Švedska srušila ukrajinske nade o nabavci borbenih mlažnjaka

Kijev je ranije bio optimističan glede dobivanja zrakoplova iz Stockholma

Švedska ne namjerava isporučiti Ukrajini svoje najsuvremenije borbene zrakoplove Saab JAS 39 Gripen, rekao je u nedjelju ministar obrane Pol Jonson. Kijev je ranije rekao da bi želio dobiti moderne zrakoplove od svojih zapadnih podupiratelja, uključujući Stockholm. Govoreći na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji sa svojim ukrajinskim kolegom Aleksejem Reznikovim u Odesi, Jonson je zamoljen komentirati bi li Kijev mogao koristiti mlažnjake Gripen u sukobu s Moskvom.

“Ne postoje skori planovi za slanje Gripena u Ukrajinu. Želim biti jasan u vezi s tim, ali mislim da je to vrlo dobar avion”, rekao je, podsjetivši sve da je nekoliko zemalja EU-a upravljalo ovom vrstom zrakoplova. Iako Reznikov nije ponudio nikakve dodatne primjedbe, u listopadskom intervjuu za Politico, izrazio je nadu da će Kijev na kraju dobiti zapadnu najsuvremeniju vojnu opremu. “Siguran sam da će također biti moguće isporuke borbenih zrakoplova poput F-16, F-15 ili Gripena iz Švedske”, rekao je tada.

Krajem studenog, švedski zastupnik Magnus Jakobsson tvitao je da ako “Ukrajina želi kupiti JAS Gripen, trebamo reći ‘da’. Nije teže od toga.”

Međutim, smjernice švedske vlade o izvozu oružja navode da se oružje u načelu ne bi trebalo slati u “državu uključenu u oružani sukob s drugom državom”. Također kažu da se izvoz oružja može dopustiti ako za to postoje sigurnosni ili obrambeni razlozi i ako taj potez nije u suprotnosti s vanjskom politikom Švedske. Dok je Stockholm signalizirao da isporuke Gripena Ukrajini nisu u planu, sredinom studenoga švedska je vlada najavila “najveći do sada” paket pomoći za Kijev u iznosu od 3 milijarde švedskih kruna (290 milijuna dolara). Pomoć uključuje sustave protuzračne obrane, laka terenska vozila, zimsku opremu, zaštitu za tijelo i druga sredstva potpore.

Nakon što je Rusija započela vojnu operaciju u Ukrajini krajem veljače, Švedska je sa svojim skandinavskim susjedom Finskom podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u, prekinuvši desetljećima dugu politiku neutralnosti. Vojni savez pod vodstvom SAD-a udovoljio je zahtjevu, ali njihove zahtjeve tek treba ratificirati svih 30 članica bloka, dok se još čeka odluka Mađarske i Turske o tom pitanju.

Moskva je više puta upozorila Zapad da ne opskrbljuje Ukrajinu oružjem, tvrdeći da bi to samo produžilo sukob.