Svi Putinovi sastanci na marginama summita G20 u Osaki – BRICS je živ i funkcionira

Unatoč skepticizmu izraženom prije summita u Osaki, ruski predsjednik Vladimir Putin smatra da je format G20 važan, što je izjavio na tiskovnoj konferenciji nakon summita.

„Na forumu G20 nema velikih odluka, ali su svi njegovi sudionici potvrdili svoju predanost razvoju globalnog trgovinskog sustava“, kazao je ruski čelnik. „Osim toga, sudionici su zaključili da je potrebno suprotstaviti se širenju informacija o terorizmu na internetu“, dodao je Putin.

O sastanku s Trumpom

Putin je sat i pol razgovarao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, a sastanak koji se održao dan ranije Putin je opisao kao „dobar, poslovan i pragmatičan“. Osim toga, dodao je da se na sastanku razgovaralo o situaciji u različitim regijama svijeta. Prema Putinu, ove su konzultacije bile korisne.

Što se tiče situacije u Siriji, onda, kako je rekao ruski predsjednik, Moskva i Washington vode dijalog, postoji dobra koordinacija akcija za borbu protiv terorizma, jer neke skupine još uvijek postoje.

Jedna od tema razgovora bilo je pitanje ugovora START-3

“Mi smo ovlastili ministarstva vanjskih poslova naše zemlje i SAD-a da započnu konzultacije. Hoće li ove konzultacije dovesti do produženja ugovora START-3, još ne znam, prerano je reći”, rekao je Putin.

Ruski predsjednik također je potvrdio da je na sastanku pokrenuto pitanje oslobađanja ukrajinskih mornara koji su uhićeni zbog kršenja ruske granice u Kerčkom tjesnacu. “Objasnili smo što se tamo događa i općenito govorili o toj temi. Još uvijek nema odluke. Imamo suđenje i moramo čekati”, dodao je. Prema riječima ruskog predsjednika, pitanje povratka ukrajinskih pomoraca u njihovu domovinu bit će riješeno.

O pregovorima s Theresom May

Što se tiče sastanka s britanskom premijerkom Theresom May, on je, prema Putinu, bio potreban, unatoč činjenici da May napušta dužnost. To je mali korak, ali u pozitivnom smjeru, i neće proći nezapaženo, vjeruje ruski lider.

Istaknuo je kako puni bilateralni odnosi između Rusije i Velike Britanije ne bi trebali prestati zbog slučaja Skripal. Putin je objasnio da je interes za ovu temu izazvao intervju kojeg je dao za Financial Times. “Premijerka je bila čvrsta oko ovog pitanja i morao sam odgovoriti”, rekao je.

Odlazeća britanska premijerka Teresa May je kazala ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da je normalizacija odnosa između Moskve i Londona nemoguća.

“Normalizacija naših bilateralnih odnosa je nemoguća sve dok Rusija ne zaustavi svoje neodgovorne i destabilizirajuće aktivnosti”, rekao je glasnogovornik premijerke May, koji je dodao “kako Velika Britanija ima nepobitan dokaz da Rusija stoji iza napada u Salisburyu”.

Razgovor s Angelom Merkel

Putin je s njemačkim kancelarkom posebno razgovarao o rješavanju sukoba u Donbasu, uključujući nastavak rada u “Normanskom formatu” u kojem su Rusija, Francuska, Njemačka i Ukrajina. “Općenito se slažem s kancelarkom da moramo upotrijebiti sve alate i da ih nema mnogo, a jedan od postojećih je “Normanski format”, rekao je ruski predsjednik.

Međutim, istaknuo je kako još nema konkretnih podataka o tom pitanju.

“Rokovi moraju biti koordinirani, kao i u kojem redoslijedu ćemo nekako najprije održati konzultacije nas troje, a onda ćemo se sastati zajedno”, kazao je Putin, ukazujući kako bi se o pojedinostima trebali dogovoriti pomoćnici i ministarstva vanjskih poslova.

Kina i Rusija moraju ubrzati de-dolarizaciju

Vladimir Putin je na marginama summita G20 održao i trilateralni susrete s čelnicima Kine i Indije, Xi Jinpingom i Narendrom Modijem.

Uz uobičajene teme u razgovoru s kineskim vođom, Putin i Xi Jinping su se složili kako u kratkoročnom razdoblju dvije zemlje iznos naplata u nacionalnim valutama u bilateralnoj trgovini s aktualnih 10% morauju podići na 50%.

Indijski premijer, koji je bio „domaćin“ sastanka, je rekao kako je od posebne važnosti međusobna razmjena mišljenja o statusu globalne ekonomije, politike i sigurnosti između tri zemlje kao ključnih svjetskih ekonomija.

„Ovaj trilateralni sastanak između nas danas je vrlo koristan alat za raspravu i koordinaciju naših stajališta o nizu međunarodnih pitanja. Naši ministri vanjskih poslova razmijenili su mišljenja o nizu tema tijekom sastanka u Kini u veljači 2019. godine. Ta pitanja uključuju borbu protiv terorizma, međunarodna žarišta napetosti, probleme oko multilateralnog pristupa, klimatske promjene i veću suradnju između Rusije i Indije i Kine“, rekao je Narendra Modi.

Sastanak lidera skupine BRICS na inicijativu Bolsonara

Iako su mnogu ovu skupinu zbog odlaska brazilske predsjednice Dilme Rousseff unaprijed otpisali, ispostavilo se da su pogriješili, jer se Jair Bolsonaro, novi brazilski predsjednik, ne želi odreći pogodnosti koje Brazilu pruža ovaj format.

Vladimir Putin je održao prilično dug uvodni govor na sastanku na kojem su, uz njega, sudjelovali predsjednik Brazila Jair Bolsonaro, indijski premijer Narendra Modi , predsjednik Kine Xi Jinping i predsjednik Južne Afrike Cyril Ramaphosa .

„Naši tradicionalni sastanci u očekivanju summita G20 nesumnjivo igraju važnu ulogu u oblikovanju zajedničkih pogleda o ključnim pitanjima programa ovih foruma. Ovi sastanci pokazuju da strateško partnerstvo zemalja BRICS-a djeluje. Globalna ekonomska situacija ne može ne izazvati zabrinutost. Indikativno je da međunarodna trgovina više nije pokretačka snaga gospodarskog rasta i sve više trpi teret protekcionizma, politički motiviranih ograničenja i prepreka. Poslovna aktivnost pokazuje slabe pokazatelje. Globalni dug raste, postoji velika volatilnost na financijskim, deviznim i robnim tržištima. U takvim okolnostima se čini da zemlje BRICS-a moraju djelovati kao inicijatori u izgradnji pravednijeg i održivijeg modela globalnog razvoja na načelima jednakosti, poštivanja suvereniteta i poštivanja interesa svih zemalja“, rekao je Putin

„Važno je ne samo prepoznati postojeće probleme, već raditi zajedno na traženju rješenja i mogućih sporazuma koji bi mogli postati temelj za raspravu za širi krug zainteresiranih država. To se posebno odnosi na rješavanje problema s kojima se suočava globalna trgovina. U tom kontekstu dolazi do izražaja reforma Svjetske trgovinske organizacije.

Smatramo da su bilo kakvi pokušaji da se uništi WTO ili umanji njegova uloga kontraproduktivni. Članice WTO-a moraju se dogovoriti o načelima suradnje u novim industrijama kao što su internetska trgovina, online financijske transakcije, kao i formulirati jasna i nedvosmislena pravila suradnje u ulaganjima, uslugama i razvoju infrastrukture. Naravno, potrebno je razviti jasna i razumljiva pravila djelovanja za transnacionalne korporacije koje bi spriječile monopolizaciju tržišta i jamčile slobodan pristup tehnologiji. BRICS može i mora igrati značajniju ulogu u globalnim financijama, inzistirati na nastavku reforme MMF-a i jačanju gospodarstava u razvoju. Čini se da zajednička implementacija prakse korištenja nacionalnih valuta naših država u međunarodnim transakcijama ima dobre izglede“, dodao je ruski vođa.

Mogli bismo povećati sigurnost financijskog poslovanja integrirajući pružatelje usluga platnog prometa za ovih pet zemalja i stvoriti neovisni komunikacijski kanal između nacionalnih banaka. Vjerujem da je to, obzirom na naše trenutne uvjete, izuzetno važno. To bi također doprinijelo povećanju stabilnosti bankarskih sustava BRICS-a od vanjskih utjecaja. U tom kontekstu smatramo korisnim dodatno proširiti poslovanje Nove razvojne banke koja već financira 35 investicijskih projekata vrijednih više od 9 milijardi dolara. Što se tiče širenja dioničke strukture banke, naše mišljenje je da se ovo pitanje treba rješavati u fazama. Mi se zalažemo i za jaču suradnju između naših zemalja u tako vitalno važnom području kao što je energija. Budući da članice BRICS-a uključuju vodeće svjetske potrošače i proizvođače energije, naša bi udruga mogla biti aktivnija u pitanjima vezanim za globalnu energetsku sigurnost i univerzalni pristup energiji. Predlažemo i raspravu o tome što se može učiniti u formatu BRICS za usklađivanje i stabilnost globalnog energetskog tržišta. I naravno, vidimo odlične izglede za zajednički rad na proširenju uporabe ekološki prihvatljivih goriva, prirodnog plina i nuklearne i hidroenergije. To je potrebno za postepeni prijelaz na održivije energetske sustave, uravnotežen gospodarski rast i niže emisije“, rekao je Vladimir Putin.

„Primjećujem da uloga zemalja BRICS-a u reagiranju na akutne izazove i prijetnje međunarodnom miru i sigurnosti stalno raste. Govorim o rješavanju kriza i sukoba u Afganistanu, Venezueli, Bliskom istoku ili Korejskom poluotoku. Tako je legitimna sirijska vlada uspjela zaustaviti krvoproliće velikih razmjera u svojoj zemlji uglavnom zahvaljujući sveobuhvatnoj podršci Rusije. U sadašnjoj fazi važno je uništiti preostala žarišta napetosti, nastaviti pružati pomoć sirijskim vlastima s isporukama pošiljki pomoći, obnovi gospodarstva i infrastrukture koja je iskliznula iz kolosijeka, te osigurati povratak izbjeglica. Vjerujemo da je važno da naši partneri u BRICS-u budu aktivnije uključeni u rješavanje ovih pitanja“, dodao je Vladimir Putin.

„Govoreći o našoj suradnji u borbi protiv terorističke prijetnje na širem planu, želio bih pohvaliti korisne inicijative brazilskog predsjednika s ciljem promicanja interakcije u blokiranju izvora financiranja terorizma i zaustavljanja ekstremističke propagande. Podržavamo sve te ideje i predani smo njihovoj zajedničkoj provedbi. U zaključku, želim se zahvaliti našim brazilskim kolegama i osobno predsjedniku Bolsonaru za organizaciju ovog sastanka. Naravno, ponovno ćemo se susresti na marginama ovog summita i moći ćemo razmjenjivati mišljenja o svakom pitanju, ali početak našeg rada u ovom formatu mi se čini znakovitim i vrlo prikladnim“, rekao je Putin u završnom dijelu izlaganja na sastanku petorice čelnika zemalja skupine BRICS, kojeg je sazvao brazilski predsjednik Jair Bolsonaro.

Za kraj dodajmo da je na marginama summita G20 Putin razgovarao i s francuskim predsjednikom Macronom, južnokorejskim čelnikom Moon Jae-inom, ali je najvažniji susret održan s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom. Sadržaj razgovora nije objavljen, ali je za pretpostaviti da je bilo govora o Siriji, situaciji na Bliskom istoku, predstojećoj isporuci sustava S-400 i ekonomskim temama važnima za Ankaru.

Kremlin