Švedski sud kaznio Google zbog dijeljenja privatnih podataka

Google je proglašen krivim jer nije postupio po zahtjevima građana koji ostvaruju svoje pravo na zaborav i nije odmah uklonio neželjene lične podatke iz rezultata pretrage.

Upravni sud u Stockholmu naložio je Googleu da plati kaznu od 52 miliona SEK (6 miliona USD) zbog neuspjeha IT giganta da ukloni veze sa ličnim podacima iz svojih rezultata pretraživanja bez nepotrebnog odlaganja.

Prema presudi, Google je prekršio Opštu uredbu o zaštiti podataka o načinu obrade ličnih podataka kada osoba želi da se obrišu rezultati pretrage u kojima se pojavljuju.

Google ima rutinu obavještavanja vebmastera kada je određena veza uklonjena sa liste rezultata pretraživanja u skladu sa takozvanim „pravom da se zaboravi“. Pravo na zaborav, sprovođeno u praksi kako u Evropskoj uniji (EU), tako i na drugim mjestima širom svijeta, jeste pravo na uklanjanje privatnih podataka o nekoj osobi iz pretraživanja Interneta i drugih direktorijuma pod određenim okolnostima.

Google smatra ove informacije neophodnim i insistira na tome da pretraživač vrši samo svoju „osnovnu slobodu izražavanja“ prilikom širenja informacija.

Međutim, švedski sud presudio je da je Googleova rutina za rukovanje ličnim podacima redovnim slanjem informacija vebmasterima nespojiva sa svrhom za koju su podaci prvobitno prikupljeni. Prema tome, ne postoji pravni osnov za obradu, presudio je sud.

„Sud je utvrdio da su Googleove procedure u vezi sa zahtjevima za uklanjanje pogodaka pretrage suprotne Uredbi o zaštiti podataka“, rekao je advokat Stefan Holgersson.

Međutim, Upravni sud je malo smanjio kaznenu taksu sa prvobitnih 75 miliona (8,8 miliona dolara) koliko je Inspekcija podataka prethodno odredila.

Da biste ostvarili pravo na zaborav, koje se naziva i „pravo na brisanje“ i zatražili uklanjanje sa pretraživača, obrazac se mora popuniti putem veb stranice pretraživača. Google postupak zahtijeva od podnosioca prijave za uklanjanje da identifikuje zemlju svog prebivališta i lične podatke. Ako Google odbije zahtjev za uklanjanje veze sa materijala, Evropljani se mogu obratiti svojoj lokalnoj agenciji za zaštitu podataka.

Ako Google ne postupi u skladu sa odlukom Agencije za zaštitu podataka, može se suočiti sa pravnim postupkom.

Evropska unija insistira na tome da se razdvajanja koja su zahtijevali građani EU primjenjuju ne samo u evropskim verzijama Google, već i na njegovim međunarodnim domenima. Međutim, u septembru 2019. godine, Evropski sud pravde presudio je da se pravo na zaborav ne primjenjuje izvan država članica EU, što je Googleu omogućilo da imena pojedinaca ostavi u međunarodnim verzijama.