Švedska strategija za koronavirus i imigraciju pogoršava njen imidž među susjedima

Švedski samostalni pristup COVIDU-19 i njena opuštena strategija imigracije učinili su je pomalo neobičnom u Skandinaviji. Samo tokom protekle godine, oko polovine ispitanika u anketi promijenilo je svoje viđenje Švedske, a većina njih na gore, pokazalo je nedavno istraživanje.

Istraživanje švedskog instituta pokazalo je da negativna slika Švedske raste među nordijskim zemljama. Tokom protekle godine, oko polovine ispitanika u studiji promijenilo je mišljenje o Švedskoj, i to više na gore. U prosjeku se 44 posto predomislilo, a 39 posto je zauzelo negativniji stav. Ispitanici su posebno opisali postupanje sa pandemijom koronavirusa kao manjkavo i netačno, što pogoršava njihovu sliku o Švedskoj.

“To nije toliko iznenađujuće s obzirom na to koliko su medijski izvještaji bili snažni tokom protekle godine. Oni su uporedili svoje zemlje sa Švedskom. Izvještavanje medija nastalo je zbog toga što je Švedska stršila u svom rukovanju pandemijom korone”, Madeleine Sjostedt, generalni direktor švedskog instituta, rekla je za list Aftonbladet, dodajući da to “naravno nije dobro”.

Tretiranje imigracionih pitanja i kriminala u Švedskoj takođe se javlja kao razlog za pogoršanje imidža zemlje, posebno u Danskoj, gdje se ova nacija često koristi kao „stravičan primjer“ silaska u anarhiju, bezakonje i kriminal.

Sveukupno, Švedski institut je istakao da je nešto više od polovine ispitanika imalo pozitivno mišljenje o Švedskoj. Najpozitivnija percepcija bila je u Norveškoj, uprkos frazi „švedski uslovi“ koju su štampa i političari koristili kao metaforu za sve što ide po zlu. Slijedila je Danska, zatim Island, i na kraju Finska.

Izuzetno je to što su sjevernjaci u poređenju sa drugim zemljama bili negativniji prema Švedskoj. “Vjerujemo da je to povezano sa procjenom Švedske u pogledu unutrašnje politike. Kada ste iskusniji, postajete kritičniji”, razmišljala je Madeleine Sjostedt. Poređenje znanja o Švedskoj i stavova ukazalo je da što više neko zna o Švedskoj, to je mišljenje jače.

Ovdje je vidljiv i politički prijelom. Prema Švedskom institutu, muškarci s desne strane političke skale imaju najjaču negativnu sliku o Švedskoj, dok su žene i mladi pozitivniji.

Prema Švedskom institutu, Švedska bi trebalo da preokrene negativni razvoj i poboljša svoj imidž kako bi ojačala nordijsku saradnju. Spoljnopolitička deklaracija švedske vlade 2021. posebno je naglasila potrebu za bližom saradnjom sa svojim nordijskim susjedima. Premijeri zemalja postavili su čak cilj da Skandinavija postane najintegrisanija regija do 2030. godine.

Pandemija COVID-19 je, međutim, u velikoj mjeri pogoršala sukobe i nezadovoljstva umjesto da je naglasila saradnju. Između ostalog, pogranični putnici su patili zbog mjera za suzbijanje širenja koronavirusa, gubeći prihode, dok su vlasnici seoskih kuća zaglavili u susjednim zemljama nedjeljama prije nego što je pronađeno rješenje. „Nordijske zemlje su poput porodice, a ponekad možete vidjeti napetost u porodici“, zaključila je Madlen Sjostedt.

Za razliku od većine evropskih država, Švedska je usvojila polarizujući pristup bez zaključavanja u velikoj mjeri opušteni pristup. Švedska takođe ima najlabaviju imigracionu strategiju u regionu, prihvatajući većinu izbjeglica i azilanata.

„Danas 33,5 odsto svih stanovnika ima neku vrstu stranog porijekla, stanovnici sa stranim porijeklom činili su 99 odsto povećanja stanovništva u 2020. godini i između 38-40 odsto svih stanovnika koji imaju između 0-34 godine imaju neki oblik stranog porijekla“, nedavno je tvitovao istraživač rase i multikulturalizma Tobias Hubinette.