“, rekao je Johan Carlson.

Švedski ministar Stefan Löfven, obratio se naciji u televizijskom govoru u nedjelju navečer, samo nekoliko sati nakon što je Njemačka zabranila okupljanja dvoje ili više ljudi, te naglasio potrebu za individualnom odgovornošću i osobnim žrtvama.

“Jedini način upravljanja ovom krizom je suočavanje s njom kao društvo, pri čemu svi preuzimaju odgovornost za sebe, jedni za druge i za našu zemlju”, rekao je Löfven.

Upozorio je da predstoje nove restriktivne mjere, ali dosad su najdramatičniji koraci bila zabrana masovnih okupljanja i prisiljavanje srednjih škola i sveučilišta na prelazak na nastavu na daljinu, kao i otkazivanje proljetnih nacionalnih ispita za učenike škola.

“Ne trebamo donositi hitne zakonske mjere ili mjere nadzora kako bismo bili sigurni da su ljudi ostali kod kuće ili da građani slijediti njihove savjete, jer građani vjeruju jedni drugima i djeluju odgovorno”, rekao je Mikael Rostila, profesor javnog zdravstva.

“Kada je riječ o socijalnoj distanci, čini se da su i pojedinci i poslodavci shvatili poruku prilično brzo, ohrabrujući članove osoblja da rade kod kuće i zabranjujući im da rade na poslu ako pokažu samo blage simptome gripe. To uključuje i mog poslodavca, Sveučilište Stockholm, koje slijedi preporuke Agencije za javno zdravstvo“, rekao je Rostila.

“Rekao bih da Šveđani imaju visok stupanj vjere u znanost i dokaze i upravo se sada suočavamo s javnozdravstvenom krizom u kojoj su epidemiološki uvidi presudni. Tako su stručnjaci Agencije za javno zdravstvo, na čelu sa švedskim državnim epidemiologom Andersom Tegnellom, zauzeli središnju ulogu u ovoj akutnoj fazi. No, dugoročno gledano, gospodarski učinak može postati najvažnija briga i onda ćemo se vjerojatno obratiti drugim stručnjacima”, rekao je Rostila, dodavši da “postoji i paradoks u tom poslu, jer visoka razina povjerenja u javne agencije također znači da ljudi imaju velika očekivanja i slabo će prihvatiti neuspjeh“.

„Dakle, pad može biti težak, ako se ne uspije ograničiti ili suzbiti epidemija“, dodao je.

Isto tako može biti loše što se Agencija za javno zdravstvo i vlada oslanjaju na pretpostavljeno povjerenje.

„Ako bilo koja od tri razine povjerenja – uzajamno povjerenje građana, vlasti i međuljudno povjerenje – propadne, onda se temelji društva visokog povjerenja  raspadaju“, rekao je Mikael Rostila.

“A ako se ovdje suočimo s velikom i razornom epidemijom, tada će se dovesti u pitanje povjerenje građana u vlasti i u vladu koja ih vodi”, zaključio je stručnjak.

Istovremeno, kritike upućene Agenciji za javno zdravstvo u medijima i na društvenim medijima su bile oštre, pri čemu je glavni urednik najvećeg švedskog dnevnog lista bio jedan od najglasnijih kritičara. Akcije koje su u suprotnosti s onima koje su poduzele zemlje u ostatku Skandinavije i šire, osobito u slučaju zatvaranja škola, provođenja karantene i rada na policiji, uzrokovali su uznemirenost i bijes.

Trenutno se veći dio kritika usredotočuje na nedostatak dosadašnjih prijedloga da će vlada ograničiti domaća putovanja ili zatvoriti skijališta uoči praznika za Uskrs, kada tisuće Šveđana leti u sjevernu planinsku regiju. Agencija za javno zdravstvo upozorila je da postoji veliki rizik od širenja virusa iz gradova, ali još nije počela uvoditi zabrane.

Za kritičare je to opasan potez. Osim toga, virus je u Švedskoj došao tek nakon zimske pauze, kada se veliki broj ljudi vratio sa skijališta u talijanskim Alpama.

Za sada ostaje činjenica da Švedska nije i kratkoročno ne namjerava uvoditi karantene, policijski sat, zatvarati barove, restorane, braniti javna okupljanja, jer švedska vlada računa na visoku razinu društvene odgovornosti u Šveđana i da će se pridržavati uputa o „nužnom socijalnom distanciranju“. Tko je bio u pravu, švedska ili druge vlade, pokazat će vrijeme.

Foreign Policy